Što je potrebno za posao u Njemačkoj: Što donosi novi zakon o useljavanju?

Stephan Mayer, državni tajnik njemačkog Ministarstva unutarnjih poslova, za Deutsche Welle je otkrio detalje novog zakona o useljavanju stranih radnika.

“Ovim zakonom se po prvi put uvodi jedan jedinstveni pojam stručnjaka. A ubuduće se više neće primjenjivati pravilo po kojem prednost pri zapošljavanju ima državljanin Njemačke ili neke druge zemlje Europske unije.

Također se ukida i lista tzv. deficitarnih zanimanja tako da će se sve grupe zaposlenih tretirati na isti način. Na prvom mjestu nam je važno da stručnu kvalifikaciju izjednačimo s akademskom naobrazbom.

Dakle svatko tko u svojoj domovini stekao kvalifikaciju koja je ravnopravna standardima koji vrijede u Njemačkoj za tu vrstu kvalifikacije, može se prema novom zakonu pod olakšanim okolnostima useliti u Njemačku sa svrhom zaposlenja ili kako bi tražio prikladan posao”, objasnio je Meyer.

Važno je, kaže on, da osobe raspolažu dobrim poznavanjem njemačkog jezika, u nekim područjima je dovoljno temeljito poznavanje jezika.

Za zapošljavanje je dovoljna razina njemačkog B1, za mjesto u izobrazbi B2.

“Nama je važno da se uvjeti za dolazak u Njemačku provjere prije planiranog dolaska. To će se obavljati preko diplomatskih predstavništava. Tu treba napomenuti da postoji i mogućnost dokvalifikacije u Njemačkoj. Znači ako neki stupanj kvalifikacije nije dovoljan za izdavanje dozvole za useljavanje u svrhu rada onda se tom kandidatu može omogućiti da potrebnu dodatnu kvalifikaciju stekne i u Njemačkoj. Moram naglasiti da pravilo o zapošljavanju građana zapadnog Balkana nema veze s novim zakonom o useljavanju stručne radne snage.

Pravilo o zapošljavanju građana zapadnog Balkana sadrži i mogućnost zapošljavanja i polukvalificiranih i nekvalificiranih radnika. I to je dovelo do toga da za nekvalificirane radnike obrada podataka u diplomatskim predstavništvima traje vrlo dugo. Zbog toga sada ne bi izvlačio zaključak da će sada u svim predstavništvima dolaziti do gužvi i zastoja jer se novi zakon ciljano obraća samo kvalificiranim radnicima.

Ali, pojačane navale na diplomatska predstavništva naravno nisu isključena. Tu će sigurno doći do pojačanja osoblja ali to je zadaća ministarstva vanjskih poslova”, rekao je on.

Dodao je i da je kroz mjeru o zapošljavanju građana zapadnog Balkana u Njemačku došao velik broj polukvalificiranih i nekvalificiranih i najvećim dijelom i starijih radnika. To budi strah, kaže, da bi za Njemačku mogla doći dodatna socijalna opterećenja povezana s mirovinom.

(vecernji.ba)

Hrvatska traži radnike iz BiH koji imaju državljanstvo RH

Većina hrvatskih poslodavaca koja kontaktira Agenciju za rad i zapošljavanje BiH (ARZ) traži radnike iz BiH koji imaju hrvatsko državljanstvo kako bi ih tamo mogli registrovati kao domaću radnu snagu, čemu ARZ ne bi mogla udovoljiti jer bi se radilo o diskriminaciji, potvrđeno je Feni iz te institucije.

Portparol Agencije za rad i zapošljavanje Boris Pupić pojasnio je da Bosna i Hercegovina nema potpisan sporazum o zapošljavanju s Hrvatskom i da Agencija ne posreduje u zapošljavanju bh. radnika u toj zemlji.

– Redovno dobijamo zahtjeve od poslodavaca iz Hrvatske, ali bez sporazuma ne možemo raditi na posredovanju – rekao je Pupić.

Podsjetio je da su ARZ i Hrvatski zavod za zapošljavanje 2013. dogovorili sporazum o sezonskom zapošljavanju i Vijeće ministara BiH je iste godine Agenciji dalo saglasnost za potpisivanje tog sporazuma, ali je Vlada Hrvatske zaustavila daljnju realizaciju zbog otpora tamošnjih sindikata.

– Dok taj sporazum ne bude potpisan ARZ nema mogućnost da posreduje u zapošljavanju bh. radnika u Hrvatskoj – istakao je Pupić.

Naveo je da zvaničnih podataka o broju bh. radnika u Hrvatskoj nema, ali da u posljednjih desetak godina nezvanične procjene hrvatskih sindikata govore o nekih 30.000 bh. radnika koji u turističkoj sezoni rade ‘na crno’ u toj zemlji.

Pupić je podcrtao da je Hrvatska u posljednje tri godina značajno povećala broj kvota za radne dozvole za strance, ali da im očigledno i dalje fali radnika – posebno u turističkoj sezoni.

(Business magazin)

Problem nije radno vrijeme, nego neplaćanje

Ukoliko pažljivije pogledate oglase koji se raspisuju, a u kojima firme traže radnike, skoro u svim ćete u dijelu koji se odnosi na to šta poslodavac nudi radnicima naći podatke poput ugovora koji radnicima nudi osmosatno radno vrijeme, uz plaćen prekovremeni rad, ali i slobodne dane u vrijeme praznika, nedjeljom…



Mada je riječ o uslovima koji su regulisani Zakonom o radu i koji ne bi trebali uopće da se navode, radnici u BiH imaju razna iskustva, pa se većina njih, posebno onih zaposlenih u trgovinama, uslužnim djelatnostima, ali i u zdravstvu, građevinarstvu, poljoprivredi dosad mogla uvjeriti da poslodavci zakon kroje onako kako njima odgovara te da su, nažalost, brojna kršenja prava radnika.

Tako je Sindikat trgovine i uslužnih djelatnosti Bosne i Hercegovine ove godine aktivnije nego dosad krenuo sa kampanjama u kojima upozorava na kršenja prava radnika i radnica prije svega u trgovinama. Sindikat je ove godine za 1. maj organizovao virtuelni protest koji je za cilj imao ukazati na to da veliki broj radnika praznike umjesto kući provodi na radnom mjestu, te da je vrijeme da se toj praksi stane ukraj ili da radnici budu adekvatno plaćeni za to.

Mersiha Beširović, predsjednica STBiH, navela je kako se prema njihovim istraživanjima radnicima u BiH, uz rad u dane praznika, najčešće krše prava po pitanju neplaćanja prekovremenog rada, pravo na slobodan dan u sedmici, pravo na godišnji odmor…

Obaveze

– Neplaćeni prekovremeni sati su, prema našim saznanjima, kontinuirano u samom vrhu kršenja prava u ovom sektoru, a prema podacima koje ima naš sindikat u 2018, najveći broj slučajeva sa kojima smo se mi bavili jesu slučajevi prekovremenog rada, te su od 340 osoba koje su se nama obratile za pomoć, njih 264 imale problem vezan za radno vrijeme i to 105 slučajeva neplaćenog prekovremenog rada, istakla je Beširović.

Riječ je o samo 340 osoba koje su se obratile Sindikatu, a gdje su svi oni koji se nisu javili, koji iz straha od otkaza šute i rade koliko god poslodavac kaže i koji i ne pomišljaju da traže novac za svoj rad.

Da bi se stalo ukraj poslodavcima koji su evidentirali prekovremeni rad, a istovremeno nisu bilježili redovno radno vrijeme, te na taj način sati i sati prekovremenih nisu naplaćeni, reagovao je prošle sedmice i Evropski sud pravde u Luksemburgu.

Naime, poslodavci su, odlukom Evropskog suda pravde, obavezni da sistematski evidentiraju radno vrijeme svojih zaposlenih. Odluka se mora provesti u svim državama članicama EU, odlučio je Sud sa sjedištem u Luksemburgu. Samo na taj način, prema njima, može se garantovati poštivanje evropskog prava.

Presudi je prethodio pravni spor između Deutsche Bank i sindikata CCOO u Španiji. Naime, u Španiji su poslodavci morali da evidentiraju samo prekovremeni rad do sada. Sindikat je tvrdio da se prekovremeni rad može ispravno zabilježiti samo ako se redovno radno vrijeme pravilno evidentira.

Zbog činjenice da se to ne dešava, više od 50 posto prekovremenih sati nije zabilježeno u Španiji. Pravni spor je prvi put izveden pred Nacionalni sud u Španiji, koji je predmet proslijedio Evropskom sudu u Luksemburgu. On je sada odlučio u korist sindikata.

Smjernice

Kao objašnjenje, sudije su navele ne samo EU smjernice o radnom vremenu i smjernice za sigurnost i zdravlje radnika već i Povelju o temeljnim pravima EU.

S obzirom na to da se to ne može uraditi bez evidentiranja ukupnog radnog vremena, Sud je naložio državama članicama EU da donesu odgovarajuće propise o tome.

Kako je objavio Deutsche Welle, presuda može imati dubok uticaj i na radni dan u Njemačkoj, gdje su, kao u Španiji, morali biti evidentirani samo prekovremeni sati. Njemački sindikati već dugo kritiziraju korištenje radnika neformalnim produžavanjem radnog vremena kada im je potreban odmor ili kada su na odmoru.

Poslodavci u BiH se mogu pravdati da nisu u EU te da se ovakve presude ne odnose na njih. Međutim, pitanje je do kada će se poslodavci u BiH moći na to izvlačiti jer BiH polako nestaje radne snage, pošto radnici u potrazi za svojim pravima, u potrazi za poslom na kojem će biti plaćeni koliko rade i koliko zaslužuju, sve češće napuštaju domovinu.

Nadamo se da će se poslodavci na vrijeme osvijestiti, da će shvatiti da radnici zaista jesu, kako svi vole reći, snaga njihove kompanije, te da je krajnje vrijeme da se ta snaga i plati kako treba i nagradi kada treba.

(Oslobođenje)

Novo upozorenje radnicima: Oprez prilikom zapošljavanja u Slovačkoj

Agencija za rad i zapošljavanje BiH je informisana od strane bh. radnika u Slovačkoj Republici da su se u ovoj državi ponovo pojavili slučajevi prevara prilikom zapošljavanja radnika iz BiH.

– Budući da Bosna i Hercegovina nema zaključen sporazum o zapošljavanju sa Slovačkom Republikom, upozoravam radnike iz BiH da budu posebno oprezni prilikom zapošljavanja u ovoj državi, posebno imajući u vidu da su se i prošle godine radnici iz BiH žalili na prevare u zapošljavanju u ovoj državi, rekao je Muamer Bandić, direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

Kako je on naglasio najvažnije prilikom odlaska na rad u inostranstvo, bez obzira da li postoji sporazum o zapošljavanju ili ne, jeste kontaktirati Agenciju za rad i zapošljavanje BiH, te kod nje provjeriti uslove zapošljavanja u određenoj državi.

– Podsjećam da smo mi članica Svjetske asocijacije javnih službi zapošljavanja (WAPES) te da imamo mehanizme da provjerimo uslove rada u većini država svijeta. Zbog toga je bitno da se građani prvo obrate nama prilikom zapošljavanja u inostranstvu, a ne kada se problem dogodi, rekao je Bandić.

Dodao je da su procedure zapošljavanja u inostranstvu jednake za sve države svijeta.

– Prvo je potrebno da radnik dobije ugovor o radu, zatim da mu poslodavac o svom trošku izvadi radnu dozvole, te na kraju da radnik sa radnom dozvolom i ugovorom o radu ode u ambasadu države u kojoj se zapošljava kako bi dobio radnu vizu. Tek sa radnom vizom radnik može da legalno ode na rad u inostranstvo. Sve usluge posredovanja u zapošljavanju moraju biti besplatne za radnika i mogu se naplatiti jedino od poslodavca. Ukoliko nešto od navedenog nije ispoštovano ne radi se o legalnom zapošljavanju već o prevari, pojasnio je Bandić.

Direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH je podsjetio da je početkom prošle godine bilo desetak pritužbi na prevare prilikom zapošljavanja u Slovačkoj Republici, te da su održani sastanci sa predstavnicima Ministarstva rada, socijalnih pitanja i porodice Slovačke Republike, te Nacionalne inspekcije rada Slovačke Republike i Centralnog ureda za rad, socijalna pitanja i porodicu Slovačke.

Rezultat sastanaka je bio da je pojedinim privatnim agencijama za posredovanje u zapošljavanju onemogućeno posredovanje, te su pojačane kontrole poslodavaca.

– Mjere koje smo preduzeli prošle godine u saradnji sa kolegama iz Slovačke Republike još uvijek daju rezultate jer smo obaviješteni da su u novim prijavljenim slučajevima već intervenirale nadležne slovačke institucije. Ono što je problem jeste šteta koju su pretrpili prevareni radnici, te zbog toga još jednom apeliram na sve bh. radnike koji žele da se zaposle u inostranstvu da prvo kontaktiraju nas kako bi im pružili potrebne informacije. Tako se recimo na našoj web stranici mogu pronaći korisne informacije u o zapošljavanju u Slovačkoj Republici koje smo dobili od njihovog ministarstva rada, te još potpunije informacije u okviru aplikacije Dunavski kompas, koja je također dostupna putem naše web stranice, kazao je Bandić.

(Oslobođenje)