Vodič za kompostiranje kod kuće

Svaki dan u koš za smeće bacate kore raznog voća i povrća, talog od kave, vrećice čaja, lišće, dijelove kućnih biljaka…?

Zašto ne biste sav taj korisni biootpad upotrijebili za izradu komposta?

Premda se mnogi i ne žele prihvatiti kompostiranja jer misle da je to kompliciran zadatak, koji uključuje nered i puno neugodnih mirisa, to nije točno.

Jednostavno i lako možete izraditi vlastiti kompost, kojim ćete obogatiti zemlju u vrtu i pritom svoj koš za smeće osloboditi suvišnog otpada.  

Kompost s razlogom nazivaju „crnim zlatom“. Osim što poboljšava zemlju, kompost dodatno hrani biljke i potiče njihov zdrav rast i razvoj.

Budući da je kompost pun mikroorganizama, nalikuje na našu crijevnu mikrofloru.

Jednako je koristan za zemlju kao što su probiotici važni za zdravlje vaše crijevne mikroflore.

Najbolje mjesto za kompost


Za bacanje komposta birajte neko suho mjesto u sjeni koje lako možete zalijevati.

Što se tiče kompostera, njega lako možete sami izraditi tako da hrpu biootpada ogradite ciglom ili drvom, ili ga pak možete kupiti.

Hrpa bi trebala biti oko 1 metar visoka i isto toliko široka. Također, pazite da vaš kompost bude u izravnom dodiru sa zemljom kako bi u njega mogli ulaziti mikroorganizmi.

Ako nemate komposter, možete jednostavno slagati biootpad na hrpu na nekom slobodnom mjestu u vrtu. Kompost možete skupljati i na svom balkonu u plastičnoj kanti s rupicama.  

Kompost biste trebali zaštititi od izravnog sunca i kiše slamom ili nekom nadstrešnicom.

Što je sve namijenjeno kompostiranju


Prije nego što počnete, važno je znati što sve možete bacati u kompost.

U kompost možete bacati:

  • voće i povrće koje je počelo propadati
  • koru voća i povrća
  • talog od kave
  • iskorištene vrećice čaja
  • suho lišće
  • usitnjeno suho granje
  • slamu i sijeno
  • piljevinu
  • pokošenu travu
  • korov i ostatke biljaka iz vrta
  • uvelo cvijeće
  • iglice četinara
  • ostatke od orezivanja vinove loze i voćaka

U kompost nemojte bacati:

  • ostatke životinjskih proizvoda (meso, kosti i sl.)
  • ulja i masnoće
  • mliječne proizvode
  • dijelove oboljelih biljaka
  • lišće oraha
  • osjemenjeni korov
  • obojeni papir i časopise
  • vrećice za prašinu iz usisivača
  • ostatke ugljena i pepeo
  • izmet pasa i mačaka
  • drvo onečišćeno naftom, lakovima, bojama…

Napomena

U kompost se ne preporučuje bacati ni koru citrusnog voća te luk i češnjak jer oni odbijaju crve, koji su važna karika u procesu kompostiranja.


Vrste komposta – hladni i topli


Postoje dvije vrste komposta – hladni i topli.

Za hladni kompost sve što trebate napraviti jest sakupljati i bacati biootpad na za to predviđeno mjesto. U roku od godinu dana ili nešto više taj će se materijal raspasti i vaš će kompost biti spreman. Hladni kompost dobar je izbor za sve one koji su u stisci s vremenom.

Topli kompost zahtijeva malo više truda. Njegova prednost jest ta da je brže spreman za primjenu – gotov je u svega nekoliko mjeseci.

Za izradu toplog komposta, osim biootpada, trebaju vam još četiri sastojka: dušik, ugljik, kisik i voda.

Upravo ti sastojci igraju ključnu ulogu jer hrane mikroorganizme, koji ubrzavaju raspadanje biootpada.
 

Izrada toplog komposta u nekoliko koraka


1. korak: Miješanje zelenog i smeđeg biootpada

Za izradu toplog komposta, prvo skupite oko jedan metar biootpada. Trebat ćete kombinirati nešto zelenog, vlažnog otpada, s onim suhim, smeđim.

U zeleni otpad spadaju ostaci voća i povrća iz vaše kuhinje, talog od kave, otpaci od svježih biljaka, trava… Oni daju dušik vašem kompostu.

Smeđi biootpad može se sastojati od sušenih biljaka, otpalog lišća, usitnjenih grančica, papira, sijena i slame. Taj smeđi otpad dodaje ugljik vašem kompostu.

Svoju hrpu za kompost napravite od smeđeg i zelenog otpada u omjeru 3:1. Ako je vaš kompost prevlažan i ima neugodan miris, to je samo znak da trebate dodati malo više smeđeg biootpada.

S druge strane, ako je previše isušen, dodajte mu malo više zelenih sastojaka i polijte s malo vode.
 

2. korak: Zalijevajte kompost

Redovito zalijevajte svoj kompost vodom tako da izgleda poput vlažne spužve.

No pazite da ne pretjerate sa zalijevanjem jer će u tom slučaju hrpa početi trunuti umjesto da se stvara kompost.

Povremeno provjerite rukom do sredine komposta (trebali biste osjetiti da je hrpa topla).
 

3. korak: Promiješajte hrpu

Trebali biste svojem biootpadu osigurati dovoljno kisika tako što ćete ga povremeno promiješati vrtnom vilom.

Kada osjetite da je sredina komposta dovoljno topla, promiješajte. Ovo miješanje spriječit će da materijal previše padne na dno, kao i stvaranje neugodnog mirisa.
 

4. korak: Oplemenite vrt kompostom

Kada primijetite da je sva toplina iz komposta nestala, potpuno je posmeđio i postao mrvičast, to znači da je spreman da njime oplemenite svoj vrt.

Dodajte male hrpice komposta cvijeću i biljkama u vrijeme sadnje.

Neki vrtlari izrađuju i tzv. čaj od komposta tako da ga namaču u vodi nekoliko dana pa ga procijede. Tako dobiju vlažno gnojivo za zemlju.
 

Dobrobiti komposta:

  • obogaćuje zemlju i hrani biljke
  • pomaže u zadržavanju vlage (osobito važno tijekom sušnih razdoblja)
  • sprečava pojavu nametnika na biljkama
  • smanjuje potrebu za umjetnim gnojivom
  • poboljšava strukturu zemlje i smanjuje rizik od erozije
  • potiče stvaranje korisnih bakterija i gljivica koje razlažu organski materijal te pomažu stvaranju humusa

(www.alternativa-za-vas.com)

Kako napraviti kompost?!

Odvajate li kuhinjski otpad? Jeste li znali da čak 30% ukupnog kućnog otpada čini organski otpad? Kompostiranjem biorazgradivi kućni otpad možete pretvoriti u nešto korisno. Read more