#KCUS

Profesor Nermir Granov liječnik je o kojem i struka i pacijenti govore u superlativima. Prije desetljeće i pol, kao mladi specijalist, počeo je s minimalno invazivnom kardiokirurgijom, a danas u svakodnevnoj praksi više od 80 posto operacija izvodi na endoskopski način. Nedavno je u Houstonu održao predavanje o temi endoskopske operacije mitralnog zaliska – nove strategije, a toliko je oduševio struku da je tvrtka LSI Solutions iz New Yorka odlučila donirati sredstva KCUS-u za nabavu endoskopa klase Einstein 3D sustava.

O brojnim temama profesor Granov govorio je za Večernji list.

Večernji list: Profesore Granov, kako biste čitatelju laiku najjednostavnije predočili što je to minimalno invazivna kardiokirurgija koju ste počeli primjenjivati još 2010., a danas ste je gotovo doveli do savršenstva, zbog čega vas traži cijeli svijet?

– Možda je “savršenstvo” teška riječ jer ne postoji savršena operacija ni metoda. Minimalno invazivna endoskopska kardiokirurgija podrazumijeva operacije na otvorenom srcu i krvnim žilama bez otvaranja prsnog koša, uz upotrebu suvremenih tehnologija. Korist za pacijenta je ogromna jer je kvaliteta operacije na srcu bez kompromisa, dok je uz pomoć suvremenih tehnologija pristup sveden na radni kanal promjera 1 – 2,5 cm. Imali smo pacijente koji nakon operacije srčanog zaliska odlaze kući drugi dan.

Večernji list: Koliko se medicina promijenila od te 2010., kad ste prvi put izveli jedan takav zahvat, u odnosu na danas?

– Nalazimo se u 4. industrijskoj revoluciji u kojoj, osim IT-a i obnovljivih izvora energije, medicina bilježi vrtoglave uspone. Informacije i spoznaje prenose se gotovo trenutačno, tako da se i procesi učenja i primjene znanja i vještina mijenjaju. Praktički moramo trčati da bismo uhvatili korak s vremenom.

Večernji list: O koliko se složenim procesima radi i je li bilo nekih slučajeva koji nisu uspjeli?

– Na početku smo naveli kako ne postoji savršena operacija ili metoda jer bi to podrazumijevalo njezinu 100-postotnu uspješnost. Mi u kardiokirurgiji koristimo “operative risk calculator” koji nam u treću decimalu izračunava operativni rizik na osnovi vrste bolesti i stanja pacijenta. Međutim, kada kalkulator izbaci operativnu smrtnost 3%, mi ne znamo je li pacijent u skupini od 97% koji će proći dobro ili u ovih 3% s lošim ishodom.

Večernji list: Tvrtka specijalizirana za razvoj visokih tehnologija iz SAD-a odlučila je pomoći KCUS-u u nabavi endoskopa klase Einstein 3D sustava, pa što to konkretno znači?

– To je lijepo priznanje, koje je ujedno i potvrda da ste na pravom putu. Biti prepoznat, još u takvom krugu, mnogo znači, ali i još više obvezuje da nastavite s usvajanjem i dijeljenjem znanja jer je znanje jedina veličina koja se uvećava dijeljenjem.

Večernji list: Mlad ste liječnik, držite predavanja u Ateni, Beču, Milanu, Londonu…, po Americi. Mnogi vaši kolege Bosnu i Hercegovinu zamijenili su razvijenim državama, a naše suvremenim bolnicama. Što vas još drži ovdje?

– Hvala vam za ovo mladi liječnik. Zbilja se osjećam tako, premda sam po radnoj knjižici bliži mirovini, a biološki pregazio 2/3 očekivanog životnog vijeka za BiH. Mi živimo u doba otvorenih mogućnosti i slobodne razmjene ljudi i roba. Mišljenja sam da treba koristiti te mogućnosti. Svatko je kreator svoje sudbine i mislim da ne treba ulaziti u to. Mnogo putujem po svijetu (i na istok i na zapad) i ne bih se složio da su naše bolnice i zdravstvo lošiji od drugih. Što bi naši stari rekli – “moglo je biti bolje, a moglo je biti i gore”.

Večernji list: Što nedostaje bh. medicini?

– Naš zdravstveni sustav je Bismarckov model, odličan na papiru, vrhunska solidarnost… Međutim, u praksi nejednako dostupan i nije razvojnog oblika.

Večernji list: Znamo da su liječnici u BiH potplaćeni, no jesu li oni i podcijenjeni u odnosu na kolege u drugim državama?

– Nažalost, jedno veliko “da”, prvo za konstataciju i drugo – za odgovor na vaše pitanje.

Večernji list: Postoji još jedan problem u ovoj državi, a to je mito. Znamo, nažalost, i da ima liječnika koji traže “kuverte” od svojih pacijenata. Kako se boriti protiv ovakvih pošasti?

– Želim vjerovati da takvih liječnika nema. Pojedinci s tim motivima ne bi se trebali zvati liječnicima. Postoji točan naziv za te ljude.

Večernji list: Vjerujete li da bosanskohercegovačko društvo, unatoč silnim anomalijama, može postati uspješno društvo?

– Da. Da ne vjerujem, ne bih bio ovdje.

Večernji list: Za kraj, kakvi su daljnji planovi i razvijate li već neke nove metode, a koje će pomoći onima koji vam se obrate?

– Da. U našoj klinici, između ostalih aktivnosti, radimo i u znanstveno-istraživačkom radu, tj. u strogo kontroliranim uvjetima te u suradnji s drugim međunarodnim centrima vršimo ispitivanja novih uređaja i metoda koji će u budućnosti ući u široku upotrebu.