#hrvatska

Hrvatska i uz pobjedu nad Italijom može biti posljednja u skupini! Evo što se treba dogoditi

Remijem bi osvojili ukupno dva boda i to ne bi bilo dovoljno za osminu finala. No, postoji i rasplet po kojem ih ni pobjeda protiv Italije ne vodi dalje.

Hrvatski nogometaši su u dramatičnoj utakmici odigranoj u Hamburgu osvojili samo bod protiv Albanije, a dvoboj je završio 2-2. Qazim Lači je doveo Albaniju u vodstvo u 11. minuti. Hrvatska je došla do preokreta, kad je Andrej Kramarić izjednačio u 74. minuti, a Klaus Gjasula autogolom donio vodstvo Hrvatskoj u 76. minuti. Isti je igrač u petoj minuti sučevog dodatka pogodio za konačnih 2-2.

Španjolska i Italija ostaju na vrhu skupine B s po tri boda, a Albanija i Hrvatska drže treću i četvrtu poziciju s bodom. 

Hrvatskoj ostaje u posljednjem kolu pobijediti Italiju i nadati se da će to biti dovoljno za plasman u osminu finala.   

Remijem bi osvojili ukupno dva boda i to ne bi bilo dovoljno za osminu finala. No, postoji i rasplet po kojem ih ni pobjeda protiv Italije ne vodi dalje.

Za takav ishod Italija i Španjolska sutra trebaju igrati neriješno, a Albanija u posljednjem kolu svladati Španjolsku. U tom bi slučaju sve momčadi imale po četiri boda, a mi bismo bili najlošiji zbog gol-razlike odnosno teškog poraza (3:0) od furije u prvom kolu.

izvor: vecernji.ba/radiovitez.ba

Ovi gradovi u Republici Hrvatskoj bilježe pad cijena kvadrata

Prema podacima oglasnika u skupini gradova s nižim prosječnim oglašavanim cijenama kvadrata nalaze se Karlovac, Bjelovar, Osijek i Slavonski Brod. 

Karlovac je dosegao prosječnu cijenu kvadrata od 1.719 eura, dok Bjelovar bilježi mjesečni pad od 3,3 posto s prosječnom cijenom od 1.826 eura. Slavonski Brod bilježi pad od 0,5 posto i prosječnu cijenu kvadrata od 1.978 eura, dok je Osijek od njega 30 eura jeftiniji.

Jadranski gradovi poput Poreča i Opatije zadržavaju visoke cijene stanova, ali s blagim promjenama u ožujku. Poreč bilježi pad od 0,3 posto, dok je prosječna cijena tamošnjih kvadrata iznosila 3.671 euro. Opatija, kao luksuzna destinacija, ostaje visoko pozicionirana s prosječnom cijenom od 5.140 eura, uz minimalan pad od 0,2 posto.

Očekuje li se pad cijena nekretnina i u Bosni i Hercegovini, ostaje pratiti.

Baby Lasagna pobijedio je na ovogodišnjoj Dori – hrvatskom izboru za pjesmu Eurovizije

Baby Lasagna pobijedio je na ovogodišnjoj Dori – hrvatskom izboru za pjesmu Eurovizije s pjesmom “Rim Tim Tagi Dim”. Osvojio je najviše glasova žirija i publike, a obratio se na press konferenciji nakon pobjede.

Baby Lasagna pravim imenom Marko Purišić (29) pobijedio je na ovogodišnjoj Dori i predstavljat će Hrvatsku na izboru za najbolju pjesmu 68. Eurovizije koji će se održati u švedskoj Malmö Areni 7., 9. i 11. svibnja, nakon što je na prošlogodišnjem Eurosongu pobjedu odnijela njihova predstavnica Loreen. Hrvatski predstavnik dobio je najviše glasova publike (247) i žirija (74). Nakon proglašenja u finalu Dore, obratio se i na press konferenciji. 

– Mislim, ne volim to toliko, svega ovoga što se događa nisam najveći fan, ali u redu i to ću odraditi onako hrabro zbog ljudi koji su glasali, vjerovali u mene i molili za mene – na početku je rekao pjevač. – Nisam vjerovao, nisam još razumio kako funkcionira glasovanje. Ali sam sam sebe uvjeravao da nije gotovo dok ne čuješ to ime “Baby Lasagna”, nije gotovo – dodao je pobjednik Dore. Pitao je dečke iz Leta 3 za savjet kako je njima bilo, a oni su mu rekli da je bilo borbeno.

– Ne gledam baš nikoga kao konkurenciju kao i na ovoj Dori, a ovo što smo treći na kladionicama i dalje je super vijest, moglo je biti lošije tako da sretan sam što mi to sada kažete – napomenuo je Baby Lasagna i otkrio kako mu je najdraža slovenska pjevačica koja je i nastupila u show programu druge polufinalne večeri, ali da je ne smatra svojom konkurencijom te da su dosta slični po pitanju stila.

– Ispalo je lijepo, ali za početak bih joj mogao pružiti ruku jer se nismo još upoznali – odgovorio je pjevač na pitanje u vezi Zsa Zse koja je odustala od natjecanja i tako njemu prepustila mjesto na Dori. Nastavio je u vezi čestih uspoređivanja s prošlogodišnjim nastupom finskog predstavnika: – Nije mi bilo ni na kraj pameti da će me uspoređivati s Kaarijom što se tiče ovih puf rukava jer su ovi rukavi kao hrvatska nošnja, a mi smo ih samo malo podebljali. 

– Obitelj je uvijek prva pa njima posvećujem pobjedu – rekao je Marko nakon čega se rasplakao, ali do sad nije uspio pričati sa djevojkom Elizabetom te da ju je samo zagrlio. 

– Samo mi je jedna misao u glavi, a to je puta deset, sve podebljat, ali opet trebam se sastat s timom i vidjet što je bilo dobro i što možemo poboljšat – zaključio je pjevač na moguće izmjene nastupa na eurovizijskoj pozornici.

– Bio sam već u Švedskoj s bivšim bendom i bio sam u Malmöu. Nisam se stigao prošetati, ali veselim se opet ići i ovaj put planiram ići avionom. Prošli put smo išli kamperom i trebalo nam je šest dana – zaključio je te dodao da postoji mogućnost promjene boje kose.

Podsjetimo, Baby Lasagna ušao je kao zamjena na ovogodišnju Doru, a od početka je osvojio sve svojom pjesmom “Rim Tim Tagi Dim”. Hrvatska je trenutno na trećem mjestu prema eurovizijskim kladionicama što se do sada nije dogodilo.

Na prvom mjestu je trenutno Ukrajina koju predstavljaju alyona alyona & Jerry Heil s pjesmom “Teresa & Maria”, dok je na drugom mjestu Italija s pjesmom La noia koju izvodi Angelina Mango.

izvor: večernji.ba/radiovitez.ba

Državna matura u Hrvatskoj: Još nekoliko dana ostalo za prijavu ispita

Uz maturante te one pristupnike koji su završili srednju školu prethodnih godina, državnu maturu u Hrvatskoj svake godine polažu i kandidati iz inozemstva, od kojih su daleko najbrojniji oni iz BiH.

Ovogodišnjoj generaciji maturanata preostalo je još devet dana za prijavu ispita državne mature – rok istječe 15. veljače, a maturanti prijavljuju i fakultete koje žele upisati – na listi mogu prijaviti desetak njih poredanih od prvog do posljednjeg izbora za upis. Iako je pred učenicima završnih razreda još dovoljno vremena prije nego što pristupe ispitu koji gimnazijalcima označava kraj srednjoškolskog obrazovanja, a strukovnjacima priliku da upišu fakultet, već su u tijeku brojne pripreme kako u školama tako i u privatnim ustanovama. Uz maturante te one pristupnike koji su završili srednju školu prethodnih godina, državnu maturu u Hrvatskoj svake godine polažu i kandidati iz inozemstva, od kojih su daleko najbrojniji oni iz Bosne i Hercegovine. Stoga su i njima rokovi za prijavu iznimno važni. Riječ je o onim maturantima koji žele upisati studij u Hrvatskoj. Za državnu maturu pripremaju su mjesecima, pa i godinama jer ako je polože, otvara im se prilika da u Hrvatskoj upišu željeni fakultet, studiraju besplatno i steknu europsku diplomu. To je ogroman ulog za budućnost, stoga i ne čudi veliko zanimanje koji nije jenjavalo ni u vrijeme pandemije i rigoroznih uvjeta za prelazak

Ispiti državne mature i ove su godine podijeljeni u četiri tjedna, a sve počinje 4. lipnja, kada su termini za dva ispita – iz francuskog i grčkog jezika. U prvom tjednu održavanja državne mature na rasporedu su španjolski, latinski, talijanski, njemački, filozofija, etika i vjeronauk. U drugom tjednu, 10. lipnja, piše se prvi od tri obvezna predmeta na državnoj maturi – engleski jezik. Oni koji će ga prijaviti na višoj razini imaju 180 minuta za njegovo rješavanje i na tome ispitu mogu ostvariti maksimalnih 85 bodova. Oni pak koji će pristupiti osnovnoj razini ispita za njegovo rješavanje na raspolaganju imaju 105 minuta i mogu ostvariti najviše 60 bodova. Od 11. do 14. lipnja maturante očekuju ispiti iz likovnog, informatike, fizike, glazbenog, psihologije, geografije, biologije i povijesti – sve odreda izborni predmeti. Za pretpostaviti je da će i ova generacija maturanata među izbornim predmetima, kao i posljednjih pet generacija, najviše birati fiziku i biologiju, iako već godinama rezultati na tim ispitima nisu najbolji. Tako je lani fiziku prijavilo više od šest tisuća maturanata koji su na tome ispitu ostvarili prosječnu ocjenu 1,95. U posljednjih 11 godina ta je prosječna ocjena bila najlošija upravo lani, a najbolju prosječnu ocjenu na tome ispitu ostvarila je generacija maturanata 2014./2015. godine kada je iznosila 2,64. Kada je riječ o biologiji, trojka je prosječna ocjena koju u posljednjih 11 godina ostvaruju pristupnici na tome ispitu.

U trećem tjednu ovogodišnjeg vremenika državne mature koji počinje od 17. lipnja na rasporedu su ispiti iz češkog, mađarskog, srpskog i talijanskog, 19. lipnja pišu se politika i gospodarstvo i logika, a 20. lipnja kemija i sociologija. Posljednji, četvrti tjedan održavanja državne mature rezerviran je za dva obvezna ispita državne mature. Tako će svi maturanti pristupiti istom testu iz hrvatskog jezika 24. lipnja u 9 sati, a dan kasnije, 25. lipnja u 9 sati, pristupnike očekuje esejski dio ispita iz hrvatskog jezika. Da bi položili, učenici moraju prijeći postavljene pragove prolaznosti na oba ispita.

Lani je od ukupno 25.431 pristupnika obveznom ispitu njih 2500 dobilo jedinicu, a najveći broj učenika, njih 9063, dobilo je na ispitu iz hrvatskog jezika trojku. Trojka među učenicima prošlogodišnje generacije ipak nije bila najzastupljenija ocjena kada se promatraju zaključene ocjene iz hrvatskog jezika u školi – najveći broj maturanata prije ispita državne mature imao je zaključenu četvorku iz hrvatskog jezika – njih 33,13 posto. Ispit iz matematike ovogodišnju generaciju maturanata očekuje 27. lipnja bez obzira na to koju razinu ispita birali. Za ispit više razine na raspolaganju imaju 180, a za osnovnu razinu 150 minuta. Lani je dvojka bila najčešća ocjena na osnovnoj, a trojka na višoj razini matematike.•

izvor: večernji.ba/radiovitez.ba

RH će ponuditi svoje stručnjake BiH nakon što otvori pregovore s EU

Hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman stiže danas u naizgled redoviti, protokolaran posjet Sarajevu, gdje su predviđeni susreti s kolegom Elmedinom Konakovićem, kao i predsjedateljicom Vijeća ministara Borjanom Krišto, ali i nizom drugih dužnosnika o kojma ovisi i europski put zemlje, piše Večernji list BiH. Kako se doznaje, tijekom ove kratkotrajne turneje ponudit će konkretna iskustva ljudi koji su sudjelovali u hrvatskome putu prema Uniji, odnosno u pregovorima s Europskom komisijom, što predstavlja u pravome smislu finale toga procesa. No, BiH ima još jednu veliku prepreku da dođe do toga koraka, a to je ispuniti nekoliko uvjeta kako bi Europska komisija bezuvjetno preporučila otvaranje pregovora s Europskom unijom. Iako dio političara u Bosni i Hercegovini od većine pitanja nastoji stvoriti problem umjesto traženja rješenja, svejedno, značajan dio sadržaja prihvaćanja europske pravne stečevine zahtijevat će ponajprije znanje u oblastima u kojima će se oni voditi, umjesto akomodiranja određenim politikama.

Državni program

BiH će prije otvaranja pregovora morati usvojiti Državni program za usvajanje acquisa ili Nacionalni program za usvajanje acquisa (NPAA), što predstavlja plan ili program usklađivanja domaćih propisa s pravnom tečevinom Europske unije ili acquisom, koji usvajaju države koje pristupaju Europskoj uniji. Prihvaćanje programa za usklađivanje domaćih propisa s acquisom obveza je iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koju BiH još nije ispunila. Pojedine države, potencijalne kandidatkinje za članstvo, usvajale su i dokumente koji su, osim plana usklađivanja domaćih propisa s acquisom, sadržavali i planove provedbe ostalih obveza u procesu pristupanja Europskoj uniji te eventualno planove troškova za provedbu. Uobičajeni naziv za ove sveobuhvatne dokumente je program integriranja ili nacionalni program integriranja. U slučaju BiH taj dokument nije imao “prikladan” naziv pa je preimenovan u Program integriranja. Na njemu se još radi. Kada Europsko vijeće dadne zeleno svjetlo za otvaranje pregovora s Bosnom i Hercegovinom, trebao bi biti imenovan pregovarački tim. Nije nevažno tko će voditi taj proces kada se jednom otvori, a to u biti treba biti osoba koja ima politički integritet. U Hrvatskoj je, primjerice, taj tim vodila nekadašnja ministrica vanjskih poslova Kolinda Grabar Kitarović, dok je glavni pregovarač bio aktualni hrvatski veleposlanik pri UN-u Vladimir Drobnjak. Hrvatska je imala 13 pregovaračkih skupina u 35 pregovaračkih poglavlja, a za vodeće ljude usuglasile su se sve stranke u Hrvatskom saboru.

Osjetljivi balansi

U slučaju BiH proces pregovora s Unijom, za razliku od svih drugih zemalja koje su pristupile ili se pak budu kretale prema Europskoj uniji, zahtijevat će i usklađivanje s nadležnostima različitih razina vlasti, oko čega je odavno uspostavljen Mehanizam koordinacije, koji se, nažalost, do sada nije pokazao u praksi, ne zato što ga dio politika, ponajprije one iz Sarajeva, nastoji osporiti, nego ponajprije stoga što zemlja nije ostvarila iskorak kakav se objektivno očekivao. Ta koordinacija procesa europskih integracija u Bosni i Hercegovini morala bi se zasnivati na načelima poštivanja postojeće unutarnje pravne i političke strukture u Bosni i Hercegovini i zaštite ustavima definiranih nadležnosti svih razina vlasti i njihovih institucija u pojedinim oblastima obuhvaćenim procesom europskih integracija. Tu je i pitanje osiguranja vidljivosti te odgovornosti svih razina vlasti za pravodobno i djelotvorno ispunjavanje obveza iz procesa europskih integracija iz njihove nadležnosti. No, pri tome će u BiH biti iznimno važno pokazati spremnost na kompromise jer je već sada jasno kako će se morati prilagođavati određene nadležnosti kako bi se osiguralo da zemlja govori jednim glasom. A što je u središtu brojnih i unutarnjih prijepora za koje godinama nema rješenja.

Slovenija započela sa kontrolama na granici sa Hrvatskom

Slovenija od ponoći ponovno provodi kontrolu na granicama s Hrvatskom i Mađarskom.

Riječ je o privremenoj mjeri koja će za početak trajati 10 dana, ali može se i produljiti.

Ljubljana je odluku o pojačanoj kontoli granica donijela nakon istog poteza Italije, i to kako bi se podignula razina sigurnosti od terorističkih prijetnji.

Za državljane Europske unije i dalje će biti otvoreni svi granični prijelazi, no oni iz trećih zemalja moći će, dok traje novi režim, prelaziti samo preko 12 cestovnih i 7 željezničkih prijelaza.

Noćas na Bregani nije bilo čekanja, tek kraćih zaustavljanja, no jutro i dan će pokazati prave učinke slovenske odluke.