Želite smanjiti osjećaj gladi? Isprobajte ovih 5 prijedloga!

Zbog stresnog načina života često osjećate glad i skloni ste prejedanju? Mršavljenje vam se čini poput nemoguće misije?

Dobra je vijest ta da postoje prirodni sastojci za suzbijanje apetita, koji će vam pomoći da smanjite osjećaj gladi, da brže osjetite sitost te da se lakše oduprete napasti u obliku slatkih zalogaja i kaloričnih snackova.

Ti prirodni supresanti apetita puno su zdraviji i sigurniji od pilula.

Oni djeluju tako da balansiraju razine grelina i leptina – hormona zaduženih za osjećaj gladi, a usto potiču lučenje hormona sreće serotonina i endorfina.

A kad smo sretni, imamo i puno manju želju za hranom.

Osim što reguliraju hormone gladi i smanjuju želju za brzom hranom i slatkišima, neke namirnice djeluju i tako da sagorijevaju masnoće te čuvaju zdravlje vaše štitnjače, koja itekako utječe na želju za jelom.
 

Top 5 sastojaka za suzbijanje apetita


1. Hrana bogata vlaknima


Želite li smanjiti potrebu za hranom, svakako jedite povrće i voće bogato vlaknima, chia i lanene sjemenke, leću i druge mahunarke, poput graha.  

Jednom kada dospiju u vaš probavni sustav, vlakna se ne mogu odmah apsorbirati, već se napune vodom i nabubre.

Vlakna usto usporavaju probavu glukoze te produljuju osjećaj sitosti.   

2. Ekstrakt zelenog čaja


O moćnim antioksidativnim svojstvima zelenog čaja već se odavno zna. No njegov ekstrakt odličan je izbor i za suzbijanje apetita.

Katehini iz zelenog čaja, osim što djeluju antikancerogeno, smanjuju bujanje masnih stanica te ubrzavaju sagorijevanje masnoća, a samim time i znatno pridonose vitkosti.

I znanstvena istraživanja potvrdila su da je ekstrakt zelenog čaja odlično sredstvo za suzbijanje apetita.

U jednu studiju bile su uključene dvije grupe. Nakon 12 tjedana u grupi koja je  uzimala 857 mg ekstrakta zelenog čaja primijećeno je znatno smanjenje grelina, hormona gladi, za razliku od grupe koja je uzimala placebo.

Kod te skupine primijećene su i veće razine adiponektina. Niske razine tog hormona dovode se u vezu s inzulinskom rezistencijom, metaboličkim sindromom i upalnim stanjima u organizmu. 

Što se tiče količine, preporuka je 800-900 mg ekstrakta zelenog čaja na dan.    

3. Eterično ulje grejpa


Ulje grejpa sadrži antioksidanse, korisne kiseline, hlapljiva ulja i enzime koji uvelike mogu pomoći u suzbijanju apetita, podizanju energije i stimulaciji rada limfnog sustava.

Već samo udisanje arome ulja grejpa može pozitivno utjecati na lipolizu ili metabolizam masti i suzbijanje osjećaja gladi.

Zahvaljujući njegovu mirisu osjećat ćete manju žudnju za hranom.

Također, enzimi pronađeni u grejpu pomažu razbijanju masti u organizmu, što pridonosi mršavljenju.

4. Začini


Začini poput kajenskog papra, kurkume, đumbira, cimeta, klinčića i crnog papra, normaliziraju razine glukoze u krvi, suzbijaju osjećaj gladi, smanjuju želju za slatkišima i poništavaju štetne učinke slobodnih radikala.

Ljute papričice izazivaju termogenezu, što znači da zagrijavaju tijelo i potiču sagorijevanje masnoća.

Samo pola žličice kajenskog papra može potaknuti metabolizam i dati poticaj organizmu da sagori dodatnih 10 kalorija.

Cimet, klinčić i đumbir, primjerice, snižavaju razine šećera u krvi, što pomaže u kontroli apetita. 

Svi navedeni začini izuzetno su zdravi, djeluju protuupalno i siromašni su kalorijama, stoga što češće ih dodajte u svoje obroke, čajeve, smoothieje i sl.

5. Ekstrakt šafrana


Ekstrakt najskupljeg začina na svijetu – šafrana – djeluje tako da suzbija apetit, podiže raspoloženje, povećava razine hormona serotonina i endorfina te smanjuje osjećaj umora.

Šafran smanjuje rizik od takozvanog emocionalnog prejedanja, koje vrlo često vodi do pretilosti.

Ovaj moćni začin djeluje kao pravi antidepresiv, a sadrži i određene tvari koje povećavaju razine energije tijekom vježbanja. 

Još nekoliko namirnica koje suzbijaju apetit i potiču sitost:

  • bademi
  • zobena kaša
  • zeleno lisnato povrće
  • salata
  • tamna čokolada
  • avokado (jesti umjereno)
  • Yerba Mate čaj
  • kava

(www.alternativa-za-vas.com)

Želite smanjiti osjećaj gladi? Isprobajte ovih 5 prijedloga!

Zbog stresnog načina života često osjećate glad i skloni ste prejedanju? Mršavljenje vam se čini poput nemoguće misije?

Dobra je vijest ta da postoje prirodni sastojci za suzbijanje apetita, koji će vam pomoći da smanjite osjećaj gladi, da brže osjetite sitost te da se lakše oduprete napasti u obliku slatkih zalogaja i kaloričnih snackova.

Ti prirodni supresanti apetita puno su zdraviji i sigurniji od pilula.

Oni djeluju tako da balansiraju razine grelina i leptina – hormona zaduženih za osjećaj gladi, a usto potiču lučenje hormona sreće serotonina i endorfina.

A kad smo sretni, imamo i puno manju želju za hranom.

Osim što reguliraju hormone gladi i smanjuju želju za brzom hranom i slatkišima, neke namirnice djeluju i tako da sagorijevaju masnoće te čuvaju zdravlje vaše štitnjače, koja itekako utječe na želju za jelom.
 

Top 5 sastojaka za suzbijanje apetita


1. Hrana bogata vlaknima


Želite li smanjiti potrebu za hranom, svakako jedite povrće i voće bogato vlaknima, chia i lanene sjemenke, leću i druge mahunarke, poput graha.  

Jednom kada dospiju u vaš probavni sustav, vlakna se ne mogu odmah apsorbirati, već se napune vodom i nabubre.

Vlakna usto usporavaju probavu glukoze te produljuju osjećaj sitosti.   

2. Ekstrakt zelenog čaja


O moćnim antioksidativnim svojstvima zelenog čaja već se odavno zna. No njegov ekstrakt odličan je izbor i za suzbijanje apetita.

Katehini iz zelenog čaja, osim što djeluju antikancerogeno, smanjuju bujanje masnih stanica te ubrzavaju sagorijevanje masnoća, a samim time i znatno pridonose vitkosti.

I znanstvena istraživanja potvrdila su da je ekstrakt zelenog čaja odlično sredstvo za suzbijanje apetita.

U jednu studiju bile su uključene dvije grupe. Nakon 12 tjedana u grupi koja je  uzimala 857 mg ekstrakta zelenog čaja primijećeno je znatno smanjenje grelina, hormona gladi, za razliku od grupe koja je uzimala placebo.

Kod te skupine primijećene su i veće razine adiponektina. Niske razine tog hormona dovode se u vezu s inzulinskom rezistencijom, metaboličkim sindromom i upalnim stanjima u organizmu. 

Što se tiče količine, preporuka je 800-900 mg ekstrakta zelenog čaja na dan.    

3. Eterično ulje grejpa


Ulje grejpa sadrži antioksidanse, korisne kiseline, hlapljiva ulja i enzime koji uvelike mogu pomoći u suzbijanju apetita, podizanju energije i stimulaciji rada limfnog sustava.

Već samo udisanje arome ulja grejpa može pozitivno utjecati na lipolizu ili metabolizam masti i suzbijanje osjećaja gladi.

Zahvaljujući njegovu mirisu osjećat ćete manju žudnju za hranom.

Također, enzimi pronađeni u grejpu pomažu razbijanju masti u organizmu, što pridonosi mršavljenju.

4. Začini


Začini poput kajenskog papra, kurkume, đumbira, cimeta, klinčića i crnog papra, normaliziraju razine glukoze u krvi, suzbijaju osjećaj gladi, smanjuju želju za slatkišima i poništavaju štetne učinke slobodnih radikala.

Ljute papričice izazivaju termogenezu, što znači da zagrijavaju tijelo i potiču sagorijevanje masnoća.

Samo pola žličice kajenskog papra može potaknuti metabolizam i dati poticaj organizmu da sagori dodatnih 10 kalorija.

Cimet, klinčić i đumbir, primjerice, snižavaju razine šećera u krvi, što pomaže u kontroli apetita. 

Svi navedeni začini izuzetno su zdravi, djeluju protuupalno i siromašni su kalorijama, stoga što češće ih dodajte u svoje obroke, čajeve, smoothieje i sl.

5. Ekstrakt šafrana


Ekstrakt najskupljeg začina na svijetu – šafrana – djeluje tako da suzbija apetit, podiže raspoloženje, povećava razine hormona serotonina i endorfina te smanjuje osjećaj umora.

Šafran smanjuje rizik od takozvanog emocionalnog prejedanja, koje vrlo često vodi do pretilosti.

Ovaj moćni začin djeluje kao pravi antidepresiv, a sadrži i određene tvari koje povećavaju razine energije tijekom vježbanja. 

Još nekoliko namirnica koje suzbijaju apetit i potiču sitost:

  • bademi
  • zobena kaša
  • zeleno lisnato povrće
  • salata
  • tamna čokolada
  • avokado (jesti umjereno)
  • Yerba Mate čaj
  • kava

(www.alternativa-za-vas.com)

Bacamo 1,6 mlrd. tona hrane, a 821 mil. ljudi i dalje gladuje

Iako se predviđalo da će broj ljudi koji gladuju u svijetu opadati, prema posljednjim podacima UN-a, taj je broj posljednje tri godine u porastu, a prati ga i rast globalne populacije. 

Naime, svake se godine u svijetu baci oko 1,6 milijardi tona hrane u vrijednosti od oko 1,2 trilijuna američkih dolara. To je trećina sve proizvedene hrane u svijetu. S druge strane, prema UN-ovu istraživanju, 815 milijuna ljudi u svijetu gladuje, što je čak 10,7% svjetske populacije. 

Predviđa se da će do 2030. trend porasti i da će se 2,1 milijarda tona hrane godišnje baciti, što je ekvivalent 66 tona bačene hrane po sekundi. Problem će najviše pogoditi države koje su u procesu industrijalizacije i imaju stalni porast stanovništva, kao što su azijske države.

Zašto se hrana baca?

Glad u svijetu kompleksan je problem s brojnim uzrocima, koji su najčešće isprepleteni – siromaštvo, neuspješna poljoprivredna sezona, rat i politički konflikti, klimatske promjene – neki su od glavnih uzroka. No, prevladavajući uzrok jest siromaštvo. Na primjer, Kongo je jedna od najsiromašnijih država svijeta u kojoj čak 7,9 milijuna stanovnika gladuje. 

U nerazvijenim se državama hrana najviše baca za vrijeme procesa proizvodnje, a u razvijenim zemljama za to su odgovorni prodavači i potrošači koji bacaju hranu jer su je kupili previše ili im se ne sviđa. 

Ono što također doprinosi traćenju hrane zakonske su regulacije kojima se propisuje veličina namirnice, način pohrane i rok trajanja. Na primjer, u Kini je propisana veličina borovnice koja se smije prodavati.

Foto: Guliver/Shutterstock

Bačena hrana doprinosi globalnom zatopljenju

Odbačena se hrana dekomponira u zemlji i stvara metan, koji doprinosi efektu globalnog zatopljenja. Slikovito rečeno, kada bi problem propadanja hrane bio država, bila bi to 3. država svijeta po proizvodnji stakleničkih plinova, nakon Kine i SAD-a, s 3.3 milijarde tona stakleničkih plinova.

Osim toga, voda potrebna za proizvodnju sve bačene hrane jednaka je godišnjem volumenu rijeke Volge, najduže europske rijeke.

Foto: Unsplash

10 000 djece umre od gladi svaki dan

U svijetu je 338 milijuna školske djece prekomjerne tjelesne težine te 672 milijuna odraslih. Unatoč tomu, jedna od sedam beba u svijetu rođena je s preniskom tjelesnom težinom, a svake tri sekunde jedno dijete u svijetu umre od gladi, što je 10 000 djece dnevno.

Iako Afrika bilježi ekonomski rast u posljednjem desetljeću i proizvodi više hrane no ikada, situacija je daleko od idealne. Svako treće dijete u Africi gladuje, odnosno njih oko 60 milijuna, a devetero od desetero afričke djece ne hrani se na način koji zadovoljava predviđene standarde svjetske zdravstvene organizacije.

Ako se trend nastavi ovim tempom, do 2050. bi godine u Africi moglo biti milijarda neuhranjene djece. Kao glavni uzroci gladi navode se politički konflikti i klimatske nepogode. Tako je 2017. godine više oko 20 milijuna ljudi u Etiopiji, Malaviju, Zimbabveu i Keniji doživjelo veliku nestašicu hrane zbog klimatskih nepogoda.

Foto: Guliver/Shutterstock

Koje je rješenje?

Razvijene zemlje svijeta sve više donose zakonske regulative kako bi stale na kraj problemu bacanja hrane i gladi.

Francuska je 2016. bila prva država koja je supermarketima zakonom zabranila bacanje neprodane hrane. Umjesto toga, hranu su dužni donirati humanitarnim udrugama. Zahvaljujući tome zakonu 2700 francuskih supermarketa donira hranu i time se sprječava propadanje 46 000 tona hrane godišnje.

Australija je prošle godine postala prva država koja si je postavila cilj smanjiti bacanje hrane za 50 posto do 2030. Njihov je trenutni financijski trošak za bačenu hranu 20 milijardi dolara godišnje pa su odlučili uložiti 1,2 milijuna dolara kako bi podržali organizacije koje se brinu za bačenu hranu.

Nakon što je vlada Južne Koreje donijela zakone za regulaciju hrane, samo u Seulu količina bačene hrane smanjila se za više od 10 posto, odnosno za 300 tona dnevno.

U razvijenim se zemljama sve više potiče odgovornom ponašanju prema hrani. Tako se savjetuje kupnja manjih hladnjaka, neodlazak u supermarket kada smo gladni ili korištenje manjih tanjura, koji su se od 60-ih godina do danas povećali za 30 posto. Osim toga, potrebno je educirati i o pravilnom pohranjivanju namirnica.

(24sata.hr)