Imali smo slučaj da je žrtva dva puta uplatila po 100.000 KM jer uplata, kao, nije prošla, da bi dobila 9 milijuna – kaže istražitelj FUP-a.
Unatoč upozorenjima policijskih agencija u BiH, medijskim izvješćima i osobnim iskustvima žrtava, građani BiH nastavljaju bacati velike sume novca, privučeni mogućnošću lake zarade, a mnogi od njih ostanu bez ušteđevine. Stalne prevare na koje građani BiH nasjedaju su i tzv. nigerijske.
– I dalje se događa da ljudi vjeruju vojniku u Afganistanu koji je ostavio nasljedstvo, pa uplaćuju provizije za dio koji oni navodno trebaju dobiti. Napadač profilira žrtvu, uoči njene slabosti, primjerice, da boluje od neke bolesti, a onda svoj profil i priču prilagođava.
Nedavno smo imali slučaj da žrtva treba dobiti paket od doktora koji baš liječi njezinu bolest, zatim dobiva obavijest da je paket zaustavljen na carini te kako je u njemu otkriveno 500.000 eura, a da će joj taj iznos biti isplaćen ako uplati 5.000, pa kasnije još 5.000 KM da bi se završila procedura – kaže Saša Petrović, istražitelj FUP-a u Odsjeku za cyber kriminal.
Također, imali su slučaj da je žrtva uvučena u prevaru i, vjerujući da će dobiti veliki iznos novca, ona je prodala stan.
– Čak ni ovaj stan nije najveća izgubljena vrijednost, jer imali smo slučaj da je žrtva dva puta uplatila po 100.000 KM jer uplata, kao, nije prošla, da bi dobila 9 milijuna – dodaje Petrović.
Uz prevare o dobicima na nagradnim igrama, kladioničarske prevare karakteristične za Foču, ucjene objavom eksplicitnih snimaka ili snimaka žrtava koje su navodno gledale pornografske sadržaje, aktualne su i tzv. romantične ili ljubavne prevare u kojima se napadači poigravaju emocijom žrtve, a na kraju sve ponovno završava hitnom transakcijom.
– Već duže vrijeme je aktuelna i „Vilić prevara“, gdje se napadači predstavljaju kao direktor policije BiH, pa i Srbije i Hrvatske, šalju upozorenje da je žrtva gledala seksualno zlostavljanje djece na internetu, kako je to evidentirano u nekoj bazi, uvjerljivo stave logo Interpola, Europola, a žrtva treba uplatiti novac kako bi prijava bila povučena.
Žrtva navodno uplaćuje 3.840 eura na račun Interpola u Lion, a vlasnik računa je fizička osoba iz Afrike. Nakon uplate žrtva dobije i uvjerenje od Međunarodnog kaznenog suda da neće biti kaznenog postupka – pojašnjava Petrović.
Greške su nepopravljive, jer počinitelji su najčešće iz Nigerije, Gane, Obale Slonovače, s online otvorenim računima u Francuskoj, Estoniji i drugim zemljama. U nekim slučajevima žrtve su toliko uvjerene u vjerodostojnost ponude, pa je jedna od njih prijetila i tužbom istražiteljima ako ne dobije 900.000 KM koje su joj nadohvat ruke.
– Meni je žao naših ljudi, jer kad danas nekome uzmete 15.000 ili 50.000 maraka, to je njegova cijela ušteđevina. U novije vrijeme se koristi i umjetna inteligencija, pa vas s broja vašeg prijatelja nazove osoba s njegovim glasom i traži hitnu uplatu jer je u nevolji – naglašava Petrović.
Lakovjerni ljudi različitog imovnog stanja nasjedaju na ponude.
izvor: večernji.ba/radiovitez.ba