#Bugojno

Predsjednica Bradara svečano zatvorila “Napretkove lipanjske dane kulture 2024.”

Predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara svečano je zatvorila “Napretkove lipanjske dane
kulture 2024.” koje tradicionalno organizira HKD Napredak podružnica Bugojno. Na završnoj svečanosti, održanoj u okviru književno-poetske večeri i likovne izložbe “Bugojno -zauvijek u mom srcu”, predsjednica Bradara se obratila prisutnima prigodnim govorom, zatvarajući ovogodišnje dane kulture.


Prije početka programa, predsjednica Bradara je u pratnji predsjednice HKD Napredak Bugojno
Dubravke Vukadin i njenih suradnika obišla prostorije Hrvatskog doma u Bugojnu. Tijekom
obilaska, upoznala se s opsežnim radovima i investicijama koje su provedene u proteklom
razdoblju, kao i onima koje su trenutno u tijeku. Tijekom “Napretkovih lipanjskih dana kulture” 2024. godine održano je nekoliko izložbi, uključujući retrospektivne izložbe Ivice Strujića-Struje i akademskog kipara Stipe Ledića, te izložbu i književnu večer “Bugojno – zauvijek u mom srcu”. Između ostalog, održana je i zdravstveno-edukativna tribina u suradnji s udruženjem DONNA Bugojno, gala koncert Zorice
Kondža te promocija romana Božane Volić “Kraljičin izbor” i “Bosanski kod” u povodu 600
godina od rođenja kraljice Katarine Kosača.

Uhićeni nakon što su uzvikivali “tekbir” i ometali bogoslužje u Crkvi svetog Ante u Bugojnu

Skupine mladih osoba već duže vrijeme ometaju bogoslužje u dvorištu i u samoj Crkvi svetog Ante u Bugojnu, uzvikujući ‘tekbir’ i paleći smeće u najbližim kontejnerima. Župni ured Bugojno nije se javno očitovao o incidentima dok provokacija za blagdan Tijelova nije ponovljena, prelijevajući kap preko čaše.

Nakon toga, upućeno je pismo policijskoj stanici Bugojno koja je u međuvremenu izuzela video snimke s kamera koje su fratri postavili.

“Bogu hvala, ja se zahvaljujem policiji da je odradila kvalitetan posao, profesionalno. Uhvatili su počinitelje. To vam mogu ekskluzivno danas objaviti. Primjereno će ih kazniti i nadam se da će ovo biti opomena svima drugima kako se treba ponašati i kako graditi suživot u Bugojnu. Svima onima koji počine ovakvo zlodjelo bit će adekvatno kažnjeni,” rekao je za RTV Herceg-Bosne Igor Vrljić, predsjednik OO HDZ-a BiH Bugojno.

Dodao je kako se nada da će javne osobe i političari svojim izjavama pridonijeti tome da ovakvih slučajeva više ne bude.

Predsjednik općinske organizacije Stranke demokratske akcije Bugojno, Amir Šečibović, također je u izjavi za RTV HB osudio incidente:

“Sve nemile događaje treba prijaviti policiji. Naravno da to nije normalno i nije prirodno. Ovo je za mene nova informacija. Pozivam policijske službenike i sve građane da se to zaustavi jer je apsolutno mimo svih normi. Kontaktirat ću policijsku upravu i sve nadležne organe da se o tome povede računa jer se to ne smije događati.”

I ministar unutarnjih poslova ŽSB, Feliks Vidović, izrazio je svoju osudu.

“Osuđujem svaki oblik provokacije, osobito onaj s nacionalnom pozadinom jer smo svi svjesni iz kakvih smo vremena izišli i da su to osjetljive teme. Budući da se radi o maloljetnim osobama, apeliram na roditelje i odgojno-obrazovne ustanove da utječu na formiranje tih ličnosti kako bi se izgradile kvalitetne osobe”, rekao je Vidović za RTV HB.

Policijska postaja Bugojno, zahvaljujući postavljenim kamerama, otkrila je dvojicu počinitelja. Hoće li tragati za ostalima ostaje vidjeti, ali važno je uvjeriti mlade kako je mržnja veliko zlo koje uništava prije svega samog mrzitelja.

izvor: RTHB/radiovitez.ba

Čović: Nismo dozvolili da se zaboravi žrtva bugojanskih Hrvata

Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine dr. Dragan Čović boravio je danas u Bugojnu, gdje se na blagdan svetog Josipa obilježava 30. obljetnica razmjene bugojanskih logoraša iz logora „Stadion“. Današnjoj značajnoj obljetnici prisustvovalo je visoko izaslanstvo, članovi Predsjedništva i ostali dužnosnici Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine, te Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine.

Program je započeo jučerašnjim prikazivanjem filma „Zidine“ koji govori o logorima za Hrvate na području Bosne i Hercegovine tijekom Domovinskog rata. Dok je danas, na samu obljetnicu organizirano polaganje vijenaca i paljenje svijeća za sve poginule, nestale i umrle Hrvate Bugojna tijekom Domovinskog rata na Spomen obilježju u gradskom katoličkom groblju Sultanovići, a nakon toga je uslijedila sveta Misa u Crkvi Sv. Ante Padovanskog u Bugojnu.

“Godine i desetljeća već prolaze ali ono što je najvažnije, nismo dozvolili da se zaboravi žrtva bugojanskih Hrvata. Nakon 30 godina  imamo i jednu novu pravnu dimenziju i uvjeren sam, koliko god spora pravda bila, da će ipak doći i da ćemo moći u miru konačno razmišljati o budućnosti posebno obitelji stradalih. Bezbroj je logora u BiH bilo i ne možemo prestati razmišljati o tome dok ne procesuiramo svakog zločinca i pronađemo sve za kojima tragamo” kazao je predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a BiH dr. Dragan Čović danas u Bugojnu gdje Hrvati obilježavaju 30. obljetnicu razmjene 294 logoraša iz logora stadiona NK Iskra. Podsjećamo, oni su razmijenjeni u Mostaru nakon više od osam mjeseci provedenih u logorima Armije RBiH. Miroslav Zelić, predsjednik udruge Hrvatskih logoraša BiH kazao je u izjavi medijima da kroz postupak koji se trenutno vodi protiv Dževada Mlaće i Selme Cikotića očekuju da će konačno biti otkrivena i mjesta gdje se nalaze posmrtni ostaci još 15 nasilno odvedenih i likvidiranih logoraša.

Sama obljetnica je od velikog značaja za sve Hrvate, posebice one u Bugojnu. Važno je podijeliti bol i suosjećanje sa obiteljima zarobljenih, nestalih, poginulih i raseljenih Hrvata Bugojna s naglaskom u vjeru pravde i istine.

izvor: vecernji.ba

Mlaćo i Cikotić negirali krivnju za zločine u Bugojnu

Dževad Mlaćo i Selmo Cikotić negirali su krivnju za zločine nad ratnim zarobljenicima počinjene 1993. godine u Bugojnu.

Mlaćo se za ratne zločine nad ratnim zarobljenicima tereti u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva općine Bugojno, a Cikotić u svojstvu zapovjednika Operativne grupe Zapad Trećeg korpusa Armije BiH.

– Nisam kriv – izjavila su obojica optuženih.

Prema optužnici, Mlaćo je 1993. naredio ubojstva više od 20 zarobljenika hrvatske nacionalnosti, pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO), koje je nazvao “ekstremni dio”. Zarobljenici su, kako se navodi, bili dovedeni u prostorije “BH Banke”, gdje su ih pripadnici Vojne policije tukli, nakon čega su neki i preminuli.

Naredio je da se zarobljenici označeni kao ekstremi odvedu u prostorije motela na Rostovu, te su likvidirani.

Cikotiću se, između ostalog, na teret stavlja da je propustio da poduzme sve moguće mjere da spriječi ubojstva i nečovječno postupanje spram ovih zarobljenika, iako je imao informacije koje su mu omogućavale da zaključi da se njemu podređeni pripadnici spremaju učiniti takva djela, te nije poduzeo mjere da se pokrene krivični postupak zbog mučenja i ubojstava.

Nedavno je Cikotić, prvostupanjskom presudom Suda BiH, osuđen na tri godine zatvora zbog zlouporabe položaja.

Početak suđenja trebao bi biti zakazan u roku od dva mjeseca, javlja Detektor. 

izvor: večernji.ba

UBIO SE ZAŠTIČENI SVJEDOK: Trebao otkriti gdje su tijela nestalih Hrvata Bugojna

Vijest da si je u utorak nešto prije podneva u Rostovu kod Bugojna život oduzeo bivši policajac Donji Vakuf odjeknula je kao i mnogi slični tragični događaji koji su, nažalost, česti u Bosni i Hercegovini. Mediji su objavili da si je Merzuk Aletić hicem iz vatrenog oružja oduzeo život te da policija istražuje motive samoubojstva. Prema našim saznanjima, motiv bi mogao biti ogroman pritisak kojem je Aletić u posljednje vrijeme bio izložen. On je bio jedan od svjedoka Tužiteljstva BiH u predmetu protiv glavnih kreatora etničkog čišćenja i progona bugojanskih Hrvata – Dževada Mlaće, predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojna, i Selme Cikotića, zapovjednika Operativne grupe Zapad Armije RBiH. Svjedok si je odlučio oduzeti život dan prije nego što je trebao otkriti gdje se u Rostovu nalaze tijela nasilno odvedenih hrvatskih logoraša iz Bugojna, a traga se za njih još 15. Kako doznajemo iz više izvora, pucao je sebi u glavu pred istražiteljima.Još se traže odgovori

Tragedija je to koja potvrđuje strahovite pritiske kojima su izloženi svi oni koji pokušavaju pomoći u otkrivanju pomno čuvane istine o zločinima i etničkom čišćenju Bugojna, koje je osmislio i proveo bošnjački politički i vojni vrh s Dževadom Mlaćom i Selmom Cikotićem na čelu. Rezultirao je progonom 15 tisuća Hrvata iz Bugojna, ubojstvima, razaranjima i -pljačkom, ali i otvaranjem logora kroz koje je prošlo oko dvije tisuće hrvatskih zatočenika, od kojih su neki u njima proveli punih osam mjeseci, od zarobljavanja u ljeto 1993. godine do razmjene u ožujku 1994. godine. Kako je konstatirano prilikom jednog od predmeta u procesu suđenja odgovornima za zločine nad Hrvatima Bugojna, a dosad se sudilo i presudilo osmorici nižerangiranih pripadnika Armije RBiH, u logorima ArmijeRBiH hrvatski su zatočenici prolazili torture normalnom ljudskom umu nezamislive, od svakodnevnih premlaćivanja i izgladnjivanja do prisilnog vađenja krvi i odvođenja na prve crte obrane, gdje su kopali rovove bili živi štit. Mnogi zatočenici nisu izdržali višemjesečne torture, a oni a najugledniji među njima odvedeni su u nepoznato.

Pritisak na svjedoke

U pitanju su 23 Hrvata Bugojna kojima se nakon izvođenja iz logora gubi svaki trag. U gotovo 30 godina pronađena su tijela njih osam, a posljednja četvorica ekshumirana su u Rostovu u ljeto 2020. godine. Dok su na padinama Rostova iskopavane kosti četvorice logoraša, u Sarajevu je za ministra sigurnosti BiH imenovan Selmo Cikotić, kojemu je ovo imenovanje samo jedno u nizu imenovanja, još jedan od brojnih dokaza moći njegovih političkih pokrovitelja iz SDA stranke čiji su kadrovi i on i Mlačo. SDA je u međuvremenu izgubila dobar dio poluga moći i moći, a Mlaćo i Cikotić, koji su, prema objavljenoj dokumentaciji i prepisci s generalom Enverom Hadžihasanovićem, odlučivali o sudbini nasilno odvedenih hrvatskih logoraša, izvedeni su pred sudom. zidu, odnosno pristaništu na kojemu su odavno. Pritisak na svjedoke posljednji je pokušaj da ih se spasi od odgovornosti koju ne mogu izbjeći. Prema informacijama kojima raspolaže Večernji list, proces se nastavlja i za očekivati ​​je da će uskoro biti okončan, a osim za progon i zločine nad Hrvatima, Mlaćo i Cikotić mogli bi odgovarati i za pritiske koji su izazvali jedan od tužiteljskih postupaka. svjedoci dići ruke na sebe, prenosi Večernji list.