Čović: Nismo dozvolili da se zaboravi žrtva bugojanskih Hrvata

Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine dr. Dragan Čović boravio je danas u Bugojnu, gdje se na blagdan svetog Josipa obilježava 30. obljetnica razmjene bugojanskih logoraša iz logora „Stadion“. Današnjoj značajnoj obljetnici prisustvovalo je visoko izaslanstvo, članovi Predsjedništva i ostali dužnosnici Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine, te Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine.

Program je započeo jučerašnjim prikazivanjem filma „Zidine“ koji govori o logorima za Hrvate na području Bosne i Hercegovine tijekom Domovinskog rata. Dok je danas, na samu obljetnicu organizirano polaganje vijenaca i paljenje svijeća za sve poginule, nestale i umrle Hrvate Bugojna tijekom Domovinskog rata na Spomen obilježju u gradskom katoličkom groblju Sultanovići, a nakon toga je uslijedila sveta Misa u Crkvi Sv. Ante Padovanskog u Bugojnu.

“Godine i desetljeća već prolaze ali ono što je najvažnije, nismo dozvolili da se zaboravi žrtva bugojanskih Hrvata. Nakon 30 godina  imamo i jednu novu pravnu dimenziju i uvjeren sam, koliko god spora pravda bila, da će ipak doći i da ćemo moći u miru konačno razmišljati o budućnosti posebno obitelji stradalih. Bezbroj je logora u BiH bilo i ne možemo prestati razmišljati o tome dok ne procesuiramo svakog zločinca i pronađemo sve za kojima tragamo” kazao je predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a BiH dr. Dragan Čović danas u Bugojnu gdje Hrvati obilježavaju 30. obljetnicu razmjene 294 logoraša iz logora stadiona NK Iskra. Podsjećamo, oni su razmijenjeni u Mostaru nakon više od osam mjeseci provedenih u logorima Armije RBiH. Miroslav Zelić, predsjednik udruge Hrvatskih logoraša BiH kazao je u izjavi medijima da kroz postupak koji se trenutno vodi protiv Dževada Mlaće i Selme Cikotića očekuju da će konačno biti otkrivena i mjesta gdje se nalaze posmrtni ostaci još 15 nasilno odvedenih i likvidiranih logoraša.

Sama obljetnica je od velikog značaja za sve Hrvate, posebice one u Bugojnu. Važno je podijeliti bol i suosjećanje sa obiteljima zarobljenih, nestalih, poginulih i raseljenih Hrvata Bugojna s naglaskom u vjeru pravde i istine.

izvor: vecernji.ba

Mlaćo i Cikotić negirali krivnju za zločine u Bugojnu

Dževad Mlaćo i Selmo Cikotić negirali su krivnju za zločine nad ratnim zarobljenicima počinjene 1993. godine u Bugojnu.

Mlaćo se za ratne zločine nad ratnim zarobljenicima tereti u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva općine Bugojno, a Cikotić u svojstvu zapovjednika Operativne grupe Zapad Trećeg korpusa Armije BiH.

– Nisam kriv – izjavila su obojica optuženih.

Prema optužnici, Mlaćo je 1993. naredio ubojstva više od 20 zarobljenika hrvatske nacionalnosti, pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO), koje je nazvao “ekstremni dio”. Zarobljenici su, kako se navodi, bili dovedeni u prostorije “BH Banke”, gdje su ih pripadnici Vojne policije tukli, nakon čega su neki i preminuli.

Naredio je da se zarobljenici označeni kao ekstremi odvedu u prostorije motela na Rostovu, te su likvidirani.

Cikotiću se, između ostalog, na teret stavlja da je propustio da poduzme sve moguće mjere da spriječi ubojstva i nečovječno postupanje spram ovih zarobljenika, iako je imao informacije koje su mu omogućavale da zaključi da se njemu podređeni pripadnici spremaju učiniti takva djela, te nije poduzeo mjere da se pokrene krivični postupak zbog mučenja i ubojstava.

Nedavno je Cikotić, prvostupanjskom presudom Suda BiH, osuđen na tri godine zatvora zbog zlouporabe položaja.

Početak suđenja trebao bi biti zakazan u roku od dva mjeseca, javlja Detektor. 

izvor: večernji.ba

UBIO SE ZAŠTIČENI SVJEDOK: Trebao otkriti gdje su tijela nestalih Hrvata Bugojna

Vijest da si je u utorak nešto prije podneva u Rostovu kod Bugojna život oduzeo bivši policajac Donji Vakuf odjeknula je kao i mnogi slični tragični događaji koji su, nažalost, česti u Bosni i Hercegovini. Mediji su objavili da si je Merzuk Aletić hicem iz vatrenog oružja oduzeo život te da policija istražuje motive samoubojstva. Prema našim saznanjima, motiv bi mogao biti ogroman pritisak kojem je Aletić u posljednje vrijeme bio izložen. On je bio jedan od svjedoka Tužiteljstva BiH u predmetu protiv glavnih kreatora etničkog čišćenja i progona bugojanskih Hrvata – Dževada Mlaće, predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojna, i Selme Cikotića, zapovjednika Operativne grupe Zapad Armije RBiH. Svjedok si je odlučio oduzeti život dan prije nego što je trebao otkriti gdje se u Rostovu nalaze tijela nasilno odvedenih hrvatskih logoraša iz Bugojna, a traga se za njih još 15. Kako doznajemo iz više izvora, pucao je sebi u glavu pred istražiteljima.Još se traže odgovori

Tragedija je to koja potvrđuje strahovite pritiske kojima su izloženi svi oni koji pokušavaju pomoći u otkrivanju pomno čuvane istine o zločinima i etničkom čišćenju Bugojna, koje je osmislio i proveo bošnjački politički i vojni vrh s Dževadom Mlaćom i Selmom Cikotićem na čelu. Rezultirao je progonom 15 tisuća Hrvata iz Bugojna, ubojstvima, razaranjima i -pljačkom, ali i otvaranjem logora kroz koje je prošlo oko dvije tisuće hrvatskih zatočenika, od kojih su neki u njima proveli punih osam mjeseci, od zarobljavanja u ljeto 1993. godine do razmjene u ožujku 1994. godine. Kako je konstatirano prilikom jednog od predmeta u procesu suđenja odgovornima za zločine nad Hrvatima Bugojna, a dosad se sudilo i presudilo osmorici nižerangiranih pripadnika Armije RBiH, u logorima ArmijeRBiH hrvatski su zatočenici prolazili torture normalnom ljudskom umu nezamislive, od svakodnevnih premlaćivanja i izgladnjivanja do prisilnog vađenja krvi i odvođenja na prve crte obrane, gdje su kopali rovove bili živi štit. Mnogi zatočenici nisu izdržali višemjesečne torture, a oni a najugledniji među njima odvedeni su u nepoznato.

Pritisak na svjedoke

U pitanju su 23 Hrvata Bugojna kojima se nakon izvođenja iz logora gubi svaki trag. U gotovo 30 godina pronađena su tijela njih osam, a posljednja četvorica ekshumirana su u Rostovu u ljeto 2020. godine. Dok su na padinama Rostova iskopavane kosti četvorice logoraša, u Sarajevu je za ministra sigurnosti BiH imenovan Selmo Cikotić, kojemu je ovo imenovanje samo jedno u nizu imenovanja, još jedan od brojnih dokaza moći njegovih političkih pokrovitelja iz SDA stranke čiji su kadrovi i on i Mlačo. SDA je u međuvremenu izgubila dobar dio poluga moći i moći, a Mlaćo i Cikotić, koji su, prema objavljenoj dokumentaciji i prepisci s generalom Enverom Hadžihasanovićem, odlučivali o sudbini nasilno odvedenih hrvatskih logoraša, izvedeni su pred sudom. zidu, odnosno pristaništu na kojemu su odavno. Pritisak na svjedoke posljednji je pokušaj da ih se spasi od odgovornosti koju ne mogu izbjeći. Prema informacijama kojima raspolaže Večernji list, proces se nastavlja i za očekivati ​​je da će uskoro biti okončan, a osim za progon i zločine nad Hrvatima, Mlaćo i Cikotić mogli bi odgovarati i za pritiske koji su izazvali jedan od tužiteljskih postupaka. svjedoci dići ruke na sebe, prenosi Večernji list.