Vitez je bio domaćin stručno-znanstvenom skupu o temi „Stanje privrede i mjere ekonomske politike u 2010. godini“, kojega su organizirali Gospodarska komora F BiH i Otvoreni univerzitet Apeiron Travnik.
Eminentni stručnjaci pokušali su ukazati na mjere, koje bi aktualna vlast trebala poduzeti kako bi se ekonomska situacija u BiH popravila, odnosno smanji broj nezaposlenih, kojih je već sada oko pola milijuna. Dvjestotinjak stručnjaka iz oblasti ekonomije, predstavnika strukovnih udruženja, te profesora s ekonomskih fakulteta ukazali su na najveće probleme aktualnog ekonomskog trenutka, te razmijenili iskustva iz ove oblasti. Ugledni skup su u ime organizatora pozdravili Avdo Rapa, predsjednik Gospodarske komore F BiH, Kadrija Hodžić, dekan Ekonomskog fakulteta u Travniku, Nikola Grabovac, rektor Otvorenog univerziteta Apeiron i Franjo Rajković, generalni direktor poduzeća Economic Vitez, a uvodničari u temu Stanje privrede i mjere ekonomske politike u 2010. godini bili su Vidoje Vujić, dožupan Primorsko-goranski i profesor na Ekonomskom fakultetu Rijeka, Vinko Kandžija, dekan Ekonomskog fakulteta pri Apeironu, a svoje izlaganje imao je i federalni premijer Mustafa Mujezinović. „Pitanje je ukupnog ambijenta je li moguće neke mjere provesti“, ustvrdio je premijer Mujezinović, naglašavajući kako su predložene mjere poznate, ali iza njih mora stajati ogroman rad ljudi u ministarstvu kako bi konačan rezultat bio najbolji mogući za privredu. „U našoj svijesti su ranija vremena kada su se radna mjesta otvarala dekretom, a kada Vlada to čini, onda to nije dobro“, kazao je premijer Mujezinović, ističući kako nijedna izravna mjera ne može dovesti do zapošljavanja, ali neizravne mogu, poput izgradnje putova i infrastrukture generalno, ili ovo što sada imamo da ponudimo izgradnju tri i pol tisuće MW elektroenergetskih kapaciteta od čega je najmanje tisuću obnovljive energije, koja je iznimno tražena u našem okruženju“. Mujezinović je još naglasio kako svi ovise o izvozu, pa tako i BiH. „Na žalost, mi još uvijek više uvozimo nego što izvozimo“, istaknuo je premijer, opetujući šansu koju BiH ima s proizvodnjom električne energije.
NEMA RAZUMIJEVANJA ZA PROBLEME PRIVREDE
Svoja očekivanja od Vlade isticali su poduzetnici. Jedan od njih je Mirko Bobaš iz Viteza, čija se tvrtka Horizont bavi izvođenjem građevnih radova. Imajući u vidu da je upravo građevinska oblast jedna od oblasti koje su najteže pogođene aktualnom ekonomskom krizom zanimljivo je čuti stav da banke, pa čak ni Razvojna banka uopće nema razumijevanja za probleme poduzetnika. „Građevina je specifična djelatnost, jer ona može potaknuti općenitu potrošnju. U objekt, koju napravimo, potrebno je uložiti još puno toga, parketi, stolarija ili na koncu uredski stolovi, što otvara mogućnost mnogima da se angažiraju, rade i zarade. Sve je to sada stalo“, kaže Bobaš. Kaže kako su pokušali razgovarati s bankama s kojima rade, ali oni u rukama imaju naše mjenice i njih ništa drugo ne zanima. Slična je situacija i s Razvojnom bankom. Predali smo zahtjev za kreditom, koji bi uposlio 30-tak radnika, ali još nismo našli nijednu banku, pa ni Razvojnu, koja bi nam pomogla u rješavanju našeg problema“, kaže Mirko Bobaš.
Gospodarska komora F BiH, koje je bila jedan od organizatora ovoga skupa u Vitezu, uz ostalo je ukazala na problematiku srednjeg usmjerenog obrazovanja, jer, prema riječima Jage Lasića, potpredsjednika GK F BiH, danas oko 60 % potreba gospodarstva ne možemo zadovoljiti s ponudom na tržištu rada. „Iako cijenim program Vlade i onaj dio koji se tiče energetike, mislim da energetika neće riješiti problem. Veći je problem u prerađivačkoj industriji, koja za sobom povlači najveći broj zaposlenih. Nadalje, imamo neizravne poreze koji su, istina, na razini države ujednačeni, ali porez na dobit ili dohodak nisu, a posebno opterećenja na plaće i tu treba nešto napraviti. Slično je i s fiskalnom politikom, da barem unutar zemlje nemamo konkurencije“, zaključio je Lasić.
RADI SE AD HOC
Temeljni cilj rasprave bila je analiza stanja u privredi i utvrđivanje, odnosno predlaganje što konkretnijih mjera u oblasti tekuće ekonomske politike, a radi prevazilaženja teške ekonomske situacije. Razmotrena su i ključna pitanja iz oblasti proizvodnje, zapošljavanja, izvozno-uvozne problematike, monetarno-kreditne politike, problematike ostvarivanja i utroška proračunskih sredstava, opterećenja privrede, zaštite i poticanja domaće proizvodnje, pitanja iz oblasti stranih ulaganja, privatizacije, investicija, te druga aktualna pitanja, za koja će se teško pronaći rješenje, jer kako je rekao Avdo Rapa, predsjednik Gospodarske komore F BiH, „u posljednje dvije godine bilo je dosta programa, usvojenih čak i u Parlamentu, ali to se ne provodi, nema sustavnih rješenja na osnovu čega bi se to provodilo. Sve što se radi, radi se ad hoc, i praktično se gasi vatra, umjesto da se radi organizirano, programirano i sustavno“.
(RPV Dragana Sivonjic)