Vijesti iz BiH

Rat cijenama može predstavljati samo gubitak za proizvođače

Emocionalni odnos prema brendu određuje za koje pivo će se odlučiti potrošač, a emocija je povezana sa lokalnošću. Upravo zbog toga pivo je regionalna priča, poput vode i mlijeka, rečeno je na Talk IN Business konferenciji o kategoriji pivo, radleri, vina i alkoholna pića, koju su organizovali InStore magazin i InAkademija, a koja je održana u Sarajevu. 

Kompanije primjenjuju različite strategije vezane za prodaju za iste brendove, u zavisnosti od prostora, odnosno, dijela Bosne i Hercegovine. Tokom konferencije izneseni su rezultati nekoliko istraživanja navika potrošača, kada je u pitanju konzumiranje piva. Prema istraživanju Ipsosa, u periodu od 2011. do 2015. godine upotreba piva na bosanskohercegovačkom tržištu bila je stabilna, s tim što je blagi pad zabilježen djelimično 2014. i prošle godine, ali se 2015. i stabilizirala. U 2015. godini 42 posto ispitanika konzumiralo je pivo, a 57,6 posto ne. Jednom ili više puta dnevno pivo je pilo 3,9 posto anketiranih, a četiri do pet puta sedmično njih 3,6 posto.
Konzumenti piva su uglavnom muškarci od 20 do 49 godina starosti, srednje ili više stručne spreme. Stavovi korisnika piva su: radije piju pivo iz staklene ambalaže, konzumiraju radije radlere nego obično pivo, u ugostiteljskim objektima piju jedno, a kod kuće drugu vrstu piva, radije piju u ugostiteljskom objektu nego kod kuće, smatraju da bezalkoholno pivo nije pivo. Čak 44 posto ispitanih kažu da im je bitan brend.
Prema istraživanju Altermedije, u januaru ove godine je održano 419 promocija različitih proizvoda, a samo u decembru lani čak 3.000. Promocije su realizirane na 18 prodajnih mjesta, u 77 prodajnih jedinica. Najviše promocija je bilo u tuzlanskoj regiji, zatim banjalučkoj. Bingo je vodeći po promocijama, a slijede Konzum, FIS, Market AS. Što se tiče kategorija, najviše je promovisano meso, zatim mlijeko, alkoholna i bezalkoholna pića, a najmanje slatki program i grickalice. Najviše su promovisana vina Belje, vina Rubin, a veoma je mala promocija piva.
Povećane investicije
 Na konferenciji je rečeno da su povećane trade investicije u industriji piva, sa pet posto 1980. godine na 25 posto, pa čak i više, danas. Radi se o ulaganjima vrijednim oko 500 milijardi dolara na globalnom nivou, ali oko 300 milijardi dolara se uzalud potroši, jer nema efekta, rade se ulaganja koja su kontraproduktivna. Najviše novca se “baci” u SAD-u, a najmanje u Italiji. Uzaludnih ulaganja ima i u BiH. Što se tiče investiranja, kako ona ne bi bila uzaludna, ako se poveća udio na tržištu, mora biti povećana i vrijednost kategorije. A nove tehnologije donose i nove mogućnosti za rast prodaje. Na konferenciji je naglašeno da bliska budućnost donosi dolazak malih pivara. To je novi trend sa kojim će se morati suočiti veliki igrači. BiH je veoma pogodno tlo za dolazak malih proizvođača piva, jer ima slab nacionalni identitet, tržište je fragmentirano.

Prema podacima LRC BIS-a, u posljednje tri godine u padu je broj kompanija koje se bave proizvodnjom alkoholnih pića i piva. Broj zaposlenih je također u padu, kao i vrijednost prihoda. Prihod je pao sa 514 na 402 miliona KM. U padu je i prihod od izvoza, ali rastu prodaja i dobit.
Redoslijed kompanija po ostvarenim prihodima je:
  • HBC BiH Sarajevo,
  • Sarajevski kiseljak,
  • Banjalučka pivara,
  • Prom Bileća,
  • Sarajevska pivara,
  • Tuzlasnska pivara.
Iz Valicona su naglasili da domaći, bosanskohercegovački proizvođači mogu napasti velike, strane, sa svojim proizvodima, kvalitetom, pakovanjima, jer korisnici su otvoreni za domaće novitete. Prava vrijednost brenda je u tome da se širi u nove kategorije i na nova tržišta. Naglašeno je i da rat cijenama može predstavljati samo gubitak za proizvođače.
 Prepoznati kvalitet domaćeg
Zlata Smajić, predstavnica Marketinga Tuzlanske pivare naglašava da Tuzlanska pivara koristi sve dostupne podatke istraživačkih agencija radi poboljšanja svog poslovanja, ali dodaje da njihova mjerodavnost zavisi od regije do regije, što je istaknuto i tokom konferencije.
Bez podataka nema poslovanja
Goran Hadžić, iz Pivovarne Laško, kaže da je bh. tržište veoma cjenovno osjetljivo i ne dopušta kreaktivnost i marketinška ulaganja. Što se tiče najave povećanja akciza na pivo, on naglašava da, ukoliko do toga dođe, to može rezultirati smanjenjem kategorije. Hadžić ističe da Pivovarna Laško primjenjuje podatke o ponašanju tržišta, navikama potrošača, i da je bez njih nemoguće poslovati.
Mato Krešić, direktor prodaje kompanije Pernod Ricard za BiH, uvoznika i distributera alkoholnih pića i vina, izjavio je da je njihov posao takav da su im konferencije poput Talk IN Business veoma korisne, jer uvijek nauče nešto novo, saznaju o problemima, izazovima, o tome kako drugi reaguju. “Samo prisustvo konferenciji znači da joj dajemo legitimitet i vrijednost”, ističe Krešić.
Previous ArticleNext Article

Send this to a friend