Ured za reviziju institucija BiH i ove je godine pokazao javnosti da se u 62 državne institucije rasipa državni novac, a da se prilikom toga i ne pokušava prikriti kršenje zakona. Na nepravilnosti u radu ministarstava narod je već navikao, no u državnim agencijama, direkcijama i centrima vrše se podjednako iste nelegalnosti, koje na kraju nitko ne sankcionira. U raznim agencijama, koje uglavnom zapošljavaju rodbinu i prijatelje političara, nabijaju se visoki telefonski računi, troše se državni automobili i benzin, kupuje se i nabavlja bez poštivanja Zakona o javnim nabavkama. Državni novac se kroz školovanje, plaćanje dobavljača, stipendije, putovanja i slično daje kome požele voditelji tih agencija, a iako je revizorsko izvješće pokazalo da je 15 državnih institucija dobilo mišljenje s kvalifikacijom negativno, a 19 pozitivno mišljenje s istaknutim određenim problemima, Državno tužiteljstvo, kao i u ranijim godinama, istragu neće provesti.
Hoteli visoke klase
Bahato bacanje državnog novca uočili su revizori u Direkciji za civilno zrakoplovstvo BiH koja je na putovanja potrošila oko 556 tisuća maraka. Revizori su tako primijetili da se uglavnom putuje u inozemstvo, a primijećeno je i da se priznaju izrazito visoki računi za hotelski smještaj, čiji iznosi ukazuju da se radi o hotelima visoke kategorije, a revizori naglašavaju da zaposlenicima BHDCA pravo ovakvog luksuza ne pripada.
Na poziciji troškova smještaja za službena putovanja u inozemstvu iskazan je izdatak u iznosu od 136.647 maraka, a za taxi usluge u inozemstvu potrošili su 25.781 maraka. Iako je u javnosti poznato da su plaće u BHDCA-u iznimno visoke, revizori upozoravaju i na to da je Zakonom o plaćama i naknadama u institucijama BiH utvrđeno da zaposleni u BHDCA-u, koji obavljaju poslove vezano za upravljanje i kontrolu zračnog prometa, imaju pravo na dodatak maksimalno do 30 posto od osnovne plaće. U siječnju 2010. Vijeće ministara BiH donijelo je odluku o isplati zrakoplovnog dodatka, za razdoblje 1. siječnja – 31. prosinca 2009., u rasponu od 15 do 30 posto, ovisno o radnom mjestu. BHDCA je na osnovu spomenute odluke izvršila isplatu za 26 zaposlenih u neto iznosu od 77.745 maraka (pojedinačno od 1030 maraka do 5350 maraka). Revizori su uočili da su pravo na taj dohodak stekle i osobe čiji poslovi i zadaci nisu izravno vezani za upravljanje i kontrolu zračnog prometa (npr. osobe zaposlene u uredu direktora, u sektoru za regulativu). “Posebno napominjemo da su pojedine osobe ostvarile i naknade za rad u projektnim timovima, tako da su po obje osnove u određenim slučajevima isplaćene naknade i do 10.000 maraka”, stoji u izvješću. Da se u BHDCA-u dobro zarađuje govori i podatak da se plaća i rad u raznoraznim komisijama od 1500 do 7200 maraka, za što je u 2009. izdvojeno 164.840 maraka.
U ovoj instituciji je uočeno i da se zaposlenici obrazuju na račun države, ali ne za poslove na kojima su zaposleni. Tako se u izvješću procjenjuje da država financira osobne želje za školovanjem u velikom broju slučajeva u Direkciji. Revizori također preporučuju i da se preispitaju dodijeljene stipendije iz ove direkcije. O rezultatima rada ove agencije, čije je sjedište u Banjoj Luci, u javnosti se malo čuje kao i o njihovom direktoru, izvjesnom Đorđu Ratkoviću.
Stan od 1000 maraka
U nekoliko agencija zabilježeno je i to da se za avionske karte izdvaja po 20.000 maraka, iako se radi o agencijama koje bi trebale voditi računa o situaciji u državi, a ne izvan nje.
Ni Agencija za istrage i zaštitu BiH (SIPA) nije dobila pozitivno mišljenje revizora, a najviše im se zamjeraju nepravilnosti kod izgradnje središnje zgrade za trajni smještaj koju je gradio Integral Inženjering iz Lakaša. Ono što je zanimljivo u izvješću, osim brojnih zamjerki, jest to da se stan za direktora SIPA-e Mirka Lujića plaća 1000 maraka, iako taj iznos ne bi trebao prelaziti 498 maraka.
Pregledavajući izvješća iz brojnih agencija, uvidjeli smo da se u svakoj agenciji bezobrazno troši na telefon.
Tako su, primjerice, u Agenciji za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH, koja, usput, nema zavidne rezultate u radu, revizori ustanovili da se mobilni telefoni koriste i u izvanposlovne svrhe, odnosno vršena je dopuna prepaid računa drugih korisnika. U istoj Agenciji koristili su službena vozila u privatne svrhe, popunjeni putni nalozi za vozila nisu odobreni od strane odgovornih osoba, niti je to internim pravilnikom propisano. Agencija ne vodi evidenciju o potrošnji goriva i prijeđenim kilometrima. Pojedini putni nalozi ne sadrže relaciju kretanja vozila niti prijeđenu kilometražu, iako je to propisano pravilnikom o korištenju službenih vozila.
Honorari za sve
Direkcija za ekonomsko planiranje BiH isplaćivala je honorare za rad u komisijama po vlastitoj volji. Tako su neki članovi komisija, bez obzira na angažman u istim, dobivali mjesečno više od 1000 maraka. Oni su također, na vrlo čudan način, vršili isplate za putne troškove i ostalo preko blagajne, a ne preko zajedničkog računa. I kod ove direkcije je zabilježeno prekoračenje telefonskih usluga koje su korištene za TV-glasovanja i slično… Kao i ranijih godina, izvješća će biti upućena Parlamentu BiH, a nakon toga i državnom Tužiteljstvu koje će utvrditi postoji li nečija kaznena odgovornost.
Za prostor 15.000 maraka
Agencija za identifikacijske isprave, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEA) za mjesečni najam prostora za smještaj Agencije u Banjoj Luci daje 15.200 maraka, a pri tome javni oglas za iznajmljivanje prostora nije nikada objavljen, što ukazuje na nelegalnosti prilikom odabira prostora. Revizori im zamjeraju što jedan dio postupaka provode preko pregovaračkih postupaka. Tako su dogovorili održavanje laserskih strojeva za 100.000 maraka. Agencija za poštanski promet BiH također je plaćala najam prostora po izrazito višim cijenama od realnih. Oni su za 2008. za zakup prostora od 200 kvadrata davali 4 tisuće maraka, što im nije bilo povoljno. Stoga su promijenili lokaciju i u prošloj godini za 300 kvadrata izdvajali više od 9 tisuća maraka jer im je, očito, više odgovarao vlasnik drugog prostora.
Paketići i telefoni
U Agenciji za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete u BiH dijele paketiće za djecu zaposlenih u iznosu od 500 maraka, iako ta stavka ne postoji u zakonu. Ta agencija je plaćala zakup stana za direktora i zamjenika direktora u iznosu od 600 maraka pojedinačno, bez obzira što je Zakonom o plaćama i naknadama u Institucijama BiH navedeno da visina naknade za smještaj može iznositi maksimalno do visine osnovice za obračun plaće, a to je 498 maraka. Agencija za sigurnost hrane u BiH ima u radu niz nelogičnosti, a isplaćivali su novac za odvojeni život i za vrijeme odmora. Agencije za unaprjeđenje inozemnih investicija BiH je tijekom godine angažirala određeni broj osoba na ugovorima o djelu, iako se radilo o poslovima koji su predviđeni sistematizacijom radnih mjesta. I oni su, kao i u ostalim agencijama, nadoplaćivali preko državnih telefona telefonske račune svojoj rodbini, partnerima ili prijateljima. Također su službena vozila tijekom cijele godine koristili u privatne svrhe, pa i za odlazak na godišnji odmor. (dnevni-list.ba)