Praznik rada u Bosni i Hercegovini mnogi slave dva dana. Baš onako udarnički! Mnogi će 1. i 2. svibnja slaviti, a potom se u subotu i nedjelju pošteno od slavlja – odmarati! No, neki će se prva dva svibanjska dana pošteno naraditi radova na njivi jer proljetna sjetva i sadnja ove godine nešto kasne. Valjat će puno toga zasijati i zasaditi na vlastitoj zemlji jer tko više zna dokle cijene mogu ići gore. Jer i od goreg ima gore, to jest – najgore. Ima i onih koji su uspjeli sastaviti uskrsne blagdane i prvosvibanjski praznik, odnosno praznike. U BiH se puno glasnije čuju krčkanje graha i pjesma uz roštiljanje od glasova potplaćenih radnika na sindikalnim prosvjedima. Mnogi su se pomirili s onom “Tko je jamio – jamio!” Pa na Praznik rada razmišljaju po onoj znanoj:
Oni koji su uspjeli ponešto uštedjeti, na Dan praznika rada razmišljaju o godišnjem odmoru negdje što dalje od radnog mjesta. Na moru, na primjer, negdje na obali Lijepe Naše. Neki će iz susjedstva i bijelog svijeta doći i u BiH. Turistička sezona na ovim prostorima počinje u svibnju, a za samo mjesec dana stići će i klimatološko “lito vilovito”. BiH se sve više prepoznaje na turističkoj karti, a ne tako davno nije je bilo ni na mapi što se turizma tiče, naravno! Mnogi su iz bijelog svijeta već rezervirali smještaj za dugo “lito vilovito” u BiH. Brojni hotelijeri i ugostitelji trljaju ruke i pripremaju se kako bi što bolje dočekali turiste. Što to sve privlači sve više turista u BiH? Prostori Bosne i Hercegovine obiluju veličanstvenim prirodnim ljepotama, djelićem Jadranskog mora, zanimljivim spomenicima kulture, bogatom gastronomskom ponudom… A kad je vjerski turizam u pitanju, Međugorje spada u sami svjetski vrh. U svetište Kraljice mira u Međugorju hrle ljudi sa svih strana. Kad je jednu baku iz sela blizu Čitluka skupina turista upitala mogu li odatle stići u Međugorje, ona je odgovorila:
– Odavde je jedan stiga’ u Ameriku!
I odatle dolaze vjernici kako bi se poklonili međugorskoj Gospi. Kad su već stigli u Međugorje, nije im daleko do Mostara i Starog mosta, pogotovo do impresivnog vodopada Kravice. Naravno da mogu skoknuti do starog grada u Ljubuškom, do hercegovačke morske obale, ali i plavog Jadrana u RH. Mogu, naravno, i do kulturno-povijesne jezgre u Širokom Brijegu, ali i do Borka, vrela rijeke Lištice, gdje je svojedobno ljeti boravila ilirska kraljica Teuta. A nisu previše daleko ni “hercegovačke Alpe” – Park prirode Blidinje, a još bliže je Ravlića pećina u Peć-Mlinima kod Gruda. Koga zanima povijest, može razgledati ostatke rimske vile rustike, tabora i palače Mogorjelo kod Čapljine, ili tvrđavu u Gabeli, mjestu u kojem je po Salinasu Priceu bila Troja! Naravno i orijentalni gradić Počitelj, kao i Stolac u kojem se nalazi moćna tvrđava i nekropola stećaka Radimlja. Desetak kilometara južno od Mostara stoji stari grad Blagaj.
One koje zanima kultura, posebno pismenost, mogu posjetiti Humačku ploču koja se nalazi u franjevačkom samostanu na Humcu, ili Kočerinsku ploču koja se nalazi u zbirci starina župe Kočerin kod Širokog Brijega. Arheologe posebno zanima brončano dobna Posuška kultura. Netko će poželjeti skoknuti do Duvanjskog polja, gdje je prije 1100 godina okrunjen kralj Tomislav, ili Livna. Na području Tomislavgrada i Livna smješteno je Buško jezero, jedno od najvećih akumulacijskih jezera u Europi. Ima se što vidjeti i na Kupresu, Rami-Prozoru, Jablanici, Konjicu i drugim hercegovačkim gradovima i općinama, kao što su Trebinje koje je sve privlačnije turističko odredište. Naravno, i spilja Vjetrenica. Bosna je prepuna poželjnih turističkih destinacija, od Jajca s impresivnim Plivskim vodopadom do Sarajeva, bh. metropole. Naravno, tu su franjevački samostani Bosne Srebrene kao što su Visoko, Sarajevo, Fojnica, Guča Gora, Kraljeva Sutjeska, Kreševo, Petrićevac, Plehan, Tolisa, Tuzla. Ćiro Blažević jednom je kazao da je Dodik “skockao” Banju Luku kao apoteku! BiH ima što ponuditi i kad je kulturni turizam u pitanju, kao što su filmski festivali u Sarajevu, Širokom Brijegu, Orašju, Mostaru i drugim mjestima.