Muamer Topalović, ubojica triju članova povratničke obitelji Anđelić u prosincu 2002. zbog čega je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 35 godina, jučer je uz jake mjere osiguranja iz Kazneno-popravnog zavoda u Zenici dovezen u Općinski sud u Konjicu. Razlog njegovog dovođenja je ročište radi naknade štete oštećenoj obitelji Anđelić. Odvjetnik Davor Šilić, punomoćnik oštećene obitelji, potvrdio nam je da je obitelj pokrenula tužbu protiv države Bosne i Hercegovine, zatim Federacije BiH, a i protiv osuđenog Topalovića.
“Protiv države BiH i entiteta FBiH tužba je pokrenuta jer su bili dužni pružiti zaštitu povratničkim obiteljima, a Muamer Topalović je subjektivno odgovoran za počinjeni zločin”, rekao je odvjetnik Šilić. Međutim, jučerašnje je ročište odgođeno s obzirom da u Sud nije došao jedan medicinski nalaz s vještačenja članova obitelji Anđelić. Ročište je odgođeno i zakazano novo, ali iz sigurnosnih razloga nije preciziran točan datum novog ročišta. Oko zgrade Općinskog suda u Konjicu jučer je vladalo opsadno stanje. Tijekom trajanja ročišta oko zgrade i u samoj zgradi nalazili su se pripadnici sudske policije naoružani dugim cijevima. Muamer Topalović je osoba koja je 24. prosinca 2002. godine na Badnju večer, oko 21.30 sati, iz vatrenog oružja ubio Anđelka Anđelića, rođenog 1935. godine, njegove kćerke Maru, rođenu 1955. godine i Zorku, rođenu 1973. godine, a teško je ranio Anđelkovog sina Marinka, rođenog 1972. godine. Naime, 13. ožujka 2003. Županijski sud u Mostaru je izrekao Muameru Topaloviću presudu od 35 godina zatvora zbog ubojstva tri člana i teškog ranjavanja četvrtog člana obitelji Anđelić. Muamer Topalović je počinio zločin na Badnju večer 2002. u Kostajnici, kad se obitelj Anđelić okupila da proslavi jedan od najvećih katoličkih blagdana, Božić. Sudsko vijeće Županijskog suda, tada pod predsjedanjem suca Hame Kebe, člana vijeća, danas odvjetnice Nade Dalipagić i tri suca porotnika, izreklo je Topaloviću najveću kaznu u novijoj povijesti bh. pravosuđa. Topalović je nakon izricanja presude iskoristio sva svoja prava oko ulaganja žalbe. Međutim, Vrhovni sud je odbio sve žalbe u ovome predmetu i potvrdio presudu, ali Topalović je ipak nastojao na sve načine doći do slobode obraćajući se čak i političarima u BiH. Kasnije je, kada je sve objelodanjeno, Topalović pokrenuo i tužbu protiv potpisnika ovoga teksta i medijske kuće Dnevni list, jer mu je, navodno, takvim pisanjem nanesena duševna bol. Ipak, to nije uspio dokazati na Sudu i odbijen je sa svojom žalbom nakon provedenog sudskog postupka. Muamer Topalović je uputio pismo Županijskom sudu u Mostaru, u kojemu traži privremeno obustavljanje zatvorske kazne. U njemu je Topalović navodno tražio da se njegova zatvorska kazna privremeno prekine jer bi volio posjetiti svoju obiteljsku kuću i roditelje. Vjerovao je tada i u druge nadležne institucije, kojima se obratio ranije. Topalović je pisao Adnanu Terziću, Ahmetu Hadžipašiću i Sulejmanu Tihiću, a što je Topalović konkretno tražio u svojim pismima, ostalo je nepoznato. U Županijskom sudu u Mostaru tada nam je pojašnjeno da Topalović može tražiti prekid zatvorske kazne na neko vrijeme, a razlog može biti upravo i posjet svojoj obiteljskoj kući. Međutim, to vrijeme koje traži kao prekid kazne ne uračunava se u vrijeme zatvora koje mu je izrečeno na sudu, što znači da se u takvim situacijama sve nadoknadi. Inače, za kazneno djelo koje je počinio Topalović nije dobio najveću zakonom predviđenu kaznu od 40 godina jer mu je u obzir uzet niz olakotnih okolnosti kao što su njegovo priznanje krivnje i aktivno sudjelovanje prilikom istrage. Međutim, kod njega je postojala svijest o posljedicama tog djela, a izabrao je Božić kako bi posljedice bile još veće. Kao otežavajuća okolnost uzeta je u obzir činjenica da je Topalović već ranije osuđivan, kad je uhićen u pokušaju izvršenja atentata na tadašnjeg predsjednika Srbije Slobodana Miloševića. S tim u vezi uzeta je i činjenica da je u vrlo kratkom vremenu nakon izlaska iz srpskog zatvora kupio pušku kojom je i ubio troje članova obitelji Anđelić. Zločin je počinio iz vjerskih i nacionalnih pobuda.