Federalni ministri su u posljednje četiri godine u prosjeku samo za plaće dobili oko 190.000 maraka, a iza sebe nisu ostavili skoro ništa po čemu bi ih narod pamtio. U četverogodišnjem mandatu, kažu iz Centra civilnih inicijativa, sedamnaest ljudi u Vladi je dobilo oko 3,5 milijuna maraka samo za neto plaće, a svote koje su građani dali iz svog džepa za tople obroke, odvojeni život smješta i ostalo nikada nam neće biti poznate.
Izvješće koje je pripremio CCI, a koji se bavi radom Vlade u zadnje četiri godine, jasno pokazuje da ćemo Vladu koja je promijenila dva premijera pamtiti po ovim izmjenama, povećavanjima plaća, socijalnim nemirima i stalnom borbom s braniteljskom i radničkom klasom. Najveće dostignuće u svom mandatu koje članovi Vlade vole stavljati na prvo mjesto jest aranžman s MMF-om i zaduženje Federacije. Ipak, valja kazati da nam ovaj aranžman ne bi trebao da su ova i prethodne vlade radile svoj posao i da nisu uvodile stotine tisuća ljudi u prava koja proračun nije mogao izdržati.
Parlamentarci ne vole Heću
Iz izvješća CCI-ja se vidi i to da su pojedini ministri zaradili svoju plaću napornim radom, no veći dio ministara je protraćio svoj mandat, te nikome, osim svojoj obitelji, nije donio dobit. Federalni premijer Mustafa Mujezinović je u nekoliko navrata naglašavao da istraživanja o radu ne pokazuju pravo stanje jer se rad ministara ne oslikava samo kroz pripremu zakona i sudjelovanje u sjednicama. Ovi pokazatelji ne oslikavaju možda potpunu sliku rada ministarstava, ali su svakako pokazatelj stanja u ministarstvima. Valja kazati da je najviše zakona u Parlamentu Federacije usvojeno iz trogodišnjeg plana rada Ministarstva financija – 26 zakona. Ministar Vjekoslav Bevanda jedan je od onih koji su dali najveći doprinos u radu Vlade, te je i najviše zaslužan za spas Federacije od financijskog kolapsa. Bevandi pripada i najviše zasluga za sveukupan učinak HDZ-ovih ministara u Vladi, a on je pripremio i najviše akata za sjednice Vlade. Najveći broj mjera iz građanske platforme, koje mogu značajnije utjecati na stupanj realizacije zahtjeva građana, realizirao je Bevanda, dok je po ovom pitanju najmanje uradio ministar raseljenih Edin Mušić. Na građanskim pravima su radili i ministri Perica Jelečević, Safet Omerović, Damir Ljubić i Velimir Kunić. Prema analizi od 14 ministarstava, za četiri godine Parlament FBiH nije usvojio niti jedan zakon u slučaju Ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica, na čijem čelu je Mušić. U izvješću se navodi i to da su i ministarstva za pitanja branitelja i invalida, zatim prostornog uređenja te trgovine, kada su u pitanju usvojeni zakoni u Parlamentu, daleko ispred ostalih kolega. Ministar koji je najviše planirao, a najmanje uradio, kažu iz CCI-ja, jest Feliks Vidović, kojemu Parlament nije usvojio 72 zakona. Ipak, Ministarstvo energetike rudarstva i industrije bilo je najneomiljenije među parlamentarcima koji su podržali samo 7 zakona ministra Vahida Heće. 
U izvješćima koja je CCI radio i ranijih godina može se vidjeti da pored premijera, nekada Nedžada Brankovića, a sada Mustafe Mujezinovića, u radu Vlade najviše doprinosi Bevanda, dok primjerice ministri poput Melihe Alić ili Edina Mušića bilježe slabu aktivnost.
Najgore radili u 2010.
Gledajući kompletno dosadašnje razdoblje, Vlada Federacije BiH je na sjednicama provela, zbirno, vremenski ekvivalent približno 76 radnih dana. Sveukupno za mandat Vlada Federacije u prosjeku 2007., 2008. i 2010. uspješno je realizirala 1106 od 2069 obveza koje je planirala ili 53 posto. Iz CCI-ja naglašavaju da je 2010. bila i najlošija godina u radu Vlade jer ista je u prvih osam mjeseci utvrdila tek 24 zakona, koji su ustvari 60 posto zakonodavnog duga iz 2009. Vlada je najbolje radila u 2009. kada je iz usvojila 50,5 posto zakona iz programa rada, dok je, primjerice, 2008. ispunjeno 45 posto plana, a 2007. svega 32 posto.
Stranačka ostvarenja
U zbiru su najviše planirali ministri u SDA, a u isto vrijeme su ostvarili i najveći postotak realizacije planiranog – 54 posto. Stranka za BiH je uspjela realizirati tek nešto više od polovice planiranih aktivnosti – 52 posto. Ministri HDZ-a BiH su jedva uspjeli realizirati polovicu planiranih aktivnosti sa stupnjem učinkovitosti u visini 50,4 posto. HDZ 1990. je jedina stranka koja participira u Vladi, a čiji ministri nisu uspjeli realizirati niti polovicu onoga što im se našlo u programima rada. SNSD, koji u Vladi participira s jednim ministrom, odgovoran je i za najmanji broj sveukupno planiranih aktivnosti Vlade, ali bilježi u postocima najviši rezultat kada je u pitanju učinkovitost realizacije planiranog.
(Dnevni list)