Vijesti iz BiH

Kriteriji za dobivanje novca od EU fondova

Malo je poznato da je Europska unija najveći donator na svijetu. Više od 100 programa i potprograma otvoreni su državama na Starom kontinentu u kojima im se nudi financijska podrška za realizaciju ideja. Uvjeti za dobivanje novca za projekte zavise od statusa zemlje – je li punopravni član, zemlja kandidat ili, kao što je to slučaj BiH, “zamalo kandidat”. I BiH, odnosno RS, ima pravo na ponešto od novca europskih poreznih obveznika. Nažalost malo je onih koji se mogu pohvaliti da ih Brisel financijski podržava u realizaciji poslovnih ili nekih drugih planova. Bilo bi pogrešno reći da je ovo endemična pojava povezana isključivo s BiH.

Veliki problem s neiskorištenim sredstvima iz europskih fondova imaju sve zemlje članice Unije, ali i zemlje kandidati. Međutim, njihov postotak iskorištenosti sredstava znatno je veći nego što je to slučaj s BiH. RS je, vjerojatno, u još težem položaju. Zbog kompliciranog uređenja i niskih političkih strasti, novac EU koji u BiH dolazi uglavnom preko Sarajeva, u vrlo malim količinama završava u Republici Srpskoj. To, međutim, nije i jedini razlog. Bilo bi pošteno reći da su i sami privrednici, koji bi, osim institucija vlasti, trebalo da koriste fondove EU, poprilično nezainteresirani. Ili preciznije, dalje od zainteresiranosti se, u pravilu, ne ide. Osnovna prepreka jesu nimalo jednostavne procedure apliciranja za sredstva iz EU. Poslovično komplicirana briselska birokracija, pobrinula se da, ako će već nekome dati novac, taj se netko mora dobro oznojiti da bi objasnio zašto ga treba i na što će ga trošiti. U zemlji u kojoj se većina poslova sklapa u kavanama i “uprijeko”, procedura koju zahtijeva Brisel djeluje besmisleno i nepotrebno. Europski kriteriji nisu prvi put uvedeni u slučaju BiH, oni su postojali i ranije pa su zemlje uspijevale da izađu na kraj s obimnom papirologijom. U tome su imale pomoć svojih vlada ali i nevladinog sektora. U tu svrhu pokrenut je i projekt “EUpomoć” čiji je osnovni cilj da pomogne poslovnoj javnosti Republike Srpske da se lakše probije kroz briselsku birokratsku šumu na putu ka EU fondovima. Tijekom vremena, EU je razvila širok spektar vanjskih programa pomoći što je dovelo do uspostavljanja više od 30 različitih pravnih instrumenata. Potreba da se olakša koherentnost i unaprijedi dosljednost u djelovanju Unije, kao i da se postignu bolji rezultati i veći utjecaj s dostupnim sredstvima dovela je do toga da Europska komisija predloži pojednostavljen okvir za vanjska djelovanja tijekom razdoblja 2007-2013. Nova (i manja) sredstva za vanjske odnose stoga su napravljena tako da prije svega reguliraju suradnju EU sa zemljama u razvoju i industrijaliziranim zemljama, zatim politiku EU prema susjednim zemljama, proširenje i druge posebne teme. Među novim predloženim pravnim osnovama, Komisija je Europskom parlamentu i Vijeću Europe predstavila Instrument za pretpristupnu podršku – IPA koji je usvojen 17. srpnja 2006. Na raskrižju između vanjske pomoći i unutsrnje politike, IPA ima cilj da pruži potrebnu podršku zemljama koje su kandidati i potencijalni kandidati za članstvo u EU. IPA zamjenjuje pet ranijih instrumenata za pretpristupnu podršku, PHARE, ISPA, SAPARD, instrument za Tursku i CARDS, i na taj način ujedinjuje pretpristupnu podršku pod jedinstvenu pravnu osnovu. IPA je napravljen tako da se bolje prilagodi različitim ciljevima i napretku svakog korisnika te da omogući ciljanu i efikasnu podršku u skladu s njihovim potrebama i razvojem. IPA se provodi kroz pet komponenti: podrška u tranziciji i institucionalna izgradnja, regionalna i prekogranična suradnja, regionalni razvoj, razvoj ljudskih resursa i razvoj ruralnih područja. Bosna i Hercegovina, kao “zemlja potencijalni kandidat” za priključenje EU, može da se prijavi samo za korištenje fondova iz prve dvije komponente, odnosno za pomoć u tranziciji i izgradnji institucija te i regionalnoj i prekograničnoj suradnji. Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija, kao svojevrsni nastavak PHARE programa, uz izuzetak komponente ekonomske i socijalne kohezije, podržava aktivnosti usmjerene na izgradnju i jačanje institucionalnog okvira u vezi s usvajanjem i provođenjem pravnog nasljeđa EU. Potencijalni korisnici te komponente su tijela državne uprave, tijela u javnom vlasništvu, nevladine organizacije, poslovne zajednice te ostala neprofitna tijela. Prekogranična saradnja podržava aktivnosti u vezi sa suradnjom sa zemljama članicama i zemljama korisnicama programa IPA, a zasniva se na višegodišnjem programu prekogranične saradnje. Potencijalni korisnici te komponente su pogranične regije. Dakle, EU kroz IPA fondove pomoć usmjerava u sljedeće sektore: jačanje demokratskih institucija i vladavine prava, reformu javnih službi, sprovođenje ekonomskih reformi, promoviranje poštovanja ljudskih prava i prava manjina, kao i jednakosti među spolovima, podršku razvoju civilnog društva i unapređenje regionalne suradnje te doprinos održivom razvoju i smanjenju siromaštva. Ostale tri komponente dostupne su samo zemljama kandidatima za priključenje – što je sljedeći korak za Bosnu i Hercegovinu u procesu priključenja Uniji. Osim sredstava iz IPA programa Republici Srpskoj dostupni su i drugi, manje poznati, financijski instrumenti EU poput: „Tempus programa“, „Twinning programa“, Programa za jugoistočnu Europu, Vanjske saradnje programa “Erazmus Mundus”, “EUREKA actions”, “Jean Monnet”… Da priča o EU fondovima nije tek isprazno naklapanje svjedoče projekti u Republici Srpskoj realizirani sredstvima EU. Jedan od njih je “Avanturističko odmaralište Vrbas”, koji je realiziran kroz „EURED“ program uz pomoć Grada Banje Luke. Cilj projekta bio je da doprinese razvoju održivog i konkurentnog ekološkog i avanturističkog turizma u okolini rijeke Vrbas. Projekt “Korito rijeke Save” i projekt “Integrirano upravljanje čvrstim otpadom”, također su primjeri uspješne suradnje s EU, kao i projekt “Pomoć EU fiskalnoj politici BiH”. Od 2007. godine u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja odobreno je pet projekata u vrijednosti od 11,2 milijuna eura. Svi oni realizirani su u sklopu IPA programa.

 

Previous ArticleNext Article

Send this to a friend