Najnovija istraživanja dovode u vezu ljudsku inteligenciju i vrijeme odlaska na počinak. Pametniji ljudi češće kreću na počinak u kasne noćne sate, dok oni niže inteligencije svoje obveze završavaju tijekom dana i idu spavati ubrzo nakon smrkavanja. Spavanje je osnovna biološka potreba svakog živog bića, koja je u najnovijim istraživanjima dovedena u vezu s razinom inteligencije. Naime, znanstvenici su utvrdili da ljudi s višim indeksom inteligencije (IQ) idu na spavanje kasnije, dok oni s nižim IQ-om idu na spavanje čim padne mrak.
Dosadašnja saznanja pokazuju da nedostatak sna kod ljudi i životinja dovodi do poremećaja poput sklonosti debljanju, visokog krvnog tlaka i skraćenja životnog vijeka. Neispavanost, stanje slično mamurluku, ima izravan utjecaj na mentalne sposobnosti osobe, te stoga ne čudi podatak da su veliki broj nesreća skrivili upravo neispavani vozači. Čak i mali nedostatak sna ima utjecaja na funkcioniranje organizma, prenosi znanost.com. Ljudi i životinje dijele potrebu za snom, premda su među njima uočene i značajne razlike. Krave, na primjer, spavaju otvorenih očiju. Konji spavaju stojeći. Neke ptice mogu spavati u letu, druge stojeći. Kod dupina spava samo polovina mozga, dok druga polovina ostaje budna. Šišmiši trebaju 19.9 sati sna svakih 24 sata, lavovi 13.5, štakori 13 mačke 12.5, kitovi 5.3, jeleni 3.1, žirafe 1.9, većina ptica tri do osam, a magarci tri.