Zanimljivosti

Globalno zatopljenje oslobađa opasnost skrivenu duboko u ledu

Znanstvenici tvrde da je vrlo vjerojatno da ćemo se uskoro, zbog globalnog zatopljenja, suočiti s opasnostima od davno zamrznutih mikroba. Zagrijavanjem našeg planeta, otapa se sve više slojeva permafrosta – zamrznutog tla. Tako se zaboravljene bakterije i virusi bude iz hibernacije.

 

Globalno zatopljenje prijeti oslobađanjem ovih mikroba koji su milijunima godina skriveni u ledu.

Kroz čitavu povijest ljudi žive s virusima, bakterijama i parazitima.

Na neke bolesti smo razvili otpornost preboljevši ih, dok smo druge stavili pod kontrolu antibioticima.

No, mikrobi se stalno mijenjaju, mutiraju i razvijaju visoku otpornost na antibiotike.

Bitka i dalje traje, a uskoro bi se mogla zaoštriti ako bismo iznenada bili izloženi smrtonosnim bakterijama i virusima s kojima se dugo nismo susretali.

Nedavno zabilježen slučaj – antraks iz utrobe tla

U kolovozu 2016. godine, na poluotoku Yamal u udaljenom području sibirsketundre, unutar Arktičkog kruga, jedan je 12-godišnjak preminuo od antraksa, a najmanje je 20 ljudi hospitalizirano.

Liječnici pretpostavljaju da je epidemiju prouzročila strvina uginulog soba zaraženog antraksom još prije 75 godina.

Ona je ostala zarobljena ispod sloja dugotrajno smrznutog tla dok toplinski val iz 2016. nije otopio permafrost i na površinu iznio truplo zaraženog soba.

Spore antraksa preživjele su cijelo vrijeme, proširile se u obližnje vode i tlo pa tako stigle u zalihe hrane za sobove.

Zaraženo je više od 2.000 sobova koji su pasli u blizini kontaminiranog područja, a to je dovelo i do zaraze ljudi.

Postoji opravdana bojazan da u budućnosti ovo neće biti izoliran slučaj.

Pandorina kutija pred otvaranjem

Globalno zatopljenje odnedavna razotkriva sve dublje i sve starije slojeve permafrosta.

Smrznuto tlo savršeno je mjesto za preživljavanje mikroba na dugi rok, čak i do milijun godina.

Otapanje leda stoga bi moglo otvoriti Pandorinu kutiju različitih bolesti.

Topljenje leda i permafrosta značilo bi i potencijalnu aktivaciju patogena, kaže Jean-Michel Claverie, evolucijski biolog sa Sveučilišta Aix-Marseille u Francuskoj.

Permafrost je izvrstan konzervator mikroba i virusa jer je hladan, mračan i bez kisika. Patogeni mikrobi koji uzrokuju zarazu kod ljudi i životinja mogu biti očuvani u starim slojevima permafrosta, a među njima se mogu naći i oni patogeni koji su već izazvali ozbiljne globalne epidemije.

Samo je početkom 20. stoljeća više od milijun sobova uginulo od posljedica antraksa.

Budući da u tom području nije lako iskopati duboke grobove, većina je strvina pokopana blizu površine, u više od sedam tisuća grobova diljem sjeverne Rusije.

Bakterije antraksa mogu se uspješno reaktivirati jer formiraju spore, koje su iznimno otporne i mogu preživjeti u smrznutom stanju više od stoljeća.

Antraks vjerojatno nije jedina bolest skrivena ispod smrznutog tla.

Bakterije koje formiraju spore i mogu preživjeti u permafrostu uključuju i bakteriju tetanusa te Clostridium botulinum, patogen odgovoran za botulizam.

Postoji mogućnost da se u sibirskom permafrostu također kriju virus velikih boginja i Yersinia Pestisbakterija kuge.

Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je boginje iskorijenjenima krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća, ali topljenje permafrosta moglo bi na površinu izvući zastrašujući virus jedne od najsmrtonosnijih bolesti.

U studiji iz 2011. Boris Revich i Marina Podolnaja napisali su da se kao posljedica otapanja permafrosta ponovno mogu očekivati prijenosnici najtežih smrtonosnih infekcija iz 18. i 19. stoljeća, osobito u blizini groblja gdje su pokopane žrtve epidemija.

Opasnost prijeti iz starih sibirskih groblja

Krajem 19. stoljeća Sibir je pogodila epidemija velikih boginja, a jedan je tamošnji grad izgubio 40% stanovnika.

Tijela žrtava pokopana su ispod gornjeg sloja permafrosta na obalama rijeke Kolime.

Sto dvadeset godina poslije, riječne su bujice počele erodirati obalu.

U projektu započetom devedesetih godina prošlog stoljeća znanstvenici s Državnog instituta za virologiju i biotehnologiju u Novosibirsku prikupili su uzorke s tijela ljudi umrlih tijekom virusnih epidemija u 19. stoljeću i pokopanih u ruskom permafrostu.

Analize su na tim tijelima utvrdile ožiljke svojstvene velikim boginjama.

Iako znanstvenici nisu pronašli sam virus, otkrili su fragmente njegovog DNK-a.

Znanstvenici su također otkrili djeliće RNK-a virusa španjolske gripe iz 1918. na ljudskim truplima pokopanima u masovnim grobnicama aljaške tundre.

Dugovječni mikrobi

NASA-ini znanstvenici pronašli su mikrobe stare 10 – 50 tisuća godina u kristalima meksičkih rudnika i reaktivirali bakteriju zamrznutu u jezeru na Aljasci prije gotovo 32.000 godina.

Mikrobi Carnobacterium pleistocenium zamrznuti su još od doba pleistocena, kada su Zemljom kročili mamuti.

Kada se led otopio, mikrobi su počeli plivati, naizgled neoštećeni.

Dvije godine kasnije znanstvenici su uspješno aktivirali i osam milijuna godina staru bakteriju koja je ležala u ledu ledenjačkih dolina Beacon i Mullins na Antarktici.

Rizik industrijske eksploatacije sirovina

Globalno zatopljenje ozbiljna je prijetnja zdravlju čak i ako ne uključuje neposredno topljenje ledenog pokrivača.

Naime, industrijska eksploatacija zemljinog bogatstva na području Arktika, uključujući vađenje nafte, plina, minerala i zlata također predstavlja veliku opasnost.

Trenutno su područja gdje se odvija industrijska eksploatacija sirovina napuštena i netaknuta. No, uslijed bušenja i kopanja, ti bi se duboki slojevi ubrzo mogli izložiti površini. Ako su mikrobi u njima još uvijek živi, to bi također moglo izazvati pravu zdravstvenu katastrofu – rekao je Claverie BBC-ju.

Claverie smatra da bi se ponovno mogli pojaviti mikrobi koji su napadali prve arktičke stanovnike.

Mogli bismo ponovno susresti viruse iz vremena neandertalaca ili denisovanskih ljudi, koji su nastanjivali Sibir i bolovali od zaraznih bolesti.

(www.alternativa-za-vas.com)

Previous ArticleNext Article

Send this to a friend