Svijet, Zanimljivosti

Globalno zatopljenje dovest će do razornih oluja, nepodnošljivih vrućina i nestašice hrane

Globalno zatopljenje nije apstraktna činjenica o kojoj često čujemo u medijima. Ono će imati izravan utjecaj na naš život i zdravlje. Stručnjaci upozoravaju da porast temperature stvara uvjete za razorne oluje i krupne tuče.

 

Sudionici sedme Europske konferencije o olujama u Helsinkiju objavili su  da zbog globalnog zatopljenja očekuju se jače oluje s grmljavinom i razorni vjetrovi širom planeta.

Oluje s grmljavinom mogle bi dovesti i do brojnijih tornada i krupnije tuče, prenosi The Daily Green.

Dok su tornada ponajviše problem u Sjedinjenim Državama, veliki komadi leda često izazivaju velike štete na usjevima u Srednjoj i Istočnoj Europi, u Indiji, Bangladešu i drugdje.

Krupna tuča i udari munje opasni su i po živote ljudi uhvaćenih u oluji.

Iako ekstremne vremenske prilike nisu za podcjenjivanje, druge su posljedice klimatskih promjena još teže.

Posljedice uključuju…

  • topljenje leda
  • podizanje nivoa mora
  • smanjenu poljoprivrednu proizvodnju
  • nestašicu vode u mnogim krajevima
  • velike seobe
  • širenje bolesti

Rekordno zagrijavanje Arktika

Ne tako davno, Arktički je ocean bio prekriven višegodišnjim debelim ledom.

Čak je i krajem ljeta više od pola morske površine bilo prekriveno ledom.

Kako se planet zagrijava, zimsko smrzavanje Arktika više ne nadoknađuje ljetno topljenje, javlja The New Scientist.

Što se led više topi, to se povećava površina tekuće vode, koja upija toplinu jer je tamnija od leda.

Zbog topljenja leda, u atmosferu ulazi više vlage. Ta vlaga zadržava sve više topline blizu površine tla, što ubrzava zatopljavanje.

Zbog ovih procesa, Arktik se danas zagrijava dvaput brže od drugih krajeva planeta.

Grenlandski led popušta

Prema instrumentima Meteorološke stanice na Grenlandu, tipična je ljetna dnevna temperatura u tom kraju iznosila minus deset stupnjeva.

Prošle je godine međutim temperatura narasla iznad nule pa se u jednom trenutku počelo topiti 97 posto grenlandskog leda.

To je dovelo do katastrofalnih poplava, koje su porušile mostove.

Znanstvenici su još prije 15 godina vjerovali da će Grenland još stoljećima sačuvati većinu svog leda.

No, ubrzano topljenje tamošnjeg leda znači da će nivo svjetskih mora do 2100. porasti za barem jedan metar.

Temperaturne krajnosti

Goleme oscilacije u temperaturama također su posljedica klimatskih promjena.

U ljeto 2010. Rusiju su pogodile temperature od 40 stupnjeva Celzija. Pretprošle i prošle godine SAD i Europa doživjeli su slične vrućine.

Zime su međutim postale hladnije i vlažnije. Zapanjujuće količine snijega zatrpale su brojne američke i europske gradove.

Stručnjaci kažu da je sve to posljedica zatopljenja. Više temperature uzrokuju isparavanje vode i suše.

Zatim se nagomilana vlaga vraća na zemlju u obilnim padalinama.

Pogubna vrućina

Znanstvenici procjenjuju da će neki danas naseljeni dijelovi planeta postati smrtonosno vrući.

U kolovozu 2003., u dijelovima Francuske, temperature su sedam dana zaredom dosezale 40 stupnjeva.

Toliko je ljudi preminulo da je Vlada zakupila rashlađeno skladište kraj Pariza za odlaganje tijela prije ukopa.

Istraživanje je 2008. zaključilo da je od vrućine u Francuskoj preminulo 70.000 ljudi. Žrtve su većinom bile starije ili bolesne, ali ne sve.

Vrućina ima i drugih, skrivenih učinaka, tvrdi The New Scientist.

Produktivnost ljudi koji rade na vrućim mjestima opada za dva posto kad god temperatura poraste za jedan stupanj Celzija.

Kad postane prevruće, ljudi trpe iscrpljenost, toplinski udar i zatajenje bubrega.

Ugrožena proizvodnja hrane

Zbog ekstremnih vremenskih prilika, proizvodnja hrane opada, a cijene namirnica rastu.

U SAD-u su prošle godine urodi teško podbacili zbog rekordne suše. U Engleskoj su usjevi također opali, ali zbog obilnih kiša.

Znanstvenici nisu predvidjeli ovaj razvoj događaja, jer su još 2007. navodili da će zbog porasta temperature urod rasti, bar u umjerenim krajevima.

Ako bismo sada prestali odašiljati CO2 u atmosferu, imali bismo izgleda za sprječavanje daljnjeg zagrijavanja.

Nažalost, emisija CO2 neznatno je pala samo 2008., a potom je nastavila rasti.

To je navelo prof. Paula Valdesa s Bristolskog sveučilišta u UK da pošalje alarmantnu poruku:

“Emisija CO2 se ne smanjuje, a to je najstrašnija prijetnja našoj budućnosti.”

(www.alternativa-za-vas.com)

Previous ArticleNext Article

Send this to a friend