Vijesti iz BiH

FBiH: Na 39 zaposlenih, obvezno upošljavanje 1 invalida

Nepoštovanjem Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju invalida u Federaciji BiH vlast je poslodavcima u posljednjih godinu dana uštedjela najmanje sedam milijuna maraka, a čak tisuću invalida nije dobilo dugo očekivano zaposlenje, piše Lider BiH. Posljedica je to nevjerojatne tromosti Vlade Federacije BiH i privremenog rukovodstva Fonda za zapošljavanje invalida, koji je morao početi s radom još početkom prošle godine. Međutim, Vlada FBiH imenovala je privremenu upravu tek krajem 2010. godine, ali fond još nije registriran na sudu, niti je Vlada dala prijeko potrebnu suglasnost za njegov statut, zbog čega je i dalje u blokadi. Fond bi se, inače, trebao financirati iz više izvora. Osnovno financiranje je od poslodavaca koji ne ispune kvotni sustav za obvezno zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Navedeni zakon propisuje da su svi državni i organi pravosuđa, lokalne uprave, javne službe, ustanove, fondovi, javna poduzeća i privredna društva s većinskim državnim kapitalom dužni zaposliti najmanje jednu invalidnu osobu na 39 zaposlenih. Predviđeno je da se taj odnos smanjuje sve do kraja 2013. godine, kada jedna invalidna osoba dolazi na svakih 16 zaposlenih. U praksi to znači da će, npr. javna poduzeća poput Elektroprivrede BiH, Elektroprivrede HZHB, BH Telecoma ili HT Mostara u naredne četiri godine morati zaposliti oko 500 osoba s invaliditetom. Svi koji ne ispune tu obvezu dužni su mjesečno, pri isplati plaća za svoje radnike, obračunati i fondu uplatiti 25 posto prosječne plaće u FBiH, za svaku osobu s invaliditetom koju su bili dužni, a nisu ju zaposlili. Zakon o zapošljavanju osoba s invaliditetom predvidio je također da su svi pravni subjekti na koje se obveza zapošljavanja invalida ne odnosi, odnosno privatne kompanije, dužni svakog mjeseca pri isplati plaća uplaćivati fondu 0,5 posto mjesečne bruto plaće svih zaposlenih, izuzev ako i sami zapošljavaju invalidne osobe. Prema preliminarnim procjenama godišnje bi na taj način privreda u ovaj fond trebala uplatiti najmanje sedam milijuna maraka, koji bi se trošili primarno za programe zapošljavanja invalida. U slučaju da kompanije osiguraju posao osobama s invaliditetom, zakonom su im zajamčene određene pogodnosti koje bi im dobrim dijelom trebale olakšati rad. Mišljenje poslovne zajednice u vezi s tim novim konceptom socijalne zaštite su podijeljena. Dok jedni smatraju da zakon daje solidne beneficije u slučaju zapošljavanja invalida, drugi smatraju da je zakon rigidno postavljen i da zapravo uvodi velik parafiskalni namet, koji će brojnim kompanijama prouzročiti niz problema. Neke kompanije tvrde da zbog prirode posla kojim se bave jednostavno nemaju mogućnost zapošljavanja osoba s invaliditetom, a da zbog velikog broja zaposlenih moraju fondu plaćati znatna sredstva na godišnjem nivou, što u konačnici može dovesti do otpuštanja dijela radnika kako bi se ti troškovi nadoknadili. Tako bi se zakon, primarno zamišljen da omogući zapošljavanje, izrodio u svoju suprotnost i doveo do povećanja nezaposlenosti! Kako god bilo, početak rada fonda, kao i naplaćivanje svojevrsnih penala kompanijama koje ne upošljavaju invalide, još je dosta daleko. Ivica Marinović, privremeni direktor Fonda, nedavno je poručio da su poduzete sve zakonom predviđene mjere za registriranje ustanove. Zakon je predvidio mogućnost i da poslodavci koji budu poštovali zakon i upošljavali osobe s invaliditetom mogu računati na povrat plaćenog poreza na dohodak. Refundacija troškova vršila bi se također iz sredstava Fonda za zapošljavanje, i to od naknada koje se budu naplaćivale poslodavcima. Ta je zakonska odredba za neke sudionike procesa uspostave Fonda dosta rizična. Razlog je tome što niko zapravo ne zna koliko će se novca morati odvojiti za te namjene, zbog čega mnogi strahuju da će najveći dio prihoda umjesto za programe zapošljavanja otići za potrebe refundiranja poreza. – Poslali smo Vladi Statut na verifikaciju i iskreno se nadam da će on biti vrlo brzo prihvaćen. U normalnim okolnostima procedura bi trebala biti završena za dva mjeseca, ali Statut je, evo, već mjesec dana na Vladi – kaže Marinović. Naglašava, uz to, da želi što prije početi s tim procesom i u složenim okolnostima tehničkog mandata vlasti i neizbora nove Vlade registrirati Fond. Marinović tvrdi da 15 dana nakon Vladine suglasnosti mogu registrirati ovu ustanovu i početi s radom. Inače, Vlada je osigurala inicijalna sredstva za početak rada fonda i ona leže na prijelaznom računu. Marinović tvrdi da privremeni organi rade punim kapacitetom, da su održali dvije sjednice Upravnog i Nadzornog odbora i da za svoj rad ne primaju nikakvu naknadu jer nemaju računa. Drugačijeg su mišljenja, međutim, u pojedinim kompanijama koje zapošljavaju gotovo isključivo osobe s invaliditetom i koje rukovodstvo fonda optužuju za svjesno opstruiranje početka njegova rada. Jasminka Karahasanović, direktorica sarajevske kompanije Librag, kaže da članovi privremenih organa fonda uredno primaju naknadu od 800 maraka na mjesec, iako zapravo ne rade ništa. Ona naglašava da neprovođenje zakona otežava i onako tešku situaciju već postojećih poduzeća koja zapošljavaju invalide. – Gubitak je zapravo katastrofalan uzme li se u obzir da je ogroman novac dosad morao biti naplaćen u fond, a da je veliki broj osoba s invaliditetom morao dobiti posao, što se nije dogodilo – rekla je Karahasanovićeva. Ona napominje i da je zakon predvidio povlastice za tzv. zaštitne radionice, što je status koji će moći osigurati kompanije koje budu upošljavale zakonski preciziran broj invalida. Zakon takvim kompanijama nudi i dodatnu stimulaciju kroz uvođenje obveze preferencijalnog tretmana tih kompanija pri javnim nabavkama. Naime, zakonom se predviđa da od ukupnih uvjeta natječaja, koje raspisuju državne kompanije i institucije, ta poduzeća imaju 20 posto svojevrsnog bonusa za cijene koje će nuditi u odnosu na konkurenciju koja će se prijavljivati na javne pozive. Sve je to trebalo zaživjeti još prije nekoliko godina, s obzirom na to da je sporni zakon bio u proceduri više od pet godina. U tom periodu ne samo da nije došlo do osnivanja novih kompanija koje bi upošljavale invalide već su i neke od postojećih prestale s radom, a bez posla je tako ostao i dio ionako malog broja invalida koji su imali zaposlenje.

Previous ArticleNext Article

Send this to a friend