Europska unija i njene financijske institucije Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Europska investicijska banka (EIB) postale su najveći izvor međunarodne pomoći i novca za Bosnu i Hercegovinu. Prema podacima za prošlu godinu, EU je već postala najveći pojedinačni donator, osiguravši dvostruko više novca nego Sjedinjene Američke Države, iako su i one povećale pomoć u odnosu na ranije godine. Istovremeno, EBRD i EIB postali su i glavni izvor zajmova za javne infrastrukturne projekte i za privatni sektor, nadmašivši Svjetsku banku ili pojedinačna kreditiranja država. Financijska pomoć, naravno, nije jedino uporište za politički utjecaj i kredibilitet, ali nesumnjivo je da iznos sredstava koja država ili blok izdvaja za pomoć jednoj zemlji govori o zainteresiranosti i predanosti za suradnju, reflektirajući i razinu političkog utjecaja. Imajući u vidu da EU iz godine u godinu povećava svoju pomoć, očekuje se da će time rasti i njen politički utjecaj. Također, Bruxseles bi mogao razmotriti i sugestije Međunarodne krizne grupe (ICG) da poveća pomoć za BiH, koja je još manja od one koju dobivaju države regije.
BiH od EU dobiva 23 eura po stanovniku, što je manje nego za Srbiju, koja dobiva 27 eura, ili Albaniju – 29 eura po stanovniku. I u takvoj situaciji, međutim, EU je najveći pojedinačni donator, koji kroz IPA fondove daje državi 106 milijuna eura za 2010. godinu. No, mnogo veći dio svoje financijske pomoći Europska unija realizira putem svojih financijskih institucija koje preuzimaju primat, posebno u javnom sektoru i infrastrukturi. EBRD je samo prošle godine plasirao 190,2 milijuna eura dostižući portfolio od 1,2 milijarde eura, dok je EIB u istom razdoblju plasirao kredite od 163 milijuna eura. Za isto razdoblje, SAD su predvidjele, prema podacima Foruma za koordinaciju donatora, 40,22 milijuna eura financijske pomoći. SAD, jednako kao i EU, daju najmanju pomoć BiH u odnosu na države u regiji, pokazuju podaci ICG-a. Među državama koje pojedinačno doniraju sredstva BiH, države članice EU na vrhu su liste. Švedska je, prema podacima Foruma za koordinaciju donatora, 2010. godine dala najviše, čak 17 milijuna eura. Švicarska i Nizozemska lani su izdvojile oko deset milijuna, dok je Italija samostalno plasirala oko devet milijuna eura. Dio država, poput Kanade, već prošle godine je okončao proces financijske pomoći BiH, dok su neke, poput Velike Britanije, to najavile za ovu godinu. Snažniju političku aktivnost Turske u BiH, prema podacima do kojih je došao “Dnevni avaz”, prati i veća financijska pomoć. Turska svoje donacije implementira kroz više institucija, pa još nema zbirnih podataka za prošlu godinu. No, 2009. je Turska donirala BiH 32,75 milijuna američkih dolara, a očekuje se da će cifra za 2010. biti i veća. U odnosu na 2008. godinu pomoć je udvostručena. Istovremeno, evidentirana je i sve veća aktivnost turskih investitora te značajnija ekonomska suradnja, što zasigurno pridonosi i rastu političkog utjecaja.