Problem plaćanja PDV-a državi do svakog desetog u mjesecu i na račune koji nisu naplaćeni, dakle od nepostojećeg novca, nesumnjivo je problem koji godinama tišti bh. privrednike. O njemu se ne govori tek od juče. Jasno je da se ne može riješiti preko noći i da se radi o procesu koji traje. Međutim, da bi nešto trajalo, prvo mora i da počne.
Problem se počeo rješavati inicijativom o uvođenju sistema plaćanja PDV-a po naplaćenim umjesto izdatim računima. Inicijativa je došla od samih privrednika, podržana kapacitetima nevladinog sektora i pojedinih predstavnika zakonodavne vlasti, pa i samih medija. Ali da bi hvatanje ukoštac sa ovim izazovom bilo zaista dinamičnije i konkretnije, nužne su javne reakcije resornih institucija vlasti. U ovom slučaju Uprave za indirektno oporezivanje i njenog Upravnog odbora.
Odgovor na upućeno poslaničko pitanje se konačno i desio. Iako u odgovoru stoji da trenutno ne postoje dovoljni kapaciteti da se izmjena Zakona o PDV-u u ovom trenutku provede, ohrabrujuće je da nije iskazan negativan stav prema inicijativi. Ohrabrujuće je što je odgovor došao. Ohrabrujuće je što je komunikacija postala dvosmjerna. Što su se institucije vlasti obratile privrednicima i odgovorile na njihove upite.
Prvobitno se inicijativom tražilo uvođenje plaćanja PDV-a po naplaćenim umjesto izdatim računima. Kako za to, kako je rečeno u odgovoru, trenutno nema dovoljno administrativno-tehničkih kapaciteta i kako je u odgovoru naglašeno – potrebna su dodatna zapošljavanja osoblja, ipak se može i mora učiniti nešto u vrlo kratkom roku da bi se privrednicima pomoglo i dalo signal da su bitni. Svako zapostavljanje i zanemarivanje rješavanja nagomilanih problema privrednika je krajnje neprihvatljivo.
Kratkoročna i relativno brzo provodiva olakšanja mogu biti pomjeranje roka za plaćanje PDV-a sa 10. na posljednji dan u mjesecu, ali i smanjenje dnevne zatezne kamate za kašnjenje u plaćanju PDV-a sa 0,04% na 0,02%. Privrednici kažu da je trenutna stopa toliko visoka da im se više isplati podići kredit u banci i platiti PDV državi, nego kasniti sa plaćanjem PDV-a državi, jer je kamatna stopa na bankovni dug niža.
Europske zemlje su i u slučaju roka za plaćanje PDV-a manje stroge i fleksibilnije nego što je to slučaj u BiH. Pa je tako rok za plaćanje za one privrednike koji nisu u sistemu plaćanja PDV-a po naplaćenim računima, duži: do 12. dana u mjesecu za prethodni mjesec u Švedskoj i Finskoj, do 14. u Bugarskoj, do 15. u Austriji, Crnoj Gori, Luksemburgu i Srbiji, do 16. u Italiji, do 20. u Belgiji, Estoniji, Hrvatskoj, Latviji i Španiji, do 24. u Francuskoj, do 25. u Češkoj, Litvaniji, Poljskoj i Rumuniji, do 28. dana u Danskoj, te do zadnjeg dana u mjesecu u Grčkoj i Sloveniji.
Poreski period za koji se PDV obračunava i plaća u nekim je zemljama i duži od mjesec dana, pa je tako privrednicima dodatno olakšano jer je i sam rok za plaćanje PDV-a duži. Na primjer, do 20. dana u mjesecu po isteku kvartalnog perioda u Mađarskoj, do 23. u Irskoj za prethodna dva mjeseca, do zadnjeg dana u mjesecu po isteku kvartalnog perioda u Ujedinjenom Kraljevstvu i Holandiji, do 40. dana po isteku kvartalnog perioda na Kipru, do 45. dana po isteku kvartalnog perioda na Malti itd.
Pomjeranjem roka za plaćanje PDV-a sa 10. na posljednji dan u mjesecu, došlo bi do usklađivanja sa odredbom o roku izvršenja novčane obaveze između preduzetnika u poslovnim transakcijama koji iznosi do 60 dana, barem za privrednike u FBiH, gdje je od januara 2017. godine na snazi novi Zakon o finansijskom poslovanju FBiH.
Ima li dovoljno kapaciteta za ove dvije izmjene?!
(Business magazin)