Vijesti iz BiH

Bh. potrošači na dnu u regiji

Bh. građani su po platežnoj moći daleko iza stanovnika svih država nastalih raspadom bivše Jugoslavije, pokazuje zvanična statistika. Naime, u BiH potrošačka korpa iznosi oko 1.570 KM, a prosječna plaća 805 KM, što znači da je u našoj zemlji za život četvoročlane obitelji mjesečno neophodno izdvojiti gotovo dvije plaće. Prosječna plaća u Srbiji je za trećinu “tanja” od visine potrošačke korpe, dok su u najboljoj poziciji Makedonci i Slovenci, koji za plaću mogu da kupe cijelu korpu i da im ostane novca. Hrvatima nedostaje 20 % plaće da bi mogli da kupe cijelu potrošačku korpu, a Crnogorcima nešto više od 40 %. S obzirom na to da je u našoj zemlji u prethodnih nekoliko tjedana poskupio čitav spektar proizvoda, nameće se zaključak da su bh. potrošači u još goroj poziciji nego što to pokazuje službena statistika.

Kako su naveli u Ministarstvu trgovine i turizma RS, najviše su poskupjele osnovne životne namirnice, odnosno brašno, kruh, mlijeko, šećer, ulje… Uvjeravaju da će, kada se ukaže potreba za intervencijom, početi kontroliranje cijena u skladu s odredbama Zakona o reguliranju cijena. S druge strane, u Ministarstvu trgovine FBiH su već povučeni konkretni potezi, kao što je zamrzavanje marži za osnovne životne namirnice. Potrošače to, međutim, ne ohrabruje. “Naša potrošačka korpa dostiže cifru do 1.600 maraka, a oko 70 % bh. obitelji ima primanja 400 do 500 maraka. Nažalost, takve obitelji najviše novca troše na hranu”, zabrinuta je Gordana Bulić, predsjednica Upravnog odbora Saveza udruženja potrošača BiH. Naime, obrazlaže ona, problem je u tome što većina četvoročlanih bh. obitelji ima manja primanja od prosječne neto plaće u BiH. “Sasvim je sigurno da obitelji koje žive od 500 maraka mjesečno nemaju dovoljno novca ni za hranu, jer službena statistika pokazuje da je prehrambena potrošačka korpa 700 maraka”, argumentira Bulićeva. Sličnog je mišljenja i Ljubica Čolović, pomoćnica ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH, da plaća podmiruje samo polovicu potrošačke korpe za četvoročlanu obitelj. “S obzirom na činjenicu da veći dio bh. građana ima osobni dohodak niži od prosječnog, ili pak da im se neredovno isplaćuje, teško je objasniti kako da pokriju troškove potrošačke korpe i uopće prežive”, čudi se Čolovićeva. Dok predstavnici NVO sektora ukazuju da se problemi potrošača vrtoglavo gomilaju, a resorna ministarstva uvjeravaju da pomažu onoliko koliko mogu, većina bh. građana novčanike, koji im se napune početkom mjeseca, isprazne već za petnaestak dana.

Previous ArticleNext Article

Send this to a friend