Bh. građani plaćaju 17% PDV-a na sve, dok je u Švicarskoj PDV 8%, na hranu 2,6%

U EU postoje standardna pravila o PDV-u ili porezu na dodanu vrijednost, ali primjena tih pravila može se razlikovati među zemljama EU-a, piše Večernji list BiH.

U većini slučajeva morate platiti PDV na svu robu i usluge u svim fazama lanca opskrbe, uključujući prodaju krajnjem potrošaču. To uključuje cijeli proizvodni proces od početka do kraja, primjerice, kupnju komponenti, prijevoz, sastavljanje, isporuku, pakiranje, osiguranje i otpremanje krajnjem potrošaču. PDV je u BiH uveden 1. siječnja 2006. godine s jedinstvenom stopom poreza od 17 posto. Mađarska je europska država s najvećom standardnom stopom PDV-a u iznosu od 27 posto. Kad je riječ o Hrvatskoj, ne nalazi se u pretjerano povoljnijem položaju od Mađarske. Standardna stopa u Hrvatskoj iznosi 25 posto, isto kao i u Finskoj, Danskoj i Švedskoj. Stopa PDV-a u Bosni i Hercegovini, kao što smo naveli, iznosi 17%, što predstavlja jednu od nižih stopa.

Slično je i s Kosovom te Sjevernom Makedonijom, u kojima PDV iznosi 18%. U Europi najnižu stopu PDV-a ima Švicarska – 8%. Švicarska, uz standardnu stopu, ima i specijalnu stopu od 3,8% te sniženu od 2,6%, primjerice, na hranu. Neke države članice EU-a mijenjaju svoje stope PDV-a od 1. siječnja 2024. Tako su u Luksemburgu od 1. siječnja 2024. standardna, prijelazna i snižena stopa PDV-a povećane za 1%; standardna stopa na 17% (porast u odnosu na 16%), srednja stopa na 14% (porast u odnosu na 13%). U Republici Češkoj se od 1. siječnja 2024. primjenjuju sljedeće stope PDV-a: standardna stopa od 21% i snižena stopa od 12%. Standardna stopa i dalje iznosi 21%, dok su prethodne snižene stope (10% i 15%) konsolidirane u novoj sniženoj stopi od 12%. U Estoniji je od 1. siječnja 2024. standardna stopa PDV-a povećana s 20% na 22%. Dvije snižene stope od 5% i 9% i dalje se primjenjuju. Iako Europska unija teži primjeni samo jedne stope, do sada taj cilj još nije postignut. Unatoč teoretskim stavovima o nedvojbenim prednostima primjene, što manjeg broja stopa, odnosno u idealnom obliku samo jedne stope, danas ni u jednoj zemlji članici Europske unije ne postoji jednostopni sustav PDV-a. U svakom slučaju, činjenica je to koja ide u prilog višestopnom sustavu.

Što se tiče visine stopa PDV-a, Europska unija propisuje samo donje granice. Standardna stopa tako ne može biti niža od 15%. Gornja granica standardne stope nije propisana, a kreće se u rasponu od 15 do 27 posto. U zemljama EU-a primjenjuju se različite stope PDV-a. Stopa ovisi o proizvodu ili usluzi uključenoj u transakciju. Postoje i posebne stope utvrđene u skladu sa stopama PDV-a koje su se u dotičnim zemljama primjenjivale prije njihova pristupanja EU. Iako se PDV naplaćuje u cijelom EU, svaka zemlja EU-a sama određuje vlastite stope. Svaka zemlja EU-a ima standardnu stopu koja se primjenjuje na većinu isporuka robe i usluga. Ta stopa ne može biti niža od 15%. Jedna ili dvije snižene stope mogu se primijeniti na isporuku određene robe i usluga, ali u većini slučajeva ne na elektronički isporučene usluge. Navedene snižene stope ne mogu biti niže od 5%. Neke zemlje EU-a smiju primjenjivati posebne stope PDV-a na određene isporuke. Te posebne stope primjenjuju se na zemlje EU-a koje su ih primjenjivale na dan 1. siječnja 1991. Prvotno su zamišljene kao prijelazne odredbe kako bi se olakšao prelazak na pravila EU-a o PDV-u po stupanju na snagu jedinstvenog tržišta 1. siječnja 1993. i planiralo ih se postupno ukidati. Postoje tri vrste tih posebnih stopa: vrlo snižene stope, nulte stope, parking stope. Vrlo snižene stope niže su od 5% i primjenjuju se na prodaju robe i usluga s ograničenog popisa u određenim zemljama EU-a. Neke zemlje EU-a primjenjuju nulte stope na određene prodaje. Kad se primijeni nulta stopa, kao potrošač uopće ne morate platiti PDV, ali i dalje imate pravo na odbitak PDV-a koji ste platili na kupnju izravno povezanu s prodajom. Parking stope primjenjuju se u nekim zemljama EU-a na određene isporuke robe i usluga koje nisu obuhvaćene prilogom III. smjernica o PDV-u. Tim je zemljama dopušteno na te isporuke nastaviti primjenjivati snižene stope PDV-a umjesto standardnih pod uvjetom da te snižene stope nisu niže od 12%.

Luksemburg i BiH

Zanimljivo je da Luksemburg i Bosna i Hercegovina imaju najnižu opću stopu PDV-a od 17%, dok jedinstvenu stopu poreza na dodanu vrijednost imaju Danska i Bosna i Hercegovina, a sve druge članice Europske unije imaju jednu ili dvije snižene stope PDV-a. Što se tiče visine stopa PDV-a, Europska unija propisuje samo donje granice. Standardna stopa tako ne može biti niža od 15%. Gornja granica standardne stope nije propisana, a kreće se u rasponu od 15% do 27%. U zemljama članicama koje imaju u primjeni super sniženu stopu, ona se kreće u rasponu od 2,1% do 4,4%. Čak šest zemalja primjenjuje super sniženu stopu PDV-a, čija je visina ispod 5%, što nije u skladu s odredbama smjernice, koja preporučuje da snižene stope ne budu ispod 5%, a čak deset zemalja primjenjuje nultu stopu PDV-a na određene promete dobara i usluga. Uz nultu stopu, dvije zemlje primjenjuju još po dvije snižene stope (Cipar i Finska), tri zemlje još po tri snižene stope (Belgija, Italija i Španjolska), a Irska, uz nultu stopu, primjenjuje čak četiri snižene stope PDV-a.