Banana – univerzalni saveznik vašeg zdravlja

Banana (lat. Musa spp.) potječe iz Jugoistočne Azije, a raste u svim tropskim dijelovima svijeta.

Uzgaja se za hranu, ali i kao ukrasna vrtna ili sobna biljka.

Najstarije zabilješke o banani datiraju od prije 2.500 godina i pronađene su na sanskrtu, dok je trgovina njima započela krajem 14. stoljeća.

Prvi Europljani koji su se susreli s ovom namirnicom bili su vojnici Aleksandra Makedonskog u Indiji.

U Africi su ih proširili Arapi te europski kolonisti (Španjolci, Portugalci i Englezi) koji su ih donijeli u Južnu Ameriku u 16. stoljeću.

Slatko bogatstvo nutrijenata

Važni sastojci u plodu banane su:

  • jednostavni šećeri
  • kalij
  • fosfor
  • magnezij
  • karoteni
  • vitamini B kompleksa
  • pektin
  • jabučna kiselina

Jednostavni prirodni šećeri koje sadrži banana, fruktoza i glukoza, brzo se razgrađuju i tijelu daju energiju potrebnu za fizičku aktivnost.

To je jedan od razloga zašto je banana omiljeno voće profesionalnih sportaša.

U usporedbi s jabukom, banana ima čak četiri puta više bjelančevina, tri puta više fosfora te pet puta više vitamina A i željeza.

Sadrži i veliku količinu kalija koji je od vitalne važnosti za kontrakciju mišića i pravilan rad živčanog sustava.

Kalij i magnezij pomažu kardiovaskularnom sustavu i doprinose boljem raspoloženju.

Više je znanstvenih studija ukazalo na učinkovitost kalija u snižavanju krvnog tlaka, naročito onog izazvanog korištenjem pretjeranih količina soli.

Naime, kalij pospješuje izbacivanje soli iz organizma putem mokrenja, osigurava dobar rad srca te funkcionalne i zdrave mišiće.

Količina vitamina C iz jedne banane zadovoljava 15% dnevne potrebe, a poznato je da je upravo on važan antioksidans koji pomaže u neutraliziranju štetnih slobodnih radikala.

Pomaže i u proizvodnji kolagena koji zajedno drži mišiće, kosti i ostala tkiva.

Uz sve navedeno, banane sadrže bakar, mangan, selen i cink.

Ljekovita svojstva banane

Banane su odličan saveznik vašeg zdravlja. Ovo voće znatno pomaže kod sljedećih bolesti:
Moždani udar

Redovita konzumacija banana može spriječiti rizik od moždanog udara za 40%, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu The New England Journal of Medicine.

Talijanski i engleski znanstvenici uvjereni su da konzumiranje tri banane dnevno značajno smanjuje rizik od moždanog udara.

Prehrana bogata kalijem smanjuje rizik od nastajanja krvnih ugrušaka, a također je važna za srce.

Štiti krvne žile od oštećenja i smanjuje mogućnost nastanka kardiovaskularnih bolesti.

 

Depresija i loše raspoloženje

Ako se osjećate tužnima, posegnite za bananom.

Banana sadrži triptofan – aminokiselinu koju tijelo pretvara u serotonin, poznat po tome što opušta, poboljšava raspoloženje i daje osjećaj sreće.

Ovo voće je dobar izvor vitamina B koji je neophodan za stvaranje serotonina u mozgu.

Banana sadrži i magnezij, čiji je manjak usko povezan uz pojavu depresije, tjeskobe, iritabilnosti i drugih poremećaja raspoloženja.
Čir

Ako imate problema s čirom na želucu, banane će neutralizirati pretjeranu kiselost i smanjiti iritaciju.

Spojevi indocidi u sušenim, nezrelim bananama povećavaju količinu sluzi u probavnom traktu.

Sluz tvori snažan zaštitni sloj koji pomaže liječenju čira te sprečava njegov nastanak.
PMS

Pojedite bananu kad se osjećate nervozno.

Vitamin B6, između ostalog, regulira razinu šećera u krvi, čije promjene dovode do promjena raspoloženja.
Proljev

U smirivanju ovog probavnog problema banana može biti od velike pomoći.

Ogulite bananu, narežite na komadiće ili zdrobite i pojedite tek kada potamni.

Ublažit će navedene tegobe, ali i pomoći tijelu da vrati izgubljene elektrolite.
Pušenje

Banane mogu biti znatna pomoć pri odvikavanju od pušenja.

Vitamini B6 i B12 te kalij i magnezij pomažu tijelu da se oporavi od učinaka povlačenja nikotina iz tijela.

Uzgoj banana u Hrvatskoj – zahtjevan, ali ne i nemoguć pothvat

Iako se donedavno mislilo da je uzgoj banana u Hrvatskoj nemoguća misija, neka nova iskustva iznesena u hrvatskim medijima pobijaju tu tvrdnju.

Naravno, ovdje nije riječ o “uvoznim” bananama kakve najčešće susrećete u trgovinama.

Riječ je o drugim vrstama poput takozvane “australske banane” koja se uspješno uzgaja u Rovinju gdje svom vlasniku svake jeseni daje i do 150 kilograma ukusnog ploda.

Slične sorte uspjele su i u drugim, nešto hladnijim krajevima Hrvatske – u Donjoj Bistri, Zagorju, Novoj Gradiški i Slavoniji.
Kako uzgojiti banane na našim prostorima

Banana za nesmetani razvoj traži puno sunca i visoku vlažnost zraka (najmanje 60%).

Morate je orositi gotovo svaki dan. Ljeti se zalijeva do dva puta tjedno, zimi rjeđe. Između dva zalijevanja treba ostaviti da se površina humusa osuši.

Zimi je potrebno osigurati dovoljno svjetla i minimalnu temperaturu od 12 Celzijevih stupnjeva.

Razmnožava se dijeljenjem bočnih izdanaka koji rastu pri dnu stabljike.

Ako je uzgajate kao ukrasnu sobnu biljku, svakog proljeća treba je presaditi u organski supstrat pomiješan s pijeskom i malo treseta.

Od polovine svibnja do kraja rujna iznosi se u vrt na direktno sunce.

(www.alternativa-za-vas.com)