Anja Stipinović

Danas posljednji ispraćaj i ukop Martine Vinac

Jučer je u 40. godini života preminula Vitežanka Martina Vinac.

Svi koji su poznavali Martinu znaju kako je bila vedrog duha i iskrenog osmijeha, stoga je vijest o njezinoj preranoj smrti potresla sve koji su je poznavali.

Tijelo pokojnice bit će izloženo danas ispred kapele groblja u Donjoj Večeriskoj.

Ukop i posljednji ispraćaj obavit će se na groblju Donja Večeriska danas 20.01.2025. godine u 15:00 sati. Obitelji i prijateljima, redakcija Radio Viteza upućuje iskrenu sućut.

Draga Martina počivala u miru Božjem!

U petak popodne i navečer federalni inspektori izrekli su kazne u iznosu od 270.200 maraka

Tijekom kontrola zatečena su 463 prijavljena radnika i 34 neprijavljena radnika. Otkriven je jedan porezni obveznik bez odobrenja za rad

Inspektori Porezne uprave Federacije BiH 17. siječnja 2025. godine proveli su 288 inspekcijskih nadzora na području Federacije BiH. Obuhvaćene su djelatnosti ugostiteljstva, trgovine, građevinarstva, pekarstva, klađenja i druge uslužne djelatnosti. Kontrole su provedene u popodnevnim i noćnim satima kako bi se provjerila zakonitost poslovanja poreznih obveznika.

Tijekom kontrola zatečena su 463 prijavljena radnika i 34 neprijavljena radnika. Otkriven je jedan porezni obveznik bez odobrenja za rad, jedan bez instaliranog fiskalnog uređaja te 68 obveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja.

Zbog utvrđenih nepravilnosti – angažiranja neprijavljenih radnika, neevidentiranja prometa i nepostojanja fiskalnog uređaja – zapečaćena su 23 objekta i izdano 138 prekršajnih naloga s ukupnim kaznama od 270.200 KM. U jednom slučaju u Sarajevskoj županiji nadzor je proveden uz asistenciju policije.

Pregled kontrola po županijama

  • Sarajevska županija: 77 kontrola, zatečeno 105 prijavljenih i 7 neprijavljenih radnika. Zapečaćeno 6 objekata, izdano 27 naloga s kaznama od 43.000 KM.
  • Tuzlanska županija: 40 kontrola, 77 prijavljenih i 7 neprijavljenih radnika. Zapečaćeno 5 objekata, izdano 28 naloga s kaznama od 64.050 KM.
  • Zeničko-dobojska županija: 32 kontrole, 52 prijavljena i 2 neprijavljena radnika. Zapečaćena 2 objekta, izdano 13 naloga s kaznama od 17.150 KM.
  • Hercegovačko-neretvanska županija: 40 kontrola, 88 prijavljenih i 5 neprijavljenih radnika. Zapečaćena 4 objekta, izdano 12 naloga s kaznama od 20.600 KM.
  • Srednjobosanska županija: 35 kontrola, 45 prijavljenih i 8 neprijavljenih radnika. Zapečaćena 2 objekta, izdano 26 naloga s kaznama od 71.700 KM.
  • Zapadnohercegovačka županija: 15 kontrola, 19 prijavljenih i 1 neprijavljeni radnik. Zapečaćen 1 objekt, izdano 5 naloga s kaznama od 12.500 KM.
  • Unsko-sanska županija: 16 kontrola, 25 prijavljenih i 1 neprijavljeni radnik. Zapečaćen 1 objekt, izdano 10 naloga s kaznama od 15.500 KM.
  • Livanjska županija: 16 kontrola, 17 prijavljenih i 1 neprijavljeni radnik. Izdano 5 naloga s kaznama od 5.200 KM.
  • Posavska županija: 8 kontrola, 14 prijavljenih i 1 neprijavljeni radnik. Zapečaćen 1 objekt, izdano 6 naloga s kaznama od 12.000 KM.
  • Bosansko-podrinjska županija: 8 kontrola, 21 prijavljeni i 1 neprijavljeni radnik. Izdano 6 naloga s kaznama od 8.500 KM.

Nastavak aktivnosti

Porezna uprava Federacije BiH najavila je nastavak kontrola usmjerenih na zakonitost poslovanja i sprječavanje sive ekonomije.

izvor: vecernji.ba/radiovitez.ba

U Federaciji 700 otkaza za mjesec dana

Broj zaposlenih u Federaciji BiH, prema prebivalištu zaposlenika, na dan 31. prosinca 2024. godine bio je je 551.452.
U odnosu na objavljeni podatak na dan 31. prosinca 2023. godine, kada je bilo 544.345 zaposlenih, ovaj broj je veći za 7.107. Dakle, za godinu dana, zbirno gledajući, broj zaposlenih povećan je za više od sedam tisuća, prema podacima Porezne uprave FBiH.

No, ako se pogledaju podaci za prosinac na mjesečnom nivou, statistika je manje ohrabrujuća. Naime, na kraju studenog 2024. godine broj zaposlenih u Federaciji je bio 552.148.

Dakle, broj zaposlenih u prosincu 2024. je smanjen u odnosu na studeni za skoro 700, preciznije za 696, piše BiznisInfo.ba.

Broj zaposlenih u prosincu, u odnosu na studeni, najviše je smanjen u Tuzlanskoj županiji – za 405. Broj je smanjen i u Hercegovačko-neretvanskoj, Zeničko-dobojskoj, Srednjobosanskoj, Unsko-sanskoj, Livanjskoj i Posavskoj županiji.

Najviše je povećan u Sarajevskoj za 295, a blago je povećan i u Zapadnohercegovačkoj i Bosansko-podrinjskoj.

Treba reći da ovo nije posljedica odluke o minimalnoj plaći jer je ona donesena tek posljednjih dana prosinca, s primjernom od 1. siječnja ove godine.

Efekti primjene ove odluke znat će se tek u narednim mjesecima i u mnogome će zavisiti od toga da li će biti usvojene izmjene zakona koje će rasteretiti gospodarstvo, odnosno smanjiti stope doprinosa na plaće.

Brza juha od brokule: Recept za kremasti obrok koji grije dušu i tijelo

Kako u trenu skuhati finu zimsku juhu od brokule, bez vrhnja za kuhanje i škrobastih namirnica poput krumpira? Lako, pogledajte recept.

Brokula je i mnogim odraslima, ne samo djeci, vrlo često neprivlačna namirnica, što zbog svoga mirisa, što zbog svoje brašnaste teksture ako je prekuhana. Još ako je uz nju poriluk, mnogi će uzviknuti ma nema šanse!

No uz recept za ovu gustu juhu od brokule, dajte šansu brokuli i promijenite pogled na ovu niskokaloričnu i vlaknima bogatu namirnicu jer ova je juha tako fina!

Juha od brokule – sastojci:

  • 500 g brokule
  • 1 komad poriluka
  • 2 režnja češnjaka
  • 1 grančica svježeg timijana ili žličica suhog
  • 200 ml mlijeka
  • maslinovo ulje
  • malo slatkog ili kiselog vrhnja
  • sol, papar

Juha od brokule – priprema:

  1. Brokulu operite i razdvojite na manje cvjetove. Poriluk očistite od zemlje i operite pa ga narežite na tanje kolutove.
  2. U posudu stavite maslinovo ulje, zagrijte ga pa dodajte nožem drobljeni češnjak, timijan te čim zamiriše, ubacite poriluk. Pirjajte jedno 5 minuta dok poriluk ne omekša.
  3. Potom u posudu dodajte brokulu i zalijte vodom tako da voda pokrije povrće. Kad zakuha, posolite i popaprite. Kuhajte na srednje jakoj vatri oko 25 minuta, odnosno dok brokula ne omekša.
  4. Štapnim mikserom izmiksajte u gustu smjesu, dodajte mlijeko, pustite da juha još samo lagano prokuha, probajte i prema potrebi dodatno začinite solju i paprom pa poslužite.
  5. Služite u dubokim tanjurima ili zdjelicama i po želji pokapajte slatkim ili kiselim vrhnjem.

U slast!

izvor: zadovoljna.hr/radiovitez.ba

Sveti Antun Pustinjak

U mnogim crkvama događa se 17. siječnja promjena na jednom oltaru: sliku ili kip Sv. Antuna Padovanskog zamijeni lik Sv. Antuna Pustinjaka. Ta dva sveca imaju ne samo isto ime, nego su im i životi dosta podudarni.

Obojica su se u ranoj mladosti posvetila slavi Božjoj. Darovali su svoj život Bogu: dok je Antun Pustinjak cijelo vrijeme života bio na samotnom mjestu – i Antun Padovanski je vrlo rado i često odlazio u samostane u pustim krajevima te u špiljama provodio vrijeme u molitvi i promatranju Isusova života i muke.

Iz života Sv. Antuna Pustinjaka poznato je kako je u mladosti izgubio oba roditelja. Kad mu je bilo 18 godina, potaknut milošću za vrijeme čitanja Evanđelja kod sv. mise, odluči izvršavati Isusove savjete i želje o savršenom životu. Kao prvo razdijeli svoje imanje siromasima, uzme štap i pridruži se skupini samotnjaka u pustinji. Sav je njegov daljnji život bio u odricanju i duhovnom rastu.

Dvadeset je godina živio u nekoj ruševini pored rijeke Nila i ondje se trsio da svlada sve negativne strasti i živi samo za Boga. Nije bila laka njegova borba protiv napasti. Demon ga je progonio u raznim obličjima – najčešće životinjskim, poput svinje ili pretvarajući se u vjernog psa.

Stekavši veliku duhovnu snagu – mnoge je privlačio svojim vrlinama. Mnogi su dolazili k njemu da žive pod njegovim duhovnim vodstvom.

Kada mu je bilo 90 godina pomislio je kako nijedan čovjek nije proveo toliko godina u samoći i odricanju. Nato je čuo glas koji mu je javio: „Ima jedan svetiji od tebe, to je Pavao Pustinjak koji služi Bogu u samoći i odricanju već 90 godina.“

Tada je Sveti Antun potražio Sv. Pavla Pustinjaka. Na svom putu naiđe na mnoga čudovišta i mnoge kušnje. Kentaur i satir pokazaše put k svecu, ali mu đavao podmetnu zlatnu šipku, kako bi ga odvratio od daljnjeg putovanja. No, Antun je znakom križa otjerao sve napasti, te napokon stigao do pećine gdje je 60 godina neki gavran svaki dan donosio polovinu kruha. Kada su dva starca počela zajednički živjeti u pustinji – gavran je počeo svaki dan donositi cijeli kruščić. Nakon smrti Sv. Pavla Pustinjaka – Sv. Antun se vratio u svoje ranije prebivalište gdje je ostao još 14 godina. Umro je u 105. godini. Njegov grob u pustinji otkriven je 200 godina kasnije, a posmrtni mu ostaci kao relikvije počivaju danas u Saint-Julienu kraj Arlesa u Francuskoj.

Sveti Antun Pustinjak proglašen je svecem zaštitnikom od kožnih bolesti. Razlog tome je stvarna bolest od koje je svetac bolovao – herpes zoster virusne bolesti koja napada određene živce (najčešće među rebrima i u slabinama). Zato se ljudi utječu Svetom Antunu u svim kožnim epidemijama.

Molitva sv. Antunu Pustinjaku

Bože, ti si dao svetom Antunu opatu da ti služi osobitim životom u pustinji. Udijeli nam, po njegovu zagovoru, da se odričemo sami sebe i tebe sveudilj i nadasve ljubimo. Po Kristu, Gospodinu našemu. Amen.

izvor: bitno.net/radiovitez.ba

U centru Travnika postavljen novi radar za kontrolu brzine

U centru Travnika, u ulici Šehida, jučer je pušten u rad novi radar koji će, osim što će kontrolirati prekoračenje brzine, također evidentirati i neregistrirana vozila.

Radar je postavljen u blizini Zelene tržnice, na magistralnom putu, gdje se u prošlom periodu dogodio veći broj prometnih nesreća, uključujući one u kojima su stradali pješaci.

Očekuje se da će novi radar pridonijeti povećanju sigurnosti na ovoj prometnoj dionici, na kojoj je ograničenje brzine 50 km/h.

izvor: tntportal.ba/radiovitez.ba

Inspektori otkrili 77 neprijavljenih radnika, pogledajte kazne

Zapečaćena 52 objekata, a također je izdano 335 prekršajnih naloga s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 656.200 KM

U dva dana provedeno je više od 600 inspekcijskih nadzora prilikom čega su otkrivena 77 neprijavljena radnika. Rezultat je ovo aktivnosti inspektora Porezne uprave Federacije BiH koji su u poslijepodnevnim i noćnim satima 14. i 15. siječnja proveli aktivnosti s ciljem provjere zakonitosti poslovanja poreznih obveznika koji obavljaju različite uslužne djelatnosti u svih deset županija Federacije BiH. Ukupno je izvršeno  616 inspekcijskih nadzora, a tom prilikom inspektori Porezne uprave zatekli su 994 prijavljena radnika i 77 neprijavljenih radnika. U tijeku nadzora otkriveno je pet objekata koji su obavljali djelatnost bez odobrenja za rad nadležnog organa, tri porezna obveznika koji nisu imali instaliran fiskalni uređaj i 156 poreznih obveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja.

Iz Porezne uprave Federacije BiH su ovom prilikom otkrili i iznose kazni te su pojasnili kako su zbog utvrđenih nepravilnosti angažiranja neprijavljenih radnika, te rada bez odobrenja nadležnog organa, neevidentiranja prometa putem fiskalnog uređaja i nepostojanja instaliranog fiskalnog uređaja zapečaćena 52 objekata. Također je izdano 335 prekršajnih naloga s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 656.200 KM.

 Iz Porezne uprave Federacije BiH navode da će i u narednim danima nastaviti kontrolu zakonitosti poslovanja poreznih obveznika i sprečavanja sive ekonomije, s posebnim fokusom na odjave radnike iz Jedinstvenog sustava, te pozivaju porezne obveznike kod kojih su utvrđene nepravilnosti da usklade svoje poslovanje i poštuju zakone kako se ne bi izlagali sankcijama i nepotrebnim troškovima. Također, iz Porezne uprave Federacije BiH pozivaju građane da za svaku kupljenu robu ili izvršenu uslugu traže fiskalni račun.

Stigao novi val poskupljenja u BiH, veće cijene velikog dijela i proizvoda i usluga

Početak godine u BiH donio je već viđeni scenarij – rast cijena osnovnih namirnica. U usporedbi s prošlom godinom, cijene mnogih namirnica u EU su pale, dok je u BiH situacija obrnuta. Pitanje je koliko su te promjene opravdane i tko će preuzeti odgovornost za rast životnih troškova. S obzirom na trenutačna kretanja na globalnim tržištima i domaćem tržištu, daljnji rast cijena je izvjestan. Bez konkretnih sustavnih rješenja čini se da će građani BiH i dalje nositi najveći teret promjena na tržištu.

Od kruha do teretana

Unatoč službenoj statistici o značajnom padu inflacije, građani tvrde suprotno. – Prvog radnog dana u ovoj godini otišao sam rano u supermarket po nekoliko namirnica. Kad sam došao na blagajnu, trgovkinja je prokomentirala s kolegicom: – Što je ovo, jutros su nove, veće cijene svega. Dakle i u novoj godini nastavljamo istim tempom – komentar je građanina Mostara. Poskupjelo je gotovo sve, a ono što najviše opterećuje građane je poskupljenje hrane. Od 1. siječnja građani RS-a više plaćaju struju, a poskupljenje električne energije pokrenulo je lavinu drugih poskupljenja, kako opravdanih tako i onih neopravdanih. Prema najavama mlinara, cijene brašna mogle bi u ovoj godini biti veće i za 10%, a poskupljenje opravdavaju povećanjem minimalca i poskupljenjem struje, kao i rastom cijene pšenice na burzama. A mnogi proizvođači već su podigli cijene kruha. Prema najavama, Klasov polubijeli kruh od 400 grama ide s 1,70 KM na 2 KM. I to nije jedini slučaj. – Jučer sam poslije posla svratio u trgovinu po kruh koji svakodnevno kupujem, a čija je cijena bila 1,75 KM. Međutim, na blagajni me dočekalo iznenađenje. Cijena mu je sada 1,85 KM. To stvarno više nema smisla – kaže nam frustrirani sugrađanin. Ranije najavljeno poskupljenje kave uskoro se može i očekivati. Na pojedinim uslužnim uređajima za tople napitke u Banjoj Luci naznačeno je da je od 1. siječnja došlo do poskupljenja. – Želimo vas obavijestiti da će uslijed globalnih tržišnih kretanja i povećanja cijena sirovina doći do korekcije cijena toplih napitaka – stoji u obavijest. Također, svi oni koji idu u teretanu u Banjoj Luci od Nove godine plaćaju skuplju članarinu. Iznos članarine povećan je za 10 KM i odnosi se na sve kategorije članova. – Razlog za ovu odluku leži u porastu troškova održavanja objekata, nabave opreme i pružanja kvalitetnih usluga koje članovi svakodnevno koriste – kažu iz fitness-centara. Rastu i cijene goriva, a pojedine lokalne zajednice već su povećale cijene grijanja i komunalnih usluga. Rast cijena ovih je dana primjetan i na tržnicama. – Roba iz uvoza je poskupjela. Nekad smo prodavali papriku po 4-5 KM, a sad je 5,50 KM u nabavi – priča trgovkinja na zelenoj tržnici. I cijene voća i povrća su visoke. Kilogram oraha je 20 KM, kruški 4-5 KM, naranči 4 KM, mandarina 3-4 KM.

Skuplji frizeri, automehaničari

Žana Arsić, predsjednica Zanatsko-poduzetničke komore regije Banja Luka, kazala je ranije da će cijene frizerskih usluga najvjerojatnije biti povećane za oko 10%. – Cijene će sigurno korigirati i automehaničari, vulkanizeri, vlasnici autopraonica i ostali pružatelji usluga. To je jedini način da opstanu – rekla je Arsić. – Može se očekivati i rast cijena struje za gospodarstvo, a samim time i rast ostalih cijena. Ono što je posebno problematično za veliki broj građana su visoke cijene povrća i voća te mesa, na što ne bi trebalo biti utjecaja iz inozemstva ili uvoza, ali je jednostavno trend takav da, kad cijene svega rastu, onda rastu i cijene proizvoda i usluga i za koje nema opravdanja – kaže Admir Arnautović, predsjednik Udruge kluba potrošača središnje Bosne Travnik.

izvor: vecernji.ba

Sedam razloga zašto je zima bitna i dobra za nas

Zima je godišnje doba koje donosi hladnoću, kraće dane i duge noći, ali istovremeno i priliku za introspekciju, zbližavanje s obitelji i usporavanje tempa života. Zima nas može mnogočemu naučiti.

Iako mnogi jedva čekaju proljeće i ljetne mjesece, psiholozi ističu da zima može biti važno razdoblje za osobni rast i emocionalno zdravlje.

Evo čemu nas zima može naučiti.

1. Usporavanje kao čista potreba

Brzi ritam modernog života često nas ostavlja iscrpljenima i pod stresom. Zima, sa svojim prirodnim ritmom smirivanja, može nam pomoći da ponovno pronađemo ravnotežu. Psihološka istraživanja pokazuju da usporavanje može imati značajan utjecaj na naše mentalno zdravlje. Prema istraživanju objavljenom u časopisu Journal of Environmental Psychology, promjene u prirodnom svjetlu tijekom zime potaknule su sudionike na više vremena provedenog u introspekciji i smanjenje stresa kroz svjesno usporavanje.

Usporavanje ne znači samo fizičko mirovanje, već i mentalno rasterećenje.

2. Vrijednost topline doma

Dok temperature padaju, dom postaje naša sigurna luka. Toplina doma ima ne samo fizičko nego i emocionalno značenje. Istraživanje sa Sveučilišta Yale otkrilo je da fizička toplina može potaknuti osjećaje emocionalne topline. Sudionici eksperimenta koji su držali toplu šalicu čaja pokazali su višu razinu povjerenja i spremnosti na bliskost u usporedbi s onima koji su držali hladne predmete.

Ovo istraživanje naglašava zašto su zimski trenuci provedeni uz kamin, pod dekom ili uz svjetlost svijeća toliko značajni. Oni nisu samo fizički ugodni, već stvaraju i emocionalni ugođaj koji nas povezuje s voljenima i samima sobom. Zima nas podsjeća da dom nije samo mjesto, već i osjećaj sigurnosti i pripadanja.

3. Snaga zajedništva

Zima je tradicionalno vrijeme okupljanja. Od davnih dana, ljudi su se zimi skupljali u zajednice kako bi podijelili resurse i osjećaj pripadnosti. Danas, iako više nismo toliko ovisni o zajednici za preživljavanje, taj instinkt zajedništva i dalje je prisutan.

Prema istraživanju Sveučilišta u Chicagu, ljudi tijekom hladnih mjeseci iskazuju višu razinu prosocijalnog ponašanja. To uključuje darivanje, volontiranje i pomaganje drugima. Sudionici tog istraživanja naveli su da su zimski blagdani i kratki dani bili glavni poticaji za ovakvo ponašanje.

Za mnoge obitelji, zima je razdoblje kada se ponovno povezuju. Kroz zajedničke aktivnosti poput kuhanja, igranja društvenih igara ili jednostavno razgovora, stvaraju se uspomene koje traju cijeli život.

4. Lekcije samoće

Iako je zima idealno vrijeme za zajedništvo, ona može biti i prilika za učenje kako biti sam sa sobom. Samoća, kada je svjesno odabrana, može biti izvor velike snage i unutarnjeg mira. Prema istraživanju objavljenom u Journal of Personality and Social Psychology, ljudi koji redovito prakticiraju samoću izvješćuju o višoj razini kreativnosti, samospoznaje i emocionalne stabilnosti.

Zima nam pomaže da se nosimo s tišinom i introspekcijom. Za one koji su sami, ovo može biti prilika za osobni rast. Umjesto da samoću doživljavamo kao kaznu, možemo je vidjeti kao priliku za razvoj vlastitih interesa, ciljeva i snova.

5. Priroda kao učitelj

Priroda tijekom zime pokazuje ciklični proces odmora i obnove. Drveće gubi lišće kako bi se pripremilo za novi rast, a životinjski svijet usporava ili hibernira. Ovaj prirodni ritam podsjeća nas na važnost odmora u vlastitim životima.

Ljudi koji provode vrijeme u prirodi, čak i tijekom zime, sretniji su i otporniji na stres. Istraživanje u Finskoj istaknulo je da su zimske šetnje u prirodi poboljšale raspoloženje i smanjile simptome anksioznosti kod sudionika.

6. Prigrljivanje hygge filozofije

Hygge, danski koncept koji se odnosi na stvaranje ugodne i tople atmosfere, postao je globalno popularan upravo zbog svoje povezanosti sa zimom. Hygge nas uči kako pronaći radost u malim stvarima — svjetlosti svijeća, toplom napitku, dobrom šalu ili zajedničkim trenucima s voljenima.

Ljudi koji prakticiraju hygge filozofiju izvješćuju o višoj razini zadovoljstva životom, osobito tijekom zimskih mjeseci. Ovo je podsjetnik da sreća nije uvijek u velikim postignućima, već u trenucima svakodnevne ugode.

7. Duhovna dimenzija zime

Zima je od davnina bila povezana s duhovnošću. Mnoge kulture vide ovo doba godine kao vrijeme unutarnje obnove i refleksije.
Rituali, bilo religiozni tijekom proteklih blagdana ili osobni, mogu imati pozitivan učinak na mentalno zdravlje. Ritualno paljenje svijeća, meditiranje ili zapisivanje zahvalnosti može nam pomoći da se povežemo s nečim većim od nas samih.

izvor: zadovoljna.hr/radiovitez.ba

Buhine Kuće, Osmica i nekažnjeni zločini nastavak su agresije na Hrvate

Haaški tribunal nije mario za hrvatske žrtve u BiH jer nije izrekao nijednu presudu za brojne masovne zločine počinjene nad ovim narodom. Ne želimo vjerovati da će isto nepravedno ostati i bosanskohercegovačko pravosuđe

Koordinacija udruga Hrvatskog vijeća obrane Domovinskog rata Bosne i Hercegovine izražava duboko ogorčenje zbog kontinuiranog ignoriranja pravde i nekažnjavanja masovnih ratnih zločina počinjenih nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini. Nedavno obilježavanje 31. godišnjice masakra u Buhinim Kućama još je jedan podsjetnik na nepravdu i zločine za koje nitko nije odgovarao. Toga siječnja 1994. godine, pripadnici Armije BiH brutalno su ubili 33 Hrvata, uključujući žene, starce i dijete mlađe od dvije godine. Najmlađa žrtva, dvogodišnji Danijel Grbavac, ubijen je u naručju svog oca, nakon što su mu majku usmrtili rafalima iz strojnice. Zločin u Buhinim Kućama bio je dio šire strategije eliminacije hrvatskog stanovništva iz srednje Bosne. No, Haaški tribunal nije mario za hrvatske žrtve u BiH jer nije izrekao nijednu presudu za brojne masovne zločine počinjene nad ovim narodom. Ne želimo vjerovati da će isto nepravedno ostati i bosanskohercegovačko pravosuđe.

Međutim, ovo je samo jedan od primjera sustavnog nasilja nad Hrvatima u ratu. U Grabovici su pripadnici Armije BiH počinili masakr nad hrvatskim civilima, uključujući žene i djecu, dok su u Trusini na najokrutniji način ubijani civili i zarobljeni vojnici. Uzdol u općini Prozor-Rama također je postao simbol strašnih zločina, gdje su tijekom koordiniranog napada ubijani žene, djeca i starci, a imovina spaljena i uništena. U Križančevu Selu kod Viteza, zarobljeni vojnici i civili likvidirani su bez milosti.

Slučajevi poput ubojstva trojice sinova i supruga Anice Jurić kod Kaknja te masakra obitelji Serafine Lauš u Travniku dodatno svjedoče o brutalnosti ovih zločina u koje su bili uključeni i mudžahedini. Ove obitelji su izbrisane s lica zemlje, dok su odgovorni za njihove patnje ostali nekažnjeni, a njihova sudbina gurnuta u zaborav. U Bugojnu, preko 20 Hrvata nestalo je tijekom rata, a njihova tijela do danas nisu pronađena. To područje obilježeno je sustavnim progonom Hrvata, uključujući uspostavu logora i plansko uništavanje zajednice.

Prostor od Sarajeva do Mostara, gdje je Armija BiH navodno “oslobađala zemlju”, u ratu je postao etnički najočišćeniji dio Bosne i Hercegovine – ali od Hrvata. Sustavno etničko čišćenje ovog prostora kroz masovne zločine, progone, logore i uništavanje hrvatskog kulturnog i vjerskog identiteta ostavlja trajne posljedice i produbljuje rane koje ne mogu zacijeliti dok pravda ne bude zadovoljena.

U Jablanici, masakr u Doljanima i logori poput Muzeja „Bitke za ranjenike“ simbol su patnje hrvatskog naroda. U Travniku, masovna ubojstva u Maljinama i drugim selima jasno ukazuju na genocidne namjere Armije BiH. U Zenici, logori i progoni postali su svakodnevica za hrvatsko stanovništvo. Istočni dio Mostara doživio je sustavno uništavanje hrvatskog identiteta, uz mučenja i ubojstva civila u logorima pod kontrolom Armije BiH.

Dodatno, podsjećamo na masovne zločine počinjene nad Hrvatima na području Republike Srpske, gdje su zločini bili jednako strašni. U selima poput Briševa, gdje su pripadnici Vojske Republike Srpske 1992. godine brutalno ubili 67 hrvatskih civila, svijest o patnji Hrvata ostaje zanemarena.

U Derventi, Brodu, Modriči, Kotor Varoši i Prijedoru, Hrvati su doživjeli masovna ubojstva, progone, logore i sustavno uništavanje imovine. Briševo, simbol patnje hrvatskog naroda u Republici Srpskoj, ostat će trajni podsjetnik na nepravdu koja ne smije biti zaboravljena. Sustavno nasilje i genocidne namjere usmjereni na hrvatski narod s područja pod kontrolom Vojske Republike Srpske ostaju duboko ukorijenjeni u kolektivnom pamćenju Hrvata.

Posebno zabrinjava činjenica da su ovakvi zločini bili dio koordinirane strategije, gdje su i Armija BiH i Vojska Republike Srpske sustavno eliminirali Hrvate s područja koja su bila pod njihovom kontrolom. Patnja hrvatskog naroda ostaje duboko zanemarena. Masovni zločini nisu bili izolirani incidenti već dio šire politike usmjerene protiv Hrvata u Bosni i Hercegovini.

Istodobno, suočavamo se s pokušajima negiranja tih zločina. Nedavna odluka Apelacijskog vijeća Suda BiH da potvrdi uvjetnu kaznu Samiru Nukiću, koji je javno negirao stradanje osmero hrvatske djece u Vitezu i izražavao mržnju prema Hrvatima, sramotna je i pokazuje duboko ukorijenjenu institucionalnu nepravdu. Kazna od tri mjeseca zatvora, koja se neće izvršiti ako ne počini novo kazneno djelo, predstavlja ruganje žrtvama i njihovim obiteljima.

Institucionalni propusti i pristranost pravosuđa jasno pokazuju kako političko i pravosudno podzemlje u Bosni i Hercegovini sustavno radi na zaštiti odgovornih za zločine Armije BiH i Vojske Republike Srpske. Ovo je neprihvatljivo i nanosi trajnu štetu procesu pomirenja, suživota i pravde.

Zahtjevi Koordinacije:

  1. Procesuiranje odgovornih za zločine – Tražimo hitno procesuiranje svih odgovornih za masovne zločine nad Hrvatima u BiH, uključujući one u Buhinim Kućama, Grabovici, Trusini, Uzdolu, Križančevu Selu, Bugojnu, Doljanima, Maljinama, zločinima mudžahedina, Briševu, Derventi, Brodu, Modriči, Kotor Varoši, Prijedoru i drugim stratištima.
  2. Zaštita povijesne istineNegiranje zločina mora biti strogo sankcionirano, a svi pokušaji iskrivljavanja povijesti odlučno osuđeni. Ne samo Samira Nukića, nego i brojnih drugih dionika društvenih procesa.
  3. Osiguranje ravnopravnostiPravda mora biti dostupna svim narodima u BiH, jer bez nje neće biti dugoročnog mira.
  4. Podrška žrtvama – Međunarodna zajednica mora prepoznati težinu patnje hrvatskog naroda u BiH i osigurati pravdu za sve žrtve.
  5. Susret s državnim Tužiteljstvom BiH – Koordinacija očekuje skori susret s državnim Tužiteljstvom BiH na kojem će iznijeti svoja očekivanja da se tri desetljeća nakon rata rasvijetle svi ratni zločini.

Masovni zločini nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini ne smiju ostati zaboravljeni ili nekažnjeni. Pravda je temelj trajnog mira, a bez nje pomirenje i suživot u BiH neće biti mogući. Pozivamo domaće i međunarodne institucije da prekinu šutnju, priznaju stradanja hrvatskog naroda i osiguraju kažnjavanje odgovornih za te zločine.

izvor: vecernji.ba