Anja Stipinović

Podaci Porezne uprave: Za samo mjesec dana 1.733 manje zaposlenih u FBiH

Prema podacima Porezne uprave Federacije BiH porezni obveznici bh. entiteta Federacija BiH su u periodu siječanj – veljača 2025. godine uplatili 1.369.304.739 KM javnih prihoda, što je u odnosu na isti period 2024. godine više za 127.102.474 KM, ili za 10,23%.

Također, navode da su periodu siječanj – veljača 2025. godine  naplaćeni doprinosi za mirovinsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i doprinosi za slučaj nezaposlenosti u ukupnom iznosu 970.354.346 KM.

Broj zaposlenih u Federaciji BiH

Broj zaposlenih prema prebivalištu zaposlenika na dan 28.02.2025. godine je 545.130. u odnosu na objavljeni podatak o broju zaposlenih na dan 29.02.2024. godine, kada je broj zaposlenih iznosio 542.222, ovaj broj je veći za 2.908, a u odnosu na prethodno objavljeni podatak o broju zaposlenih na dan 31.01.2025. godine, kada je iznosio 546.863, manji je za 1.733.

Evidentiranje prometa putem fiskalnih uređaja

Prema službenim podacima Porezne uprave Federacije BiH na dan 28.02.2025. godine na području Federacije BiH instalirano je ukupno 106.017 fiskalnih uređaja, putem kojih je u veljači 2025. godine evidentiran ukupan promet u iznosu 5.157.277.911,36 KM.

U odnosu na 29.02.2024. godine broj fiskalnih uređaja je veći za 5.244, a evidentirani promet u veljači 2025. godine je manji u odnosu na veljaču 2024. godine za 46.264.626,73 KM.

Općina s najvećim brojem fiskalnih uređaja na dan 28.02.2025. godine je Općina Centar Sarajevo na čijem području je instaliran 6.994 fiskalni uređaj.

Općina s najmanjim brojem fiskalnih uređaja na dan 28.02.2025. godine je Općina Dobretići na čijem području je instalirano 7 fiskalnih uređaja.

Općina na kojoj je evidentiran najveći ukupan promet putem fiskalnih uređaja u veljači 2025. godine je Općina Ilidža na čijem području je evidentiran ukupan promet fiskalnih uređaja u iznosu 414.971.268,99 KM.

Općina na kojoj je evidentiran najmanji ukupan promet putem fiskalnih uređaja u veljači 2025. godine je Općina Dobretići na čijem području je evidentiran ukupan promet fiskalnih uređaja u iznosu 228.140,27KM, naveli su iz Porezne uprave FBiH.

Javni poziv za sudjelovanje u programu obilježavanja Dana općine Vitez u 2025. godini

Povodom obilježavanja Dana općine Vitez, 28. 4. 2025. godine, općinski načelnik Boris Marjanović poziva sve javne ustanove, nevladine organizacije, udruge građana, sportske klubove, gospodarske subjekte, neformalne grupe građana, pojedince i sve zainteresirane da se uključe u kreiranje Programa obilježavanja Dana Općine Vitez 2025. godine.

Planirane programske aktivnosti (kulturne, sportske i aktivnosti drugog karaktera) trajat će od 14. 4. do 4. 5. 2025. godine.

Svi zainteresirani svoje prijedloge za sudjelovanje u programu, mogu dostaviti Službi za društvene djelatnosti putem protokola Općine Vitez sa naznakom “Obilježavanje Dana općine Vitez 2025’’ ili na e-mail: marija.jozic@opcinavitez.info i katica.radman@opcinavitez.info.

Prijedlog treba sadržavati kratak sadržaj aktivnosti, lokaciju, vrijeme održavanja, broj sudionika, kontakt osobu (tel. ili e-mail adresu) i treba  biti dostavljen najkasnije do 26.03.2025. godine. Povjerenstvo  će razmotriti sve prijave i prirediti program obilježavanja.

Općina Vitez će shodno mogućnostima proračuna sufinancirati određene programe i događaje.

Mislite da su ovo vaše ‘pozitivne’ osobine? Većini ljudi zapravo jako idu na živce!

vaka od ovih osobina može biti pozitivna – ali u pogrešnom kontekstu ili pretjeranoj dozi, postaje iscrpljujuća

Svi volimo misliti da posjedujemo pozitivne osobine – ljubaznost, iskrenost, organiziranost, samopouzdanje… No, što se dogodi kada te kvalitete ne dolaze s “gumbom za isključivanje”? Iako zvuči paradoksalno, neke “dobre” osobine mogu biti jednako iscrpljujuće kao i njihove suprotnosti. Optimizam je divan, ali pretjerano veseli ljudi često izazivaju sumnju. Iskrenost je vrlina, no ponekad je samo drugo ime za brutalnu nepristojnost. A samopouzdanje? U pogrešnim rukama lako prelazi u čisti egocentrizam. Pogledajmo bliže kako osobine koje obično cijenimo mogu postati izvor frustracije, prenosi City Magazine. 

1. Prisilna pozitivnost: Pozitivna energija može biti zarazna, ali znate što je još zaraznije? Želja za bijegom od nekoga tko stalno blista od sreće. Ako netko u svemu vidi svijetlu stranu – čak i u trenucima kad to nije prikladno – djeluje isforsirano, neautentično, pa čak i pomalo jezivo. Kada nekome ugine kućni ljubimac, komentar poput: “Pa sad je na boljem mjestu!” nije utjeha – to je ignoriranje stvarnosti. Ljudi ne vole lažne osmijehe. Ako je situacija loša, dopustite joj da bude loša.

2. Iskrenost bez filtera: Iskrenost je zlata vrijedna – ali samo kad dolazi u dobroj namjeri. Ponekad su male, bijele laži bolje od surove istine. Ako vas netko pita: “Misliš li da sam se udebljao?” a vaš odgovor je “Da, i to dosta!” – čestitamo, upravo ste osvojili nagradu za najgoreg prijatelja. Ljudi ne žele čuti baš sve što mislite. Iskrenost bez takta je samo drugo ime za nepristojnost.

3. Opsesivna organiziranost: Sjajno je biti organiziran… sve dok se ne pretvorite u hodajući planer. Zamislite da planirate spontani izlazak s prijateljima, ali imate jednog koji u Excel tablici predviđa svaku minutu: “Okupljanje u 10:02, polazak u 10:07, vožnja traje točno 32 minute, dolazak u 10:39, imate 6 minuta za disanje.” Život nije vojni kamp. Ljudi vole strukturu – ali i malo prostora za spontanost.

4. Komplimenti na steroidima: Pohvale su sjajne – dok ne postanu besmislene. Ako vas netko stalno hvali, i za najmanje sitnice (“Vau, kako si savršeno otvorio tu bocu vode!”), umjesto da se osjećate dobro, počinjete se pitati: “Je li ovo sarkazam?”. Iskren kompliment vrijedi zlata. Lažni komplimenti – ne vrijede ništa.

5. Stalni optimizam: “Sve će biti super!” – ali što ako neće? Ponekad stvari zaista nisu u redu i ljudi samo žele prostor da budu tužni, ljuti ili frustrirani – bez da ih netko uvjerava kako je “svemir to tako htio”. Nitko ne voli osjećaj da su mu emocije umanjene ili ignorirane. Ponekad je najbolje reći samo: “Da, to stvarno zvuči grozno”. 

6. Hladna logika u pogrešnom trenutku: Kada netko plače, ne treba mu statistička analiza problema. Ako vam prijatelj kaže da je imao užasan dan, a vi mu odgovorite: “Pa, 97% tvojih dana nisu tako loši, što znači da statistički ovo nije problem!” – ne pomažete, samo dokazujete da ste robot. Ljudi ne žele uvijek rješenje. Ponekad samo žele da ih netko sluša.

7. Pretjerana društvenost: Ekstroverti su zabavni – dok ne odluče da svaki događaj mora biti zabava za sve. Ako organizirate intimno druženje s bliskim prijateljima, a netko pozove cijelu svoju WhatsApp grupu, atmosfera se potpuno mijenja. Ponekad ljudi žele manje, a ne više društva.

8. Samopouzdanje ili prikriveni ego?: Samopouzdanje je privlačno – ali samo dok se ne pretvori u: “Evo mene, i evo priče o meni… O, jesi li nešto rekao? Čekaj, samo da završim o sebi”. Prava sigurnost u sebe ne zahtijeva stalno dokazivanje. Ako netko priča samo o svojim uspjesima, vrlo brzo prestane biti zanimljiv – i postane naporan.

9. Suosjećanje bez konkretne pomoći: Briga za druge je plemenita, ali ako netko samo sažalijeva ljude, a ne poduzima ništa, to nije suosjećanje – to je emocionalna drama. Umjesto “Baš mi je žao što ti je teško…” možda je bolje pitati: “Kako ti mogu pomoći?”

Svaka od ovih osobina može biti pozitivna – ali u pogrešnom kontekstu ili pretjeranoj dozi, postaje iscrpljujuća. Ako ste se prepoznali u nekoj od ovih točaka… možda je vrijeme da malo stanete na kočnicu i dopustite ljudima da dišu.

izvor: vecernji.ba/radiovitez.ba

Hrvatska dala 25 milijuna eura za dvije strateški važne prometnice u Hercegovini

Ugovori se odnose na dva projekta-prometnicu od Ravnog do Hutova te prometnicu Vir-Aržano. Federalna ministrica prometa i veza Andrijana Katić je zahvalila hrvatskoj Vladi na čelu s Andrejom Plenkovićem za nesebičan doprinos i pomoć BiH

U sjedištu Federalnog ministarstva prometa i veza u Mostaru upriličen je sastanak i potpisivanje ugovora o dodjeli i financijske pomoći Bosni i Hercegovini u prometnoj povezanosti i integraciji između Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske i korisnika sredstava, a ugovori se odnose na dva projekta-prometnicu od Ravnog do Hutova te prometnicu Vir-Aržano. 
Federalna ministrica prometa i veza Andrijana Katić je zahvalila hrvatskoj Vladi na čelu s Andrejom Plenkovićem za nesebičan doprinos i pomoć BiH, podsjetivši kako nije samo riječ o današnjim ugovorima koji su financijski iznimno vrijedni, već o svemu onomu što su zajedno radili do sada. 

Ministrica je pojasnila kako se prvi ugovor koji je danas potpisan odnosi na dionicu Ravno-Hutovo gdje je Vlada Republike Hrvatske donijela odluka da financira izgradnju dionice u vrijednosti od 17,5 milijuna eura, dok je drugi ugovor potpisan za dionicu Vir-Aržano-ovdje se radi o regionalnoj prometnici koja uključuje dvije županije i općinu Tomislavgrad, a vrijednost je nekih 7,5 milijuna eura. Predviđeni rokovi za izgradnju ovih dionica su, dodala je od dvije do tri godine.
– Ja ovim putem čestitam svim potpisnicima ugovora i želim im uspješnu realizaciju ovih projekata, poručila je Katić. 

Ugovore su potpisali u ime Republike Hrvatske potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković i korisnici sredstava: predsjednik Vlade Županije Zapadnohercegovačke Predrag Čović, predsjednik Vlade Hercegbosanske županije Ivan Vukadin, načelnik Općine Tomislavgrad Ivan Buntić, načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović i načelnik Općine Neum Dragan Jurković.
Ministar Butković je ovom prilikom naglasio iznimno dobru suradnju s ministricom Katić, pojasnivši kako surađuju na tjednoj razini te razgovaraju i pripremaju nove projekte. Podsjetio je i na projekt bolje zračne povezanosti Mostara i Zagreba, pri čemu Hrvatska izdaja 900 tisuća eura s ciljem jačanja takve vrste prometne uvezanosti, a koja je dobra i u smislu rasta gospodarstva. Ministar je ovom prilikom jasno poručio kako je opredjeljenje da se realiziraju brojni cestovni projekti ovdje u Bosni i Hercegovini koji su u funkciji boljeg prometnog povezivanja između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, osvrnuvši se i na Svilaj, kao i most kod Gradiške, ali i dionicu koja ide od Zavale u općini Ravno preko Orahova Dola. Potpisivanje za nove ugovore koje je upriličeno u Mostaru, jedan je kontinuitet u realizaciji prometnih projekata između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine posljednjih godina, što, naravno, treba zahvaliti i kolegama ovdje u Bosni i Hercegovini, ali i Vladi Republike Hrvatske i predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću. 

Premijer Čović uputio je iskrene zahvale Vladi Republike Hrvatske na čelu s predsjednikom Plenkovićem, ministru Butkoviću sa svim suradnicima   na zaista vrijednim donacijama koje  daju u izgradnji infrastrukture na području Hercegbosanske, Zapadnohercegovačke i Hercegovačko-neretvanske županije čime se stvaraju bolji uvjeti života i rada ljudi na tom području.  

Potpisivanjem dva ugovora, prvog koji se odnosi na prometnicu od Ravnog do Hutova  te drugoga koji tretira prometnicu Vir-Aržano ponovno je potvrđena strateška opredijeljenost Vlade Republike Hrvatske za podrškom projektima koji izravno vode podizanju razine kvalitete i sigurnosti prometne povezanosti između Republike Hrvatske i BIH, u smislu prometnica koje vežu pogranična područja dviju država, a time i stanovništvo s obje strane granice. Ovo je dio ukupne podrške koju Hrvatska pruža za projekte prometne infrastrukture, pri čemu vrijednost prelazi cifru od 60 milijuna maraka.
Pored ova dva ugovora o donaciji koji su danas potpisani, ranije potpisani ugovor za cestu Zavala-Orahov do-Granica RH u vrijednosti 7.4 milijuna eura je u završnoj fazi realizacije, te će nova moderna cesta do ljeta biti puštena u promet.

Ovo je osobito bitno i u kontekstu revitalizacije određenih krajeva Bosne i Hercegovine koji će s učinkovitijom prometnom povezanošću s Republikom Hrvatskom dobiti prijeko potrebnu infrastrukturu u smislu stvaranja preduvjeta za snažniji razvoj lokalnog gospodarstva, osobito onog izvozno orijentiranog, ali i boljeg pozicioniranja u smislu turističkih potencijala. Današnji ugovori tretiraju prostore jugoistoka i zapada Hercegovine koji na strateškoj razini, a uzimajući u obzir važnost suvremenih prometnih pravaca, dobivaju dodatne prilike razvoja, dugoročnost opstanka i ostanka. 

izvor: vecernji.ba

Iz proračuna Republike Hrvatske osigurano dvadeset milijuna maraka za Sveučilište u Mostaru

Predstavnici Vlade Republike Hrvatske i Sveučilišta u Mostaru, predvođeni rektorom Zoranom Tomićem, potpisat će danas ugovor kojim je predviđeno izdvajanje deset milijuna eura iz hrvatskoga proračuna za 2025. godinu, što bi trebalo pomoći dugoročnoj stabilizaciji funkcioniranja ove jedine javne visokoškolske ustanove na kojoj se nastava odvija na hrvatskom jeziku te u konačnici doprinijeti rasterećenju roditelja koji su godinama bili glavni financijeri. Rezultat je to dogovora nakon višemjesečnog lobiranja predsjednika HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragana Čovića kod premijera Andreja Plenkovića. Hrvatski premijer pokazao je veliko razumijevanje za važnost SUM-a te u ovogodišnji proračun uvrstio ovo kapitalno izdvajanje od deset milijuna eura. Ovaj će novac SUM-u stizati u četiri tranše, po 2,5 milijuna eura tijekom jedne godine. Prva stiže odmah nakon formalnog potpisivanja ovoga sporazuma. Tako će se početi realizirati vizija očuvanja i jačanja ove visokoškolske obrazovne institucije te ispunjavati zahtjevi koje su postavili predstavnici sindikata zaposlenih koji su jako slabo plaćeni, a u skoroj budućnosti rasteretiti i proračuni roditelja koji su do sada bili ključni financijeri SUM-a.

Plaćali roditelji

Više od 60 posto proračuna do sada je bilo iz školarina, zatim županija i općina. Djelomično je i do sada Vlada RH plaćala dio obveza SUM-a. Oko 1,1 milijun eura, primjerice, prošle je godine otišlo za financiranje razvojnih projekata, troškova putovanja, smještaja i dnevnica nastavnika iz Hrvatske koji predaju na Sveučilištu u Mostaru te sufinanciranje poslijediplomskih studija u Hrvatskoj za zaposlenike Sveučilišta u Mostaru. Kako se doznaje, plan je da od školske 2025./2026. budu značajno smanjene školarine, a od 2026./2027. postane potpuno besplatno studirati na Sveučilištu u Mostaru. Dragan Čović odigrao je ključnu ulogu u pregovorima oko osiguravanja financijske stabilnosti SUM-a. Osim lobiranja kod premijera Plenkovića, aktivno je sudjelovao i u pregovorima sa sindikatima, koji su već dulje izražavali nezadovoljstvo zbog niskih plaća. Tijekom sastanka s vodstvom Sveučilišta u Mostaru i predstavnicima sindikata naglašena je važnost kontinuiranog dijaloga i pronalaska rješenja koja će pozitivno utjecati na pravnu i financijsku stabilnost institucije, ali i na poboljšanje uvjeta rada nastavnog osoblja te prava studenata. Čović je ranije naglasio značaj Sveučilišta u Mostaru kao ključne institucije za obrazovanje mladih i jačanje akademske zajednice. – Sveučilište ima poseban značaj za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini, ali i za očuvanje našeg identiteta, suvereniteta, kulture i baštine. Ako uspijemo stvoriti dovoljno obrazovanih mladih ljudi koji znaju svoju vrijednost, gradimo snažnu mrežu za budućnost – istaknuo je Čović. Ova visokoškolska ustanova ima jednu akademiju i deset fakulteta. Na njima radi 1000 nastavnika koji predaju 12.000 studenata.

Duga povijest

Vizija Sveučilišta usmjerena je na razvoj u visoko organiziranu, integriranu i funkcionalnu visokoškolsku ustanovu uključenu u europski prostor visokoga obrazovanja i europski istraživački prostor. Povezivanjem znanstveno-istraživačkog i obrazovnog procesa SUM će osigurati kvalitetno i učinkovito obrazovanje utemeljeno na ishodima učenja i koncepciji cjeloživotnog obrazovanja. Povijest visokoškolskog obrazovanja u Mostaru seže u kraj 19. stoljeća, kada je 1895. godine osnovana Franjevačka bogoslovija, prva visokoškolska ustanova u regiji. Tijekom 20. stoljeća uslijedio je razvoj novih obrazovnih institucija, uključujući Višu pedagošku školu (1950.), Višu tehničku školu (1959.) te Višu poljoprivrednu školu (1960.). Pravni i Ekonomski fakultet stekli su status samostalnih fakulteta 1976. godine. Do 1992. godine Sveučilište je nosilo naziv komunističkog vođe Džemala Bijedića. Tijekom Domovinskog rata nastavni proces bio je prekinut te nedugo nakon toga nastavljen u Širokom Brijegu, a poslije i u nastavi za prvu godinu studija u Neumu i Širokom Brijegu. Od akademske 1994./1995. godine nastava se vraća u djelomično sanirane objekte u Mostaru. Danas je Sveučilište u Mostaru jedina javna visokoškolska ustanova u BiH na kojoj se nastava izvodi na hrvatskom jeziku, a uz potporu Vlade RH i daljnja ulaganja, pred njim su jasni planovi razvoja i stabilizacije. To daje dugoročno jamstvo opstojnosti Hrvata u ovoj zemlji.

izvor: vecernji.ba

Konferencija u Vitezu: Gospodarstvo BiH u sferi fiskalnih reformi i globalnih izazova

UBHH Prsten organizira konferenciju u Vitezu koja se održava 20. 3. 2025.godine u Vitezu u kongresnoj dvorani centra Via Mall.

Konferencija se održava pod nazivom:

Gospodarstvo BiH u sferi fiskalnih reformi i globalnih izazova

Program :

14:30 – 15:00 Registriranje sudionika

15:00 – 15:10  Pozdravno i uvodno obraćanje o aktualnom gospodarskom trenutku, gosp. Svjetlan Stanić, Predsjednik Udruge Prsten,

15:10 – 15:30 Uvodno predavanje na temu: fiskalne reforme i gospodarstvo FBiH, izazovi i prilike (osvrt na povećanje minimalne plaće i ekonomske učinke), Toni Kraljević, ministar financija FBiH,

15:30 – 15:45 Predavanje na temu: Cyber sigurnost u businessu, slabosti IT sustava i inovativna rješenja, predavač Vlado Slišković,

15:45 – 16:00 Predavanje na temu: Globalne promjene carinske politike, izazovi i prilike za BH gospodarstvo (osvrt na neprediktabilnost Trumpovih ukaza o carinskim stopama), predavač prof.dr. Branimir Skoko, SUM Mostar,

16:00 – 16:30 Panel diskusija na aktualnu temu foruma, ekspertni tim ministarstva financija FBiH i Sveučilišta u Mostaru.

16:30 – 16:40 Pitanja i odgovori

16:45 Zatvaranje foruma i prigodan koktel uz networking.

BOSSIL traži bageriste za rad na gradilištima

Zbog proširenja opsega posla, potrebno je više izvršitelja, bagerista, koji imaju radno iskustvo za rad na gradilištima. Za prijave ili dodatne informacije možete kontaktirati broj: 063/775-850 (viber).

Budi dio BOSSIL tima.

Svemirci – Nova premijera GKM Vitez

Najavljena je nova premijera Gradskog kazališta mladih Vitez.

Riječ je o kazališnoj poslastici za djecu i mlade i sve one koji se tako osjećaju. Polijećemo iz svemira.
Oni koji ne podnose vožnju neka popiju tabletu protiv povraćanja. Na ovaj put vas vode tri svemirca. Samo za vas: Andromeda, Komet i Vrtivjetar. Oni dolaze s raznih dijelova svemira. Ne znaju šta ih čeka, ali su spremni za avanturu! Avanturu na planeti Zemlji! Vežite se polijećemooooo! – poručuju iz GKM Vitez.

U predstavi igraju Sunčica Strukar, Franko Bralo i Marko Mirković. Tehnička podrška je Robert Šafradin. Izvršni producent predstave je Ivan Sajević.

Predstava se premijerno izvodi u Kazališnoj dvorani u Vitezu, u nedjelju, 16. 3. 2025. s početkom u 19:00 sati. Vidimo se u kazalištu.

Recept za kuglice po uzoru na Mozart praline

Donosimo vam recept za praline po uzoru na čuvene Mozart kugle iz Salzburga koje će se svidjeti svim ljubiteljima čokolade, pistacije i marcipana.

Mozart kuglice – sastojci:

  • 500 g marcipana
  • 100 g pistacije (nezasoljene)
  • 100 g čokoladnog namaza po želji
  • 150 g tamne čokolade
  • 4 žlice vrhnja za šlag

Mozart kuglice – priprema:

  1. Otprilike sat vremena prije pripreme kuglica čokoladni namaz stavite u plastičnu posudicu pa zatim zamrznite.
  2. Pistaciju sameljite nasitno.
  3. Rukama malo razradite marcipan pa u njega umiješajte mljevenu pistaciju. Mijesite dok ne dobijete čvrstu i glatku smjesu.
  4. Rukama oblikujte manje kuglice, položite ih na pladanj i potom stavite u hladnjak na 15 minuta da se malo ohlade.
  5. U svakoj kuglici napravite palcem malu rupicu, u nju stavite malo smrznutog čokoladnog namaza i potom prstima opet zatvorite kuglicu pomoću marcipana i oblikujte je.
  6. Kada napunite sve kuglice, stavite ih u zamrzivač na sat vremena.
  7. Tamnu čokoladu natrgajte na kockice i stavite u posudu, prelijte vrhnjem pa potom rastopite na pari ili laganoj vatri uz miješanje. Pustite da se malo ohladi.
  8. Uzmite jedan štapić za ražnjić, na njega nabodite kuglicu koju ćete potom uroniti u čokoladu i zatim pomoću drugog štapića položiti na pladanj obložen masnim papirom za pečenje ili rešetku. Kuglice stavite u frižider na hlađenje sve dok se čokolada ne stisne.
  9. Ohlađene i stisnute kuglice možete staviti u male ukrasne papirnate kalupe za praline.
  10. Kuglice obavezno držite u hladnjaku.

U ove kuglice možete dodati i domaću kremu od pistacija. 

U slast!

izvor: zadovoljna.hr/radiovitez.ba

Ravnatelju KUCZ Miroslavu Jakiću dodijeljeno priznanje Ministarstva sigurnosti

Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine obilježilo je Međunarodni dan Civilne zaštite i Dan civilne zaštite Bosne i Hercegovine, dodjelom priznanja za poseban doprinos u oblasti zaštite i spašavanja u 2024. godini.

Na prigodnoj ceremoniji koja je upriličena u Sarajevu, zamjenik ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine Ivica Bošnjak naglasio je da priroda vrlo često podsjeti kako živimo u stalnoj opasnosti od različitih vrsta nesreća i katastrofa koje mogu u samo jednom trenu promijeniti naše živote. Ukazao je na važnost preventivnih mjera u smanjenju rizika od katastrofa te potrebu unapređenja koordinacije i saradnje svih nadležnih faktora, uz aktivno uključivanje lokalnih zajednica u procesima planiranja i implementacije mjera na terenu.

Zamjenik Bošnjak je na svečanosti u Ministarstvu sigurnosti BiH uručio javna priznanja – zahvalnice i pohvale zaslužnim pojedincima i organizacijama.

Između ostalih, pismenu pohvalu koja se dodjeljuje pojedincima koji su nesebičnim radom, angažmanom i ostvarenim rezultatima ispoljili samopožrtvovanje i humanost i time dali izuzetan doprinos u jačanju zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih ili drugih nesreća u Bosni i Hercegovini, dobio je i ravnatelj KUCZ Miroslav Jakić.

Po njegovim riječima, ovo priznanje je dodatni poticaj za rad na unaprjeđenju i jačanju svih struktura civilne zaštite u našem Kantonu, a sve s ciljem osiguranja efikasnijeg sustava zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara u slučaju prirodnih i drugih nesreća.