Anja Stipinović

Sutra počinju Dani općine Travnik 2025

Travnik se priprema za početak tradicionalne manifestacije Dani općine Travnik 2025, koja će trajati od 19. do 24. ožujka 2025. godine.

Program manifestacije započinje sutra, 19. ožujka, radionicom plesnog pokreta „Djeca znaju kako“, dok će dan kasnije biti održane promocije knjige za djecu, svečani defile kroz grad, nastupi mažoretkinja i limenih orkestara.

Središnji događaji planirani su za 21. ožujak, kada se obilježava Dan općine Travnik. Tog dana će biti održana svečana sjednica Općinskog vijeća, Dječija olimpijada, Dan otvorenih vrata Gradske biblioteke, te tradicionalna „Travnička kajganijada“ na Starom gradu.

Program završava 24. ožujka dodjelom nagrada učenicima za likovne i video radove na temu „Travnik – najljepši grad“.

Sve informacije o manifestaciji dostupne su na službenoj web stranici Općine Travnik i Facebook stranici “Dani općine Travnik”.

izvor: tntportal.ba/radiovitez.ba

Za tragediju koja nas je snašla odgovorni su potpukovnik Williams i UNPROFOR

Zapovjednik humanitarnog konvoja “Bijeli put za Novu Bilu i Bosnu Srebrenu” Herman Vukušić u povodu izlaska knjige prisjeća se ovog događaja iz 1993.

O Bijelom putu za Novu Bilu i Bosnu Srebrenu napisano je nekoliko knjiga, a nedavno je izašla još jedna koju su napisali Herman Vukušić, zapovjednik tog velikog humanitarnog pothvata i pomoćnik zapovjednika konvoja, franjevac Stipe Karajica, nažalost preminuo usred pripreme knjige.

Knjiga “Bijeli put za Novu Bilu i Bosnu Srebrenu: svjedočanstva i dokumenti” ovih je dana privukla pozornost i jer je Služba ratnih zločina Ravnateljstva policije Republike Hrvatske u suradnji sa Županijskim državnim odvjetništvom u Zagrebu dovršila kriminalističko istraživanje nad trojicom državljana BiH zbog sumnje da su počinili kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Riječ je, kako su priopćili, o osobama koje su obnašale visoke zapovjedne dužnosti u Armiji BiH na području Uskoplja – Gornjeg Vakufa.

Za njih se sumnja da nisu poduzele odgovarajuće mjere koje su im kao rukovodećim osobama Armije BiH na tom području bile na raspolaganju, a kojima bi se mogao osigurati miran i neometan prolazak humanitarnog konvoja. Nakon više od tri desetljeća ratni zločin pripadnika Armije BiH 22. prosinca 1993. kod Uskoplja – Gornjeg Vakufa prema sudionicima humanitarnog konvoja Bijeli put za opkoljene Hrvate Lašvanske doline, tijekom kojega su ubili jednog, a ranili petero sudionika konvoja, mogao bi biti sudski procesuiran. Iz prve ruke o tim zbivanjima govori zapovjednik konvoja Herman Vukušić.

Najprije, zašto ste se odvažili napisati opsežnu knjigu s više od 500 stranica potkrijepljenu dokumentima iz tog vremena?
Imao sam namjeru nakon povratka iz Nove Bile napisati knjigu u prvom licu, ali stjecajem okolnosti nisam. Dva tjedna izloženosti neprijateljskom nišanu – na mene je u 14 dana probijanja do Nove Bile i nazad pucano šest puta – golema strepnja i odgovornost za živote 166 sudionika konvoja, teški vremenski uvjeti i još teže odluke u noćima bez sna ostavili su tragove na mom zdravlju. Treći dan po povratku u Zagreb završio sam u bolnici s ozbiljnim kardiološkim problemima, a kad sam se zdravstveno sanirao, ušao sam u sudske probleme i beskonačne bitke s hrvatskim pravosuđem koje, na žalost, traju duže od desetljeća, i dan-danas. Sve to vrijeme drugi su izdavali razne publikacije i knjige o Bijelom putu, pojavljivali su se kojekakvi autori s raznim pričama, interpretacijama i neistinama o Bijelom putu i ulogama pojedinaca u njemu, što je za mene bilo uvredljivo. Zato sam prije četiri godine osmislio knjigu svjedočanstava sudionika konvoja, ali i sudionika Akcije Bijeli put za Novu Bilu i Bosnu Srebrenu, jer mnogi su vrijedni i dobri ljudi bili protagonisti Bijeloga puta premda se nisu s konvojem zaputili u Lašvansku dolinu. Knjiga nije nastala radi samopromocije, nego iz osjećaja odgovornosti spram istine i svih hrabrih ljudi koji čine mali, ali grandiozni dio povijesti zvan Bijeli put. Povijesna je istina dragocjena za dobrobit zajednice, a ova će knjiga biti ključni dokument u zaštiti integriteta Bijeloga puta od možebitnih pokušaja krivotvorenja povijesti te da bi se priznanja i zasluge osigurali onima koji ih stvarno zaslužuju.
 

Koliko je i vaša knjiga pridonijela da se nakon gotovo 33 godine otvori slučaj o ratnim zločinima Armije BiH. Naime, vi ste u svojoj knjizi podrobno obradili taj dio kad je konvoj pri povratku izrešetan rafalnom paljbom.
Točno je da knjiga, s brojnim autentičnim iskazima sudionika konvoja te vjerodostojnim dokumentima i 250-ak fotografija s 13-dnevne epopeje konvoja, detaljno rekonstruira mučki napad na humanitarnu, goloruku kolonu Bijeloga puta te demantira svakim iskazom svjedoka, na kraju i balističkim vještačenjem kamiona, potpukovnika Williamsa, zapovjednika britanskog bataljuna UNPROFOR-a, koji je svoje nadređene izvijestio da su “snajper ili snajperi pucali na konvoj”. Ma kakav snajper! Williamsovo izvješće u tom dijelu čista je laž!
Ukupno je rafalno izrešetano dvadesetak kamiona, rupe su bile posvuda, po karoserijama, ceradama i vozačkim kabinama. Pravo je čudo da nije bilo tridesetak mrtvih. Nažalost, poginuo je vozač kamiona Ante Vlaić. Točno je da za taj zločin do danas nitko nije odgovarao, ali je istina i da Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu od 1996. godine provodi izvide, odnosno kriminalističku obradu ne bi li otkrili počinitelja ratnog zločina. I ja sam prije više od 11 godina, točnije 9. prosinca 2013., dao iskaz u svojstvu svjedoka u Županijskom državnom odvjetništvu u predmetu protiv nepoznatih počinitelja kaznenih djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.
 

Kakva je bila uloga potpukovnika Williamsa i UNPROFOR-a s kojim ste imali i verbalnih obračuna u Novoj Biloj prije povratka?
Smatram da je za tragediju koja nas je snašla na povratku osobno odgovoran potpukovnik Williams i UNPROFOR kojemu je zapovijedao. Praktički ništa nije poduzeo za bolje osiguranje konvoja, iako je znao da je upravo na istoj dionici na kojoj je izrešetan u povratku, konvoj pri dolasku napadnut i opljačkan. Znao je i da je na dan povratka konvoja bio planiran i započeo je opći napad Armije BiH na srednju Bosnu. Jednom riječju, što se tiče sigurnosti konvoja, UNPROFOR je, nezainteresiran i birokratiziran, bio – promašaj! Više su koristili napadaču nego žrtvi. Još ujutro oko 8 sati na dan povratka iz Nove Bile, upravo kad smo se spremali za polazak iz dvorišta pilane, započela je artiljerijska paljba Armije BiH i oko nas su počeli padati geleri. Stajao sam na izlaznim vratima s potpukovnikom Williamsom kad je do nas došao vozač iz Čapljine Rajko Šaravanja.
U rukama je držao još vruć geler i rekao: “Stajao sam uz kamion kad mi je ovaj geler proletio pored glave. Tek sam tada shvatio da i konvoj granatiraju.” U tom sam trenutku pred svima potpukovnika Williamsa upitao: “Gdje su sada vaša obećanja i jamstva da se neće pucati? Vi ste u tenkovima zaštićeni, svi nosite pancirne košulje, a moji ljudi nemaju ništa. Hajde, džentlmeni, da se zamijenimo pa da igramo u tim uvjetima?” Potpukovnik Williams se samo zacrvenio i šutio. Od Nove Bile do Bistrice imali smo osiguranje vojne policije Armije BiH pod zapovjedništvom Džemala Merdana, dozapovjednika 3. korpusa, koje je bilo korektno, a na moje pitanje zašto nas oni ne prate dalje, pokazao mi je plan izvlačenja UNPROFOR-a te za dionicu od Bistrice do Ljubavne stijene rekao da je to “ničija zemlja”. Od Bistrice nas je preuzeo UNPROFOR i formirane su grupe od 15 kamiona, svaku su pratila dva tenka, jedan na početku, a drugi na kraju, što je, pokazat će se to ubrzo, bilo posve nedostatno, bili smo doslovce žive mete na brisanom prostoru.
Na prvu grupu, kojoj sam bio na čelu, Muslimani su zapucali, a druga, te posebno treća, izrešetane su. Došavši u centar veza Zbornog područja Prozor, komunicirao sam telefonom s potpukovnikom Williamsom koji me nagovarao tri sata da pristanem da ostatak konvoja od 16 kamiona nastavi put jer se situacija smirila. Iz iskustva komunikacije s njime tijekom cijelog putovanja, na sreću, nisam prihvatio njegova uvjeravanja i jamstva, a onda mi je sin putem naše šifrirane radioveze poručio da nikako ne prihvatim Williamsov prijedlog jer se na tom području vode žestoke borbe. Nakon toga sam Williamsu rekao da definitivno ne pristajem da konvoj nastavi put, nego da kamioni ostanu, a vozače neka prebace oklopnim transporterima, što je UNPROFOR i učinio. Stoput su mi važniji bili ljudski životi nego kamioni.

Pravda je često spora, ali eto u ovom slučaju dostižna. Što na sve kažete danas s ove vremenske distance?
Svaki je rat isti, započnu ga usijane glave, a strada narod, stradaju djeca… Rekao sam i zapovjedniku Armije BiH na Pavlovici Džemalu Merdanu: “Džemale, ja sam ovdje sportaš, humanitarac, ne ulazim uopće u političke odnose i autore sukoba, ali je činjenica da su oba naroda gladna i da pate djeca, starci, tisuće nedužnih ljudi. Rat će završiti kao i svaki i što onda… Neki će biti pod zemljom, neki će biti heroji, neki lažni heroji. Samo je pitanje gdje se tko našao i kako je prošao, je li završio pod zemljom, ili je osakaćen, ili je ostao bez obitelji, bez kuće. A autori – i oni završe pod zemljom, ili se izmaknu, pojave se neki lažni heroji i profiteri.”

izvor: vecernji.ba

Europska unija najavljuje ono čega smo se svi bojali

Ako sve prođe kako je planirano, trezori središnjih banaka mogli bi se isprazniti od gotovine u sljedećih nekoliko godina. Za plaćanje u trgovinama, bilo gdje u Europi, možda ćete morati koristiti novu valutu, osmišljenu kako bi se prilagodila suvremenom dobu. Objašnjenje

Europska središnja banka (ESB) od 2021. godine dotjeruje koncept koji bi mogao revolucionirati naš svakodnevni život. Uskoro više nećete morati plaćati gotovinom, čak ni za kupnju svog kruha. Naime, u trenutku kada čitate ove retke, stručnjaci pregledavaju posljednje detalje prije uvođenja valute koja će biti univerzalno prihvaćena u cijeloj eurozoni: digitalni euro.

Digitalni euro elektronička je verzija valute koju već poznajemo, ali s jednom velikom razlikom. Za razliku od novca koji imate na svom bankovnom računu ili onog koji trošite putem aplikacija poput PayPal ili Lydia, digitalni euro izdavala bi izravno Europska središnja banka (ESB).

Radi se o javnoj valuti, isto kao i novčanice i kovanice, ali u digitalnom obliku. Ovaj projekt, pokrenut prije gotovo četiri godine, ima za cilj odgovoriti na nekoliko izazova. Prvo, stalno smanjenje upotrebe gotovine, ubrzano pandemijom Covid-19. Zatim, rastući utjecaj kriptovaluta poput Bitcoina. Konačno, digitalni euro mogao bi navodno ojačati monetarni suverenitet EU suočen s projektima digitalnih valuta koje su pokrenule druge velike sile, poput kineskog digitalnog juana.

Međutim, digitalni euro neće zamijeniti gotovinu preko noći. On bi više došao kao dopuna, nudeći modernu i sigurnu alternativu za svakodnevne transakcije.

Brzina, sigurnost i uključenost, ali…

Jedna od glavnih prednosti digitalnog eura leži u njegovoj jednostavnosti korištenja. Zamislite da možete platiti izravno sa svog pametnog telefona, bez potrebe za bankovnom karticom ili posrednikom. Transakcije bi bile trenutačne, čak i između dvije zemlje eurozone, a naknade svedene na minimum.

Šlag na tortu dolazi na kraju

Sve ovo gore što smo pisali je dio propagande. ECB uvodi euro upravo u momentu kada se sve raspada. Digitalni euro će biti oružje za kontrolu svega, a što je nagore centralne vlasti će na dugmić moći isključiti bilo koga na svijetu. Također će moće ograničiti što će te kupovati i ono što nećete smjeti. Ako vam je socijalna služba dala digitalni euro, nećete ga moći koristiti za luksuz, vać što vam politika naloži – bilo to zdravo ili ne. Ulazimo u finalnu fazu globalističke agende. I još nešto. Već se govori i o datumu uvođenja digitalnog eura. To će biti u listopadu 2025. godine.

izvor: vacernji.ba/radiovitez.ba

Sutra u FBiH Dan žalosti zbog tragedije u Sjevernoj Makedoniji

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je na današnjoj hitnoj sjednici donijela Odluku kojom se 18. ožujak 2025. godine proglašava Danom žalosti u Federaciji BiH zbog tragedije u Sjevernoj Makedoniji.

U velikom požaru koji je zahvatio diskoteku u Kočanima, noći sa subote na nedjelju, poginulo je najmanje 59 osoba.

Više od 140 povrijeđenih osoba se nalazi u bolnicama, a neki od njih su zbrinuti i u inostranstvu.

Točnije, 44 povrijeđene osobe su smještene u bolnice van zemlje: njih 17 je u Srbiji, 14 u Bugarskoj, devet u Turskoj i četiri u Grčkoj.

Zbog tragedije u Kočanima je privedeno dvadesetak ljudi, a među njima su i vlasnik diskoteke te organizator koncerta.

Je li ‘Zečji nasip’ već sad hrvatski film godine? – Film u kojem glumi Vitežanin

Nakon što je postigao uspjeh uvrštavanjem u jedan od natjecateljskih programa ovogodišnjeg 75. međunarodnog filmskog festivala u Berlinu, novi dugometražni igrani film redateljice Čejen Černić Čanak o prekinutoj romantičnoj vezi dvojice prijatelja u unutrašnjosti Hrvatske potvrđuje da je riječ o radu koji režijom, zapletom i glumom generira i svježinu i oštrinu…

Igrani film ‘Zečji nasip’ u režiji Čejen Černić Čanak, nastao prema scenariju čiji je autor Tomislav Zajec. Producentica mu je Ankica Jurić Tilić dok su njezini kolege iz Slovenije i Litve Aleš Pavlin i Ieva Norviliene dio koproducentske ekipe. Tema proskribirane ljubavi dvojice mladića, kontekst priče vezan uz društvenu stigmatizaciju homoseksualaca te rafiniran redateljski pristup, koji je istodobno promatrački i analitički, omogućili su filmu velik međunarodni uspjeh već pri inicijalnom prikazivanju. ‘Zečji nasip’ ove se godine natjecao u jednom od službenih programa 75. međunarodnog filmskog festivala u Berlinu namijenjenom ostvarenjima koji imaju teme o mladima te se prvotno obraćaju mlađoj publici. To je Generation 14plus, a koji već godinama u struci figurira kao jedan od najupečatljivijih kada je posrijedi njegova programska orijentacija.

Novi zamah hrvatskog filma

Stoga je uvrštavanje hrvatskog filma u ovaj program odjeknulo kao nastavak izvrsnog početka 2025. za hrvatsku kinematografiju. Nakon oskarovske nominacije za kratkometražni igrani film ‘Čovjek koji nije mogao šutjeti‘ Nebojše Slijepčevića i nagrade za najbolji film za dugometražni dokumentarac ‘Fiume o Morte!’na Međunarodnom filmskom festivalu u Rotterdamu Igora Bezinovića, koji postaje i kinohit, rad Černić Čanak opravdava svoje visoke ocjene. Sada je na redu hrvatska kinopublika koja, barem što se tiče projekata domaće kinematografije, nema čestu prigodu pogledati filmove ovakvih zapleta.

Filmu je najbolja preporuka način na koji je osmišljen i ostvaren njegov režijski koncept u sinergiji s trpkim zapletom i profiliranjem likova. Baš kao i mladi glumci koji predvode ekipu ispred kamera. Ukratko, riječ je o sporogorućem, ali intenzivnom prikazu ograničenja i prelaženja granica kada je u pitanju ljudska potreba za ljubavlju i prihvaćanjem. I to ona u formativnim godinama, kada se štošta doživljava fatalistički te određujuće za cijeli život. Tomu svakako treba dodati i spomenuti kontekst u kojem se odbacivanje ili ne dvojice zaljubljenih mladih muškaraca odvija u maloj sredini iz koje se može pobjeći jedino fizički.

Socijalna poplava

Sam naslov filma dolazi od provizorne zaštite objekata kada su u pitanju poplave, a najčešće su to vreće ispunjene pijeskom, čija je zadaća spriječiti prodor bujičnih voda. Već je naslov efektna metafora sama za sebe. Ovdje se, naime, u prvom planu ne štite objekti, nego subjekti, a poplava koja prijeti nije samo ona prirodna, nego prije svega socijalna. U tom srazu vanjskog i vidljivog te unutarnjeg i proživljenog, redateljica sugestivno gradi ozračje nagađanja i iščekivanja koje u konačnici mora probiti spomenute nasipe. Barem jednu njihovu vrstu. I upravo je to generiranje izvedeno na veoma snažan i plastičan način, kao da su i sami gledatelji neprestance iza leđa glavnih protagonista čekajući što će im se dogoditi.

U filmu između ostalih glume i Tanja Smoje, Alma Prica, Filip Šovagović, Franka Mikolaci te Vitežanin Luka Baškarad. Luka je svoje prve glumačke korake napravio u dramskoj sekciji koju je predvodila FRAMA iz Viteza, a potom i u Gradskom kazalištu mladih Vitez, gdje se odmah isticao po svom talentu.

Redateljičina odluka da dobar dio radnje bude snimljen s leđa protagonista dobila je elaboriranu izvedbu u snimateljskom radu Marka Brdara, a on je tako stvorio iluziju neposrednosti te gotovo dodira s onim što se nazire. To minuciozno prate montaža Slavena Zečevića i glazba, koju potpisuje Domas Strupinskas, kao fino ugođena filmska izražajna sredstva čiji je cilj uvjeriti gledatelje da se, neovisno o tome što se nalaze s druge strane ekrana, takvo što uistinu zbiva u stvarnosti. Možda baš blizu njih, u njihovoj sredini.

Nesnošljivost o kojem ‘Zečji nasip’ govori niti je stvar prošlosti niti pitanje udaljenih prostora. Ono što film nenametljivo razlaže jest nesnošljivost kao karakterna i emocionalna odrednica te nespremnost da se i najbliži prihvate ako nam svjetonazorski ne odgovaraju. Svojom se temom film u potpunosti uklopio u profil Berlinalea, a koji i u programu Generation 14plus, možda ponajviše u njemu, proteklih godina postavlja neke nove granice umjetničkog izražavanja i reagiranja na stvarnost.

Tako je u njemu ove godine priznanje Mladog ocjenjivačkog suda dobila filipinska drama ‘Sunshine’o trudnoći mlade gimnastičarke, a priznanje Stručnog ocjenjivačkog suda irska drama ‘Christy’o otuđenoj braći koja se pokušavaju zbližiti. Percepcija ‘Zečjeg nasipa’mogla bi pripomoći tome da se i u Hrvatskoj više snimaju filmovi o mladima za mlade, a koji i odraslijoj publici predstavljaju tematski i umjetnički novum. Kada u posljednjem kadru redateljica kontrastno otvori cijeli film na skučenoj autobusnoj postaji, ne samo prema raspletu, nego i prema interpretacijama, ‘Zečji nasip‘ postaje ne samo umjetnički rad koji znalački progovara o vremenu i prostoru na koje se odnosi, nego i autentičan glas koji se daleko razumije.

Čestitamo ekipi igranog filma Zečji nasip, čestitamo našem Luki Baškaradu i želimo mu još puno, uspješnih projekata.

Raspisana središnja tjeralica za Dodikom, Stevandićem i Viškovićem

Raspisana je središnja tjeralica za predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom, premijerom Radovanom Viškovićem i predsjednikom Narodne skupštine RS-a Nenadom Stevandićem.

Raspisivanje središnje tjeralice za osumnjičenima Dodikom, Viškovićem i Stevandićem je uslijedilo nakon što im je Sud Bosne i Hercegovine odredio pritvor zbog neodazivanja Tužiteljstvu BiH na saslušanje.

Raspisivanje potjernice je izvršila Granična policija BiH po automatskom nerađenju Suda BiH. To znači da su sve policijske agencije u BiH dobile obavijest te po zakonu trebaju privesti Dodika, Viškovića i Stevandića.

izvor: vecernji.ba

Produljit će se vrijeme zadržavanja na graničnim prijelazima, od EU-a očekujemo pomoć i razumijevanje

Hitno se moramo prilagoditi standardima EU-a, prijeti nam odljev novca iz BiH

Analiza vanjskotrgovinske razmjene upućuje na trendove nastavka rasta deficita, odnosno pada izvoza, pri čemu su smanjenje izvoza od 625 milijuna KM najviše prouzročila dva čimbenika: električna energija i željezo i čelik. O ovoj, ali i brojnim drugim temama koje se tiču pozicije BiH u gospodarskom smislu, novih pravila na granicama, kao i standarda kojima se moramo prilagoditi, za Večernji list govori dr. sc. Vjekoslav Vuković, dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.

Večernji list: Nedavno je Vanjskotrgovinska komora BiH objavila podatke o vanjskotrgovinskoj razmjeni u 2024. Koja su ključna obilježja te u kojoj mjeri imamo pad vrijednosti i količine izvoza?

– U 2024. godini Bosna i Hercegovina ostvarila je obujam razmjene od 45,7 mlrd. KM, što je gotovo identično u odnosu na isto razdoblje 2023. godine. Međutim, obrnuto proporcionalna kretanja uvoza i izvoza narušila su ionako loš koeficijent pokrivenosti uvoza izvozom. Od ukupne razmjene vrijednost izvoza iznosila je 16,5 mlrd. KM, što je manje za 3,64% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Uvoz u Bosnu i Hercegovinu iznosio je 29,2 mlrd. KM i veći je za 3,35% u odnosu na prethodnu godinu. Posljedično, vanjskotrgovinski deficit iznosio je 12,6 mlrd. KM u odnosu na 11,1 mlrd. KM u 2023. godini.

Večernji list: Što su razlozi pada izvoza?

– Pad izvoza bio je neizbježan zbog velike ovisnosti BiH o europskom tržištu i refleksijama na gospodarske aktivnosti ključnih partnera. Vodeća izvozna tržišta (Njemačka, Hrvatska, Italija, Austrija, Srbija) suočena su s velikim pritiscima zbog usporavanja svjetskog gospodarstva i internih slabosti koje se ogledaju u neadekvatnim ekonomskim politikama i odgovorima na krizna događanja. Njemačko gospodarstvo, koje je ujedno i naše najveće izvozno tržište, na rubu je recesije već drugu godinu zaredom. Slična kretanja imale su i druge članice EU-a i regije. Visoke cijene energenata, velika porezna opterećenja, nedostatak radne snage i problemi u trgovini s Kinom doveli su do pada izvoznih aktivnosti EU-a, a posljedično i Bosne i Hercegovine. Kada je riječ o uvozu u BiH, i dalje ostaje dominantan u strukturi robne razmjene. Određena, ali nedovoljna poboljšanja prisutna su u strukturi uvoza, gdje je povećan postotak uvoza kapitalnih dobara, ali zanemarivo u odnosu na repromaterijale i robu široke potrošnje, što ukazuje na potrebu za jačanjem domaće proizvodnje.

U pojedinim industrijskim granama u BiH primjetna je neodgovarajuća koncentracija ponude, s malim brojem gospodarskih subjekata i velikim udjelom u izvozu. Promjene na razini jednog ili izrazito malog broja poduzeća značajno utječu na ukupnu industrijsku granu i robnu razmjenu. Shodno tome, pad izvoza od 625 milijuna KM najviše su prouzročila dva čimbenika: električna energija te željezo i čelik. Izvoz električne energije smanjen je za oko 400 milijuna KM, što je uglavnom rezultat nižih cijena električne energije na međunarodnom tržištu u odnosu na prethodnu godinu. U sektoru ruda, metala i proizvoda izvoz je smanjen za više od 200 milijuna KM. Od proizvoda koji imaju rast izvoza treba spomenuti proizvode namjenske industrije, gdje je izvoz porastao za 80 milijuna KM u referentnom razdoblju.

Večernji list: Koje su nam države najznačajniji vanjskotrgovinski partneri?

– Tijekom posljednjih pet godina trgovina se povećava sa susjednim zemljama, kao što je Srbija, iako su tradicionalna izvozna tržišta (Njemačka, Italija, Hrvatska, Austrija) ostala nepromijenjena.

U Njemačku je izvezeno robe u vrijednosti od 2,48 mlrd. KM, što je manje za 8,39% u odnosu na prethodnu godinu. Uvoz je iznosio 2,56 mlrd. KM, manji je za 0,28% u odnosu na prethodnu godinu. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 97%. Ako se promatra trgovina po zemlji podrijetla, uvoz iz Njemačke iznosio je 3,4 mlrd. KM. U Hrvatsku je izvezeno 2,62 mlrd. KM, što je više za 2,19% u odnosu na prethodnu godinu. Uvoz je iznosio 5,67 mlrd. KM i veći je za 6,96%. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 46,2%. Uvoz po zemlji podrijetla iz Hrvatske iznosio je 2,08 mlrd. KM.

Tijekom 2024. godine u Italiju je izvezeno 1,28 mlrd. KM robe, što je manje za 12,18% u odnosu na 2023. godinu; dok je uvoz iznosio 2,19 mlrd. KM i veći je za 1,05% u odnosu na prethodnu godinu. Pokrivenost uvoza izvozom je 58,5%. Uvoz po zemlji podrijetla robe iz Italije iznosi 3,72 mlrd. KM.

U Austriju je izvezeno robe u vrijednosti od 1,58 mlrd. KM, što je manje za 8,11% u odnosu na godinu prije, dok je uvoz iznosio 1,49 mlrd. KM i povećan je za 0,41%. Uvoz po zemlji podrijetla robe iz Austrije iznosio je 999,77 mil. KM.

Večernji list: Vidljivo je kako se većina izvoza odnosi na prostor Europske unije?

– Zemljopisna koncentracija izvoza Bosne i Hercegovine prvenstveno je usmjerena na tržište EU-a, s tim da 72,6% ukupnog izvoza ide na tržište EU-a. U 2024. godini došlo je do pada izvoza na tržište EU-a za 3,21% u odnosu na prethodnu godinu. Od ukupnog uvoza u Bosnu i Hercegovinu, 66,7% dolazi s tržišta EU-a. U 2024. godini došlo je do povećanja uvoza iz EU-a za 0,26%. Promatrano prema pojedinačnim vrijednostima obujma vanjskotrgovinske razmjene s EU-om, vodeće zemlje su Hrvatska, Srbija, Njemačka, Slovenija, Italija, Austrija itd. Od vodećih tržišta suficit je ostvaren s Austrijom. Pokrivenost uvoza izvozom ispod 50% ostvaruje se sa Srbijom i Hrvatskom.

Zemljopisno bliska tržišta na kojima bosanskohercegovački proizvodi uživaju preferencijalni tretman u smislu sličnih navika potrošača su zemlje potpisnice CEFTA sporazuma, u koje se izvozi 17,1% od ukupne vrijednosti izvoza robe i uvozi 15,5% od ukupne vrijednosti uvoza robe u Bosnu i Hercegovinu. U promatranom razdoblju zabilježeno je smanjenje izvoza za 8,85% i povećanje uvoza za 4,31% u odnosu na prethodnu godinu. Pad izvoza na tržište CEFTA-e posljedica je smanjenja izvoza u Srbiju, koja je vodeći partner po obujmu razmjene s tržištima CEFTA-e. Slijede Crna Gora, Makedonija, Albanija, Kosovo i Moldavija. U 2024. godini na tržište Srbije izvezeno je robe u vrijednosti od 1,86 mlrd. KM, što je manje za 10,64% u odnosu na godinu prije, dok je uvoz iznosio 4,01 mlrd. KM i veći je za 3,08%. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 46,3%. Uvoz robe po podrijetlu iz Srbije iznosio je 2,94 mlrd. KM. Bosna i Hercegovina ima potpisan ugovor o slobodnoj trgovini sa zemljama EFTA-e, u koje izvozi tek 2,3% vrijednosti ukupnog izvoza i uvozi 1,8% od ukupne vrijednosti uvoza. Ukupan obujam razmjene sa zemljama EFTA-e iznosi 1,16 mlrd. KM, a pokrivenost uvoza izvozom 65,4%. Više od 90% trgovine s ovog tržišta obavlja se sa Švicarskom, s kojom obujam razmjene iznosi 912,54 mil. KM, od čega je 373,90 mil. KM izvoza, a 538,63 mil. KM uvoza. Na tzv. ostala ili treća tržišta BiH razmjenjuje 8% od ukupnog izvoza i 15,2% od ukupnog uvoza. Od ostalih tržišta najznačajnije tržište po obujmu vanjskotrgovinske razmjene je Turska (1,90 mlrd. KM) u koju smo izvezli 335,10 mil. KM (izvoz veći za 18,69%), a uvezli 1,57 mlrd. KM (uvoz veći za 14,08%). S obzirom na to da BiH s Turskom ima potpisan ugovor o slobodnoj trgovini te su ugovorene količine bescarinskih tarifnih kvota na uvoz mesa u Tursku, ovaj podatak je nezadovoljavajući. Pokrivenost uvoza izvozom tek je 21,3%.

Kina je druga zemlja po obujmu razmjene s ostalim tržištima. S Kinom obujam razmjene iznosi 1,90 mlrd. KM, od čega je izvoz tek 50,13 mil. KM, a uvoz 1,13 mlrd. KM. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 4,4%.

Večernji list: Možete li se osvrnuti na nova pravila u sustavu ulaska robe u Europsku uniju? Što naši vozači moraju znati?

– U nadolazećim danima očekujemo detaljnije informacije o tome što vozači moraju znati.

Uprava za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine zaprimila je samo obavijest od Europske komisije (Direkcija za poreze i carinu – DG TAXUD) o promjenama u procedurama ulaska robe u Europsku uniju koje će se primjenjivati od 1. travnja 2025. godine. Naime, prije dolaska robe na carinu sva roba koja se prevozi pomorskim i unutarnjim plovnim putovima, cestovnim prometom i željeznicom u EU ili kroz EU, uključujući poštanske i ekspresne pošiljke, podliježe novim zahtjevima. Gospodarski subjekti na koje to utječe morat će poslati podatke sigurnosti i zaštite putem ulazne sažete deklaracije (ENS-Entry Summary Declaration), pozivanjem na EU sustav kontrole uvoza druge generacije (ICS2).

Gospodarski subjekti na koje se ova promjena odnosi mogu pristupiti ICS2 sustavu putem vlastitog internog razvojnog IT sustava ili putem pružatelja IT usluga (ITSP) za slanje ENS podataka. Kompanije koje nisu spremne za primjenu novih pravila do 1. travnja 2025. godine trebale su najkasnije do 1. ožujka 2025. godine kontaktirati nacionalni servis-centar (National Service Desk) države članice EU-a u kojoj su registrirane i dobiti svoj EORI broj kako bi zatražile produljeni rok za implementaciju/termin za aktivaciju, koji se može dobiti samo na osnovi podnesenog zahtjeva. Detaljne informacije o primjeni sustava ICS2 i podnošenju ulazne sažete deklaracije dostupne su na službenoj internetskoj stranici Europske komisije na poveznici: https://taxation-customs.ec.europa.eu/customs-4/customs-security/ics2_en.

Večernji list: U smislu tematike vozača treba naglasiti i kontinuirane napore za produljenje vremena boravka na području EU-a. Postoje li mogućnosti da se ova tematika riješi na zadovoljstvo naše prijevozničke zajednice?

– Eliminiranje ograničenja boravka vozača na teritoriju Europske unije, koji se temelji na realizaciji prometnih aktivnosti, predstavlja jedno od dvaju ključnih pitanja koja onemogućuju normalno funkcioniranje lanaca isporuke i na koja ukazujemo dulje vrijeme, a za čije rješavanje nisu potrebna financijska sredstva Europske unije, nego samo razumijevanje i dobra volja njezinih članica. Čini se da takva volja trenutačno ne postoji jer se ne mogu primijetiti prijeko potrebne, intenzivne aktivnosti u cilju rješavanja ovog pitanja na bilateralnom planu između Bosne i Hercegovine i Europske unije te da se i gospodarstvenici (i naša nadležna tijela) i Europska unija moraju zabrinuti zbog lančanih posljedica koje mogu nastupiti, jednako kao i zbog posljedica nerješavanja temeljnih problema u pogledu statusa graničnih prijelaza s Republikom Hrvatskom, gdje se također moraju intenzivirati pozitivne bilateralne aktivnosti na relaciji Bosna i Hercegovina – Republika Hrvatska kako bi došlo do konačnog rješenja.

Posljedice se neće odraziti samo na prometni sektor i prijevoznu moć Bosne i Hercegovine nego će istodobno destabilizirati uvozne i izvozne aktivnosti, pa i same proizvodne procese. Ovo pitanje ne opterećuje samo Bosnu i Hercegovinu nego i ostale države zapadnog Balkana, zbog čega smo u nekoliko navrata zahtijevali pokretanje zajedničke inicijative vlada država zapadnog Balkana prema Europskoj komisiji, pozivajući se na odredbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (koji s EU imaju potpisane sve države zapadnog Balkana), koristeći mogućnosti koje daje i Plan rasta za zapadni Balkan. Naime, unaprjeđenje ekonomske integracije s jedinstvenim tržištem EU-a jedan je od četiriju stupova na kojima se zasniva Plan rasta, a obuhvaća sedam prioritetnih akcija za integraciju u jedinstveno tržište EU-a: slobodno kretanje robe, slobodno kretanje usluga i radnika, olakšavanje cestovnog prometa, integracija u industrijski lanac nabave, pristup jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), jedinstveno digitalno tržište i integracija te dekarbonizacija energetskih tržišta.

Večernji list: Pred BiH su i promjene kada govorimo o tehnologijama koje se očekuju na graničnim prijelazima. Konkretno, EES i ETIAS sustavi donijet će značajne izmjene. Kako se pripremiti na ono što čeka građane, ali i poslovnu zajednicu?

– EU/Schengen pravila ulaska i boravka građana Bosne i Hercegovine, koja se odnose i na profesionalne vozače, na snazi su od 15. prosinca 2010. godine, na temelju kojih je omogućen boravak ne dulje od 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana, bez pribavljanja vize. Uvođenjem najavljivanog, novog Entry/Exit sustava na granicama Europske unije ova odredba se ne mijenja, tj. ostaje na snazi. Mijenja se način evidentiranja ulazaka i izlazaka, kao i način kontrole duljine boravka na teritoriju Europske unije.

Entry/Exit sustav evidentirat će vrlo precizno vrijeme ulaska i vrijeme izlaska s teritorija Europske unije i automatski će se očitati podatak je li npr. određeni vozač teretnog vozila ili autobusa već iskoristio 90 dana (ili 2160 sati) u razdoblju od 180 dana. Ključno pitanje je hoće li Europska unija “podesiti” Entry/Exit sustav tako da jednako precizno izračuna vrijeme provedeno na njezinu teritoriju ili će nastaviti koristiti računanje broja datuma. Ovo će ujedno biti i signal da i Europska unija razumije nedostatak trenutačnog sustava u cijelosti, kao i da je spremna ne samo ispraviti taj nedostatak nego i poduzeti korake za osiguranje statusa profesionalnih vozača identičnog onome koji imaju članovi drugih sudionika u lancima isporuke pri obavljanju svoje profesionalne djelatnosti (članovi avionskih i brodskih posada), a koji su izuzeti od ograničenja boravka na teritoriju Europske unije pri obavljanju prijevozničke aktivnosti. Uspostava Entry/Exit sustava produljit će vrijeme zadržavanja na graničnim prijelazima. Prema optimističnim predviđanjima, dodatno zadržavanje po osobi iznosit će oko minutu. Jasno je da ne možemo odlučivati o tome hoće li Europska unija unaprijediti sustav kontrole vlastitih granica ili ne, ali trebali bismo barem očekivati razumijevanje Europske unije da i u našem i u vlastitom interesu osigura realizaciju ovdje obrazloženog prijedloga za prekategorizaciju graničnih prijelaza s Republikom Hrvatskom/Europskom unijom te da pokaže pozitivan odnos prema važnosti rješavanja pitanja ograničenja boravaka profesionalnih vozača koji obavljaju međunarodni prijevoz roba i putnika, zaposlenih u kompanijama u Bosni i Hercegovini.

Večernji list: Oporezivanje ugljika strateški je značajna tema kada govorimo o izvozu. VTK od samoga starta inzistira na pripremnim aktivnostima i edukaciji. U kojoj smo trenutačno fazi te što očekuje BiH ako ne uspostavi sustav trgovanja emisijama koji će biti usklađen s EU-om?

– Evidentno je da Bosna i Hercegovina, iako se obvezala da će uvesti vlastiti ETS do kraja 2026. godine (NECP BiH), to neće stići napraviti. Odljev novca naplaćivanjem pristojbi na CO2 prilikom izvoza iz Bosne i Hercegovine u Europsku uniju za određene skupine proizvoda nemoguće je izbjeći, a to će trajati sve dok se ne postigne jedan od dvaju slučajeva: da Bosna i Hercegovina uvede vlastiti sustav trgovine emisijama ili naše kompanije postanu CO2 neutralne. Da bismo bili svjesni ozbiljnosti situacije, referiramo se na analizu koju je financirala Europska unija u sklopu projekta EU4Energy “Razumijevanje utjecaja CBAM i ETS sustava u Bosni i Hercegovini” (2023.) u kojoj se navode procjene da će odljev novca po osnovi plaćanja pristojbi na emisije CO2 iz Bosne i Hercegovine u EU od 2026. do 2030. iznositi 1,28 milijardi KM.

Imajući u vidu kompleksno i dugotrajno uspostavljanje usklađenog zakonodavnog okvira u Bosni i Hercegovini, nepostojanje vlastite burze električne energije, a potom i sve druge preduvjete za uspostavljanje nacionalnog ETS-a, moguće je da će odljev novca iz Bosne i Hercegovine uslijed primjene uredbe o CBAM potrajati godinama. U međuvremenu, dok se BH ETS ne uspostavi, nužno je fokusirati se na drugi slučaj, odnosno kontinuirano jačati potporu gospodarstvu kako bi smanjilo svoj CO2 otisak. U 2025. godini potrebno je prioritetno se fokusirati na mjerenje i validaciju podataka o CO2 emisijama kompanija. Ako izvoznik iz Bosne i Hercegovine ne dostavi CBAM izvješće s prihvatljivim i pouzdanim podacima, on će biti odbijen, zbog čega će njegov kupac morati platiti CBAM certifikate prema najvišoj predviđenoj emisiji za određeni proizvod, bez obzira na to što je stvarno stanje o emisijama CO2 naših tvrtki znatno niže. Drugim riječima, i da je tvrtka iz Bosne i Hercegovine 100% CO2 neutralna, ako nema valjane podatke u izvješću, njezin uvoznik će morati platiti najviši iznos poreza. Taj trošak kupnje certifikata, koji su instrument oporezivanja, na kraju će snositi bh. izvoznik kroz pritisak na smanjivanje cijene kako ne bi izgubio tržište, što će predstavljati i najrigorozniji financijski penal.

Večernji list: Pitanje otvaranja novih graničnih prijelaza opremljenih za fitosanitarni pregled iznimno je značajno za pitanje izvoza poljoprivrednih proizvoda. Što su prijedlozi VTK u tom kontekstu?

– Vanjskotrgovinska komora BiH prva je prepoznala ovaj problem, uporno upozoravala na važnost rješavanja ovog pitanja s konkretnim prijedlozima, svjesna činjenice da je obujam razmjene s Europskom unijom iznad 70%, kao i ekonomskih posljedica koje može izazvati njegovo nerješavanje. Analiza službenih podataka o broju prelazaka teretnih vozila preko graničnih prijelaza u Bosni i Hercegovini i podataka o robnoj razmjeni sa zemljama članicama Europske unije nedvojbeno upućuje na nužnost hitnog poduzimanja svih mjera i aktivnosti kako bi i preko graničnih prijelaza Svilaj i Izačić bio omogućen prijevoz svih vrsta roba (status BIP), a preko graničnih prijelaza Orašje, Kamensko i Ivanica prijevoz roba koje podliježu fitosanitarnoj kontroli. Rješavanje ovog pitanja u obostranom je interesu te je za očekivati daljnje angažiranje i tijela Bosne i Hercegovine i tijela Republike Hrvatske. Mora se izvršiti izmjena i dopuna postojećeg ugovora o graničnim prijelazima s Republikom Hrvatskom ili načiniti novi, uvažavajući argumente i potrebe za redefiniranjem statusa pojedinih graničnih prijelaza.

Važno bi bilo osigurati da predstavnik poslovne zajednice (Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine) bude imenovan u sastav povjerenstva za praćenje provedbe ovog i svakog drugog ugovora o graničnim prijelazima i to je također jedna od inicijativa koja je upućivana državnim tijelima. Smatram da su stabilan poslovni ambijent i internacionalizacija ključ za dugoročni rast i konkurentnost naših tvrtki na globalnom tržištu. Ovaj put zahtijeva stalnu suradnju između privatnog sektora i donositelja odluka, ali vjerujem da zajedničkim naporima možemo stvoriti uvjete za snažniji i održiviji gospodarski razvoj. Pozivam sve sektore da zajedno radimo na stvaranju okružja koje potiče inovacije, investicije i rast jer je to temelj naše konkurentnosti u globalnom gospodarstvu.

Komora će, kao i do sada, biti uz gospodarstvenike i nastojati u skladu sa svojim nadležnostima i mogućnostima dati doprinos u kreiranju povoljnijih uvjeta za poslovanje i stvaranje novih prilika za internacionalizaciju poslovanja.

izvor: vecernji.ba

Ove greške najčešće radimo u vrtu tijekom ožujka, izbjegnite ih

Proljeće je pred vratima, a vrtlari diljem svijeta već osjećaju uzbuđenje zbog novog početka u svom vrtu. Iako ožujak može donijeti prve sunčane dane i sve toplije temperature, ne znači da je sve spremno za početak vrtnih radova.

Unatoč tome što je poželjno pripremiti vrt za nadolazeće proljeće, postoji nekoliko grešaka koje ljudi često rade, a mogu usporiti rast biljaka ili ih čak oštetiti. Ako želite da vaš vrt bude uspješan, bilo bi dobro izbjegavati ove poteze.

Prebrza sadnja biljaka

Iako sunce već počinje grijati, ožujak još uvijek može donijeti hladne noći, a tlo nije uvijek dovoljno toplo za biljke koje traže toplinu. U žurbi da započnu sezonu, mnogi vrtlari posade biljke prerano, a to može biti pogubno za osjetljive vrste. Zemlja koja je još uvijek hladna može usporiti njihov rast, a neke biljke mogu se čak i potpuno uništiti.

Previše agresivno orezivanje

Orezivanje je važno za održavanje zdravlja biljaka, ali previše orezivanja može naštetiti vašim biljkama. Mnogi skrate grane i stabljike previše, misleći da time potiču novi rast. Međutim, prekomjerno uklanjanje grana, pogotovo ako je prebrzo obavljeno, može usporiti cvjetanje, pa čak i oslabiti biljku. Budite strpljivi i orežite biljke tek kada prođu svi mrazevi.

Zaboravljanje na zaštitu od mraza

Proljetno sunce može biti zavaravajuće – dok danju sve izgleda idilično, noći mogu biti hladne, a mraz može oštetiti mlade izbojke i osjetljive biljke. Zaboravite li na zaštitu biljaka od mraza, možete lako uništiti sav naporan rad i trud.

Nepravilna gnojidba

Mnogi vrtlari požure s primjenom gnojiva prije nego što su uvjeti za to pravi. Hladno tlo i previše vlage mogu ometati apsorpciju hranjivih tvari, a to može rezultirati truljenjem korijena. Pričekajte nekoliko dana nakon što tlo postigne odgovarajuću temperaturu i vlažnost, kako biste maksimalno iskoristili prednosti gnojidbe.

Prekomjerno zalijevanje

U ožujku tlo može biti još uvijek vlažno zbog kiša i otapanja snijega. U takvim uvjetima, previše zalijevanja može naštetiti biljkama. Previše vode može dovesti do truljenja korijena, dok premalo vode može izazvati sušenje i stres biljaka.

Ignoriranje pripreme tla

Jedna od najvećih grešaka koju vrtlari često rade je preskakanje pripreme tla prije sadnje. Tlo koje nije obogaćeno potrebnim hranjivim tvarima neće moći podržati zdravi rast biljaka. Prije nego što počnete sa sadnjom, obogatite tlo kompostom ili sporootapajućim gnojivima. To će omogućiti biljkama da brzo preuzmu potrebne hranjive tvari i podržati njihov rast kroz cijelu sezonu.

Veličanstvena atmosfera na oproštaju Duvnjaka, Karačića i Pešića

Nakon sinoćnje utakmice rukometaša Hrvatske i Češke u Areni je održana svečana dodjela priznanja hrvatskim rukometnim reprezentativcima

Vrhunac svečanosti bio je oproštaj od reprezentacije kapetana Domagoja Duvnjaka, Igora Karačića i Ivana Pešića.

Za svakog od njih je bio pripremljen poseban kratki podsjetnik kroz filmske isječke iz bogate karijere te su uz taktove odabrane pjesme prošli kroz špalir igrača s kojima su donedavno dijelili reprezentativnu svlačionicu.

Duvnjaku, Karačiću i Pešiću su predstavnici veterana gardijskih brigada dodijelili posebne zahvalnice, a legendarnom kapetanu je uručena i hrvatska zastava koja se tijekom posljednjeg Svjetskog prvenstva vijorila na Kninskoj tvrđavi. Rukometaši su zajedno s prepunom Arenom otpjevali veliki hit Marka Perkovića Thompsona “Lijepa li si”, ali i neslužbenu himnu posljednjeg prvenstva “Ako ne znaš šta je bilo”. 

Tomislav Bralić i klapa Intrade izveli su svoje hitove i rasplesali Arenu. 

Obilježeno više od tri desetljeća hrvatskog rukometa

Hrvatski rukometni savez odao je počast svim osvajačima ukupno 16 medalja hrvatskog rukometa na velikim natjecanjima (Olimpijske igre, Svjetsko prvenstvo, Europsko prvenstvo) – 15 su osvojili rukometaši, a jednu rukometašice.

Prvu medalju su hrvatski rukometaši osvojili na Europskom prvenstvu 1994. u Portugalu, i to broncu, a nedavno svjetsko srebro iz Osla je ukupno 15. medalja s najvećih natjecanja. U toj impresivnoj kolekciji su tri zlatne, sedam srebrnih i pet brončanih medalja.

Dva puta su hrvatski rukometaši bili olimpijski pobjednici (1996., 2004.), a imaju i broncu iz Londona (2012.). Na svjetskim prvenstvima jedino zlato su osvojili u Portugalu (2003.), četiri puta su bili svjetski doprvaci (1995., 2005., 2009. i 2025.), a 2013. u Španjolskoj su osvojili broncu. Zlato na Europskom prvenstvu je ostala neispunjena želja svih dosadašnjih generacija, ali su u kolekciji tri srebra (2008., 2010. i 2020.) i tri bronce (1994., 2012. i 2016.).

Djevojke su osvojile broncu na Europskom prvenstvu 2020. Medalje je osvojilo sedam izbornika, 76 igrača i 17 igračica.

izvor: vecernji.ba/radiovitez.ba

Bugojanski Hrvati obilježavaju 31. obljetnicu razmjene logoraša: ‘Nestali su naša rak-rana. I dalje ne znamo gdje su njihova tijela’

Dok čekaju presudu Mlaći i Cikotiću, žrtve su i dalje zarobljene u okovima mržnje i skrivanja istine o tijelima nasilno odvedenih

Preživjeli hrvatski logoraši koji su bili zarobljeni u logorima Armije RBiH u Bugojnu, 19. ožujka, na blagdan sv. Josipa, obilježit će 31. obljetnicu razmjene, njih ukupno 294 kojima su posljednja postaja prije razmjene obavljene u Mostaru bile tribine stadiona NK Iskra u Bugojnu.

Program koji organizira Hrvatska udruga logoraša Domovinskog rata Bugojno, uz pokroviteljstvo HNS-a BiH, počinje u 10 sati polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća za sve poginule i nestale hrvatske branitelje na spomen-obilježju u gradskom katoličkom groblju, nastavlja se misom zadušnicom u crkvi sv. Ante te završava druženjem ispred crkve.

Prije razmjene većina zatočenika punih je osam mjeseci provela u neljudskim uvjetima, uz stalne torture i premlaćivanja, prisilna vađenja krvi i odvođenja na prve crte obrane gdje su bili živi štit. Oni koji su preživjeli normalnom ljudskom umu nezamislive torture, dan kada su razmijenjeni slave kao drugi rođendan. No, poput tamnog oblaka, nad slavljem se nadvija tuga zbog činjenice da tijela većine iz skupine od 21 nasilno odvedenog logoraša još uvijek nisu pronađena.

– To je ono najteže, još uvijek nije rasvijetljena sudbina 15 nasilno odvedenih logoraša. Njima svake godine odajemo posebnu počast – kaže Marijo Mostarac, predsjednik Hrvatske udruge logoraša Domovinskog rata Bugojna.

– Nestali su naša rak-rana. I dalje ne znamo gdje su njihova tijela, a obitelji nisu dobile priliku dostojno ih pokopati. Žrtve, a prije svih obitelji nestalih, i dalje su zarobljene u okovima mržnje i skrivanja istine o lokacijama grobnica, kao i izostanka empatije za agoniju koju proživljavamo sve ove godine – kazala je Dijana Strujić, predsjednica Udruge obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Bugojna i supruga Mihovila Strujića, jednog od 15 nasilno odvedenih logoraša, čiji posmrtni ostaci još nisu pronađeni.

Obljetnicu razmjene hrvatski stradalnici dočekuju u ozračju skorog završetka izvođenja dokaza Tužiteljstva BiH u predmetu koji se zbog zločina nad hrvatskim logorašima Bugojna, uključujući i nasilna odvođenja u nepoznato, vodi protiv Dževada Mlaće, predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojna, i Selme Cikotića, zapovjednika Operativne grupe Zapad Armije RBiH, u čijoj je odgovornosti bilo Bugojno.

izvor: vecernji.ba