Anja Stipinović

‘OVAJ FILM BIT ĆE HIT JESENSKE SEZONE’ Pogledali smo spektakl koji će Angelinu Jolie vratiti na tron kraljice Hollywooda

Nastavak megahita iz 2014. upravo je stigao na repertoar, a ovaj put radnja je nadahnuta političkim aktivizmom glumice i producentice.

Na web portalu Hollywood Reportera upravo su objavili listu 100 najmoćnijih ličnosti u prijestolnici svjetskog show businessa u protekloj godini i na tom popisu nema Angeline Jolie.

Donekle je to shvatljivo, jer najbolje plaćena glumica zapravo jako malo snima, zadnji megahit imala je 2014., Disneyjevu “Gospodaricu zla”, a u međuvremenu se pojavila samo u slabo primljenoj bračnoj drami “Pokraj mora” (2015) koju je sama i režirala. Gluma joj je postala tek uzgredna djelatnost, od 2011. sve više se bavi režijom, najviše uspjeha imala je s ratnom dramom “Nesalomljivi” (tri nominacije za Oscara u tzv. tehničkim kategorijama i 163 milijuna dolara bruto zarade u svjetskim kinima), a najbolje kritike dobila je za film o ljudskim stradanjima u Kambodži “Prvo su ubili mog oca” (2017.).

Uz filmsku djelatnost usporedno se bavi humanitarnim radom i danas je na funkciji specijalnog izaslanika visokog povjerenika Ujedinjenih nacija za izbjeglice. Nije to angažman koji ona striktno odvaja od holivudskog i privatnog, u braku s Bradom Pittom usvojila je troje djece iz različitih dijelova svijeta, a dva filma koja je režirala, “U zemlji krvi i meda” o genocidu u Bosni i “Prvo su ubili mog oca”, nadahnuta su onime što je doznala dok je obilazila ugrožene zemlje u svojstvu predstavnika Ujedinjenih nacija.

Slab početak

Je li Angelina Jolie još uvijek moćna? Itekako, uzmite samo primjer njezina novog blockbustera “Gospodarica zla 2”, koji je upravo stigao na repertoar. Kad je prvi film postigao golem uspjeh (758 milijuna dolara bruto na globalnom kino tržištu), u Disneyju su odmah htjeli nastavak, zločesta vila Maleficent iz “Uspavane ljepotice” koja se ovdje prometnula u brižnu pomajku činila im se idealnom za franšizu, međutim, glumica nije pristala, smatrala je da je scenarij plošan i nedorađen.

Prošlo je pet godina dok sve nije napravljeno kako je ona htjela (nije bilo druge, budući da je obavljala i funkciju producentice), još nam samo nisu otkrili koliko je sve to koštalo i koliki je bio njezin honorar, no neće to moći dugo tajiti. Bez obzira na osrednje pa i slabe američke kritike, film će biti među najuspješnijima ove jeseni, a posebno je zanimljivo kako je priča oblikovana po glumičinim prohtjevima.

Najslabiji je početak koji se odigrava pet godina nakon prethodnog filma. Zašto su odabrali realni vremenski razmak nije jasno, budući da glavna zvijezda pod maskom izgleda gotovo isto, a Elle Fanning (igra Auroru, kraljicu Močvarišta, kumče Maleficent) nije izgubila ništa od svojih draži dok se probijala kao tinejdžerica.

Močvarište

Kako je i glumac u ulozi princa Philipa promijenjen (Harris Dickinson uskočio je umjesto prezauzetog Brentona Thwaitesa), nije bilo nikakvog razloga da se taj period skrati na – recimo – nekoliko mjeseci. Zašto to napominjem? Zato što je malo vjerojatno da se dvoje mladih koji žive u kraljevstvima razdvojenima samo rijekom, a zaljubljeni su, suzdržava od ozbiljne veze punih pet godina.

Prvi film je bio sav u duhu ženskog pokreta, koji će kako spada procvasti tek tri-četiri godine kasnije, dok je drugi nadahnut Angelininim političkim aktivizmom. U Kraljevstvu preko rijeke žive samo ljudi, kralj John (Robert Lindsay), kraljica Ingrith (Michelle Pfeiffer jako je ojačala zvjezdani naboj filma), njihov sin Philip, obični žitelji i jako puno vojnika, dok je Močvarište nakrcano bajkovitim stvorenjima, od malih vilenjaka do drveća koje hoda. Aurora i Philip žele ujediniti oba kraljevstva, bez obzira na to što u njima žive krajnje različita bića, no Maleficent je sumnjičava, pogotovo stoga što joj se nije dopala kraljica Ingrith.

S razlogom, jer ta planira rat kojim će osvojiti Močvarište i istrijebiti njegove čudne stanovnike. Dodatni pomak predstavlja otkriće da je Močvarište posljednje prebivalište Tamnih vila, kojima pripada i Maleficent: kad zločesta Gerda (sjajna irska glumica Jenn Murray), desna ruka Ingrith, ustrijeli Maleficent, ona bi potonula u rijeku, ali je spasi Conall (Chiwetel Ejiofor), vođa Tamnih vila, pa se ona neko vrijeme kod njih oporavlja i pristaje ih predvoditi kad napadnu ljude, svoje smrtne neprijatelje. Poruka ovakvog zapleta je očita: Močvarište i Kraljevstvo preko rijeke su susjedi i trebali bi živjeti u miru, no neumjerene ambicije i želja za osvajanjem gurnut će ih u krvoproliće, otprilike kao i u filmu “U zemlji krvi i meda”, gdje se sukobljavaju Srbi i Bošnjaci.

Diskretna metafora

“Gospodarica zla 2” vrvi scenama koje baš nisu primjerene filmu za djecu s razmjerno blagim američkim predikatom “PG” (parental guidance, što znači da ga klinci svih dobi bez straha mogu gledati pod nadzorom roditelja). U jednom trenutku Ingrith preko razglasa objavi da poziva sva stvorenja iz Močvarišta na vjenčanje Aurore i Philipa, ona uistinu nagrnu u Kraljevstvo, krasno uređeno za tu priliku, i okupe se u mjesnoj crkvi.

Isprva im je čudno što tamo nema nikoga iz Kraljevstva, no svejedno se natiskaju u klupe. U tom trenutku vojnici zabrave vrata, a zločesta Gerda iz orgulja počne ispuštati otrovni prah koji ubija vilenjake. Na što vas to podsjeća? Naravno, na nacističke plinske komore, što je samo jedan od načina da se na zastrašujući način osuvremeni priča. Autori scenarija pod paskom Angeline Jolie napravili su diskretnu metaforu na današnja zbivanja u svijetu.

Scenarij je najslabiji dio filma, neki od važnih likova nestanu prerano, Maleficent prolazi kroz previše mijena da bismo je respektirali kao ključnu junakinju, a i Tamne vile nekako su se neskladno uklopile u takvu cjelinu. Ipak, vizualni prosede je impresivan, a dizajneri dvorca u Kraljevstvu i vrta koji ga okružuje donekle su se nadahnuli modernističkim klasikom Alaina Resnaisa “Prošle godine u Marienbadu”.

Štošta je natrpano u taj spektakl, koji se unatoč neurednosti lako gleda i ponovno etablira Angelinu Jolie kao kraljicu Hollywooda. Uskoro ćemo je gledati u još tri filma, u Marvelovom blockbusteru “Eternals”, bajkovitom “Come Away” Brende Chapman, redateljice crtića “Merida Hrabra” i “Princ od Egipta”, svojevrsnom prednastavku “Petra Pana” i “Alise u zemlji čudesa” te trileru “Oni koji me žele mrtvog” u režiji talentiranog Taylora Sheridana (“Wind River”, “Sve ili ništa”). Pauza više nema, pa bi 2020. mogla godina u kojoj će se ponovno ugurati na listu 100 najmoćnijih u Hollywoodu.

jutarnji.hr

Europska komisija upravo donijela odluku: RH ispunila tehničke uvjete za Schengen!

Europski povjerenik za unutarnja pitanja Dimitris Avramopoulos naglasio je da snaga Schengena ovisi o tome koliko je to područje uključivo.

Europska komisija upravo je donijela odluku koja kaže da je Hrvatska ispunila tehničke kriterije za ulazak u schengensku zonu, a predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker pozvao je države članice da brzo prime Hrvatsku u punopravno članstvo tog bezgraničnog prostora. 

– Odajem priznanje Hrvatskoj za ustrajnost i napore koje je uložila kako bi ispunila sve kriterije za pristupanje schengenskom području. Samo ako smo ujedinjeni i složni možemo osigurati snažnije schengensko područje. Dijeljenje postignuća Schengena mora biti naš zajednički cilj. Zbog toga vjerujem da će države članice poduzeti prave korake kako bi Hrvatska ubrzo postala punopravna članica Schengena – izjavio je Juncker. 

Europski povjerenik za unutarnja pitanja Dimitris Avramopoulos naglasio je da snaga Schengena ovisi o tome koliko je to područje uključivo.

– Sada kad je Hrvatska poduzela mjere kako bi osigurala ispunjavanje potrebnih uvjeta, to moramo priznati. Kad postane punopravna članica schengenskog područja, pridonosit će njegovu daljnjem jačanju i osiguravanju bolje zaštite granica Europske unije – rekao je Avramopoulos, koji u Strasbourgu upravo drži press konferenciju na ovu temu. 

Na konferenciji za novinare povjerenik Avramopoulos je, odgovarajući na pitanja slovenske novinarke, rekao da slovensko-hrvatska granica nije bila predmet evaluacije hrvatske spremnosti za Schengen jer će to biti unutarnja granica kad Hrvatska uđe u schengenski prostor. 

– Što se tiče slovensko-hrvatskog spora oko granice, stav Europske komisije je poznat: nemamo komentar, to je čisto bilateralno pitanje koje ni na koji način ne utječe na primjenu schengenskih pravila u Hrvatskoj – rekao je Avramopoulos.  Unutar kolegija europskih povjerenika, priznao je, bilo je različitih pogleda tijekom ove rasprave o Hrvatskoj i Schengenu.

Neizravno je time potvrdio da je povjerenica za Slovenije Violeta Bulc imala primjedbi. No, dodao je Avramopoulos, najvažnije je vidjeti ishod rasprave, a ishod je takav da je Komisija potvrdila prolazak Hrvatske na tehničkoj evaluaciji. Neovisni europski stručnjaci provjeravali su na terenu, od lipnja 2016. do svibnja 2019., kako Hrvatska primijenjuje schengenske standarde u nizu područja.

Već ranije su pozitivno ocijenili, a Komisija potvrdila da Hrvatska primijenjuje schengenska pravila u područjima zaštite podataka, policijske suradnje, zajedničke vizne politike, politike vraćanja, Schengenskog informacijskog sustava (SIS), vatrenog oružja i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima. A danas je konačno Komisija potvrdila da je Hrvatska poduzela potrebne mjere i u području upravljanja vanjskim granicama.

Oko toga je bilo najviše poteškoća jer je u posljednjem terenskom posjetu stručnjaka koji su radili evaluaciju utvrđeno da je Hrvatska ispunila zadane kriterije, ali da je za nekoliko tih kriterija potrebno još napraviti poboljšanja.

“Udovoljeno, ali potrebno poboljšanje”, glasila je ocjena po nekoliko točaka koje se tiču nazora granice s Bosnim i Hercegovinom, nabavke tehničke opreme za nadzor, korištenje posebeno obučenih pasa i slično. Tada se možda činilo da Hrvatska ipak neće proći na tehničkoj evaluaciji do kraja mandata ovog saziva Komisije, no hrvatska Vlada i Ministarstvo unutarnjih poslova ubacili su u višu brzinu i poslali Komisiji još četiri “follow-up” izvješća o napretku po najspornijim točkama. 

“Nabavljamo i dresiramo još 18 pasa”, javljeno je, među ostalim brojnim detaljima, iz Zagreba u Bruxelles. I ta dodatna izvješća, od kojih je posljednje poslano 2. listopada, očito su razjasnila stvar do kraja, do te mjere da su stručne službe Komisije mogle zaključiti da je Hrvatska ispunila sve kriterije. 

Iz Komisije sada naglašavaju kako Hrvatska treba nastaviti s radom kako bi osigurala dosljednu primjenu svih mjera u tom području. Ali sada je Komisijin prijedlog ulaska Hrvatske u Schengen dovršen, usvojen, i šalje se u Vijeće EU, gdje države članice odlučuju o tome hoće li i kada zaista primiti Hrvatsku u to bezgranično područje unutar Europske unije. 

vecernji.hr

Kako kupiti parfem: Nanesite ga na vrat, ali nikad iza ušiju

Nakon testera obvezno iskušajte parfem i na koži, pustite da odstoji najmanje jedan sat kako bi se otkrile sve njegove ‘finese’. Najbolje je nanijeti parfem na najtoplije dijelove tijela

Kada dođete u parfumeriju, preplavljeni ste mirisima i često ne znate koji odabrati. Mnogim se ženama dogodi da kupe parfem zato što im najprije bajno miriše, a kad ga nekoliko puta ‘prošetaju’ cijeli dan, više ga ne mogu smisliti i pitaju se zašto su odabrale baš tu bočicu i dale za nju toliko novca.

Odabir parfema svojevrsna je lutrija jer se sklonost nekom mirisu mijenja ovisno o tjelesnoj biokemiji, raspoloženju, okolini, godišnjem dobu… Ipak, relativno lako možete ustanoviti što vam zapravo odgovara.

Prije svega, čuvajte se brze i nepromišljene kupnje mirisa. Ne dajte mu da vas odmah osvoji. Nakon testera obvezno iskušajte parfem i na koži, pustite da odstoji najmanje jedan sat kako bi se otkrile sve njegove ‘finese’.

Naime, parfem se sastoji od gornjih, srednjih i baznih mirisnih nota. Gornje, početne note su one koje vas odmah ‘navuku’ jer prve zamirišu. Srednje note jači su igrači jer čine srce parfema, a već naziv baznih nota govori da su one svojevrstan temelj i poveznica mirisa.

Treba im dati vremena da sve dođu do izražaja, osjetiti kako miriše njihov ukupan ‘zbroj’. Najbolje je nanijeti parfem na najtoplije dijelove tijela – takozvane pulsirajuće točke: zapešća, vrat, područje oko ključne kosti, unutarnje dijelove (pregibe) lakta i koljena. Tako će se miris postupno otpuštati i dulje trajati. Nanošenje parfema iza ušiju ne preporučuje se jer su tamo žlijezde koje mogu promijeniti miris.

Na papirnatim ili keramičkim testerima (bloterima) ne iskušavajte više od šest parfema zaredom kako biste ih mogli razlikovati. Odabrani miris iskušajte na zapešću ili unutrašnjem dijelu lakta.

Ne žurite: provjerite kako miriše nakon minute, pet minuta, 30 minuta, jednog sata. Ako vam se i dalje sviđa, to je dobar znak! Poznavatelji parfema kažu da je miris koji nosimo prije svega ‘rezerviran’ za bliske osobe kad nam se posve približe. Prema parfemskom bontonu, nepristojno je ‘napadati’ okolinu svojim mirisom.

Što je parfem, a što toaletna voda?

Ovisno o koncentraciji mirisnih ulja i ekstrakata, najjači je (a time i najskuplji) parfum ili extrait de parfum (20-30 posto) koji se najdulje zadržava na koži, a slična svojstva ima parfemska voda (eau de parfum) s koncentracijom od 16 do 18 posto.

Blaže su i ‘lakše’ mirisne verzije toaletna vodica (eau de toilette, 12-15 posto), kolonjska vodica (eau de cologne, 6-8 posto) i osvježavajuća vodica (eau fraiche, 3-8 posto) koje su najprikladnije za toplije dane.

24sata.hr

Irački premijer: Nećemo dopustiti ostanak američke vojske u Iraku

IRAK neće dopustiti dulji ostanak američkih vojnika na svom teritoriju, rekao je premijer Adel Abdul Mahdi u srijedu nakon sastanka s američkim ministrom obrane koji je rekao da SAD poštuje suverenitet Iraka i vojnici će prolaziti samo uz odobrenje službenog Bagdada. 

Adel Abdul Mahdi je nakon sastanka s američkim ministrom obrane Markom Esperom ponovio ranije stjališe da je američkoj vojsci koja se povlači iz Sirije dopušteno prolaziti kroz Irak samo u tranzitu, ali ne mogu se zadržavati bez dozvole. 

Irak “poduzima sve međunarodne pravne mjere” kako bi osigurao da američka vojska napusti državu, priopćeno je iz Mahdijeva ureda.

U priopćenju se navodi i izjava američkog ministra da SAD poštuje irački suverenitet i da američke snage ulaze u državu samo uz odobrenje Bagdada.-

Esper je ranije kazao da će američki vojnici u povlačenju iz Sirije ići u zapadni Irak kako bi se borili protiv Islamske države i “pomogla u obrani Iraka”, a tu je izjavu povukao u utorak kad je istaknuo da je cilj Washingtona povratak vojnika u SAD. 

Američka vojska okupirala je Irak u razdoblju od 2003. do 2011. godine i iznimno je nepopularna u većini države.

Mahdi je proteklih tjedana bio suočen s nasilnim prosvjedima protiv korupcije, zbog čega mu nije ostalo političkog kapitala za obranu veza sa SAD-om. 

index.hr

Želite uštedjeti novac? Ovih devet stvari morate što prije prestati raditi

IAKO postoje ljudi koji se znaju kontrolirati kada je u pitanju njihov novac, istina je da ima i puno onih rastrošnijih koji na kraju mjeseca ostanu bez kune u džepu. Dobra je vijest da uz samo malo odricanja možete bez stresa čekati svoju iduću plaću, a ovaj popis od devet jednostavnih stvari na koje trebate prestati bacati novac pomoći će vam u tome.

1. Večere vani

Ako ste jedan od onih koji svoju plaću vole ostavljati po restoranima i nakon tog zažali, vrijeme je da malo preispitate svoje odluke. Hrana u restoranima je uglavnom skupa. Stoga, osim ako nije neka posebna prilika, možete si uvijek skuhati nešto doma za puno manje novca.

2. Pretplate na streaming usluge

Razne premium pretplate na servisima poput YouTubea omogućuju vam bezbrižno gledanje videa bez reklama, no bez obzira na to, ne isplati se trošiti novac na takve stvari jer reklame uglavnom traju po nekoliko sekundi.

3. Uplaćivanje igara na sreću

Svima je nekada primamljivo uplatiti loto listić jer uvijek postoji mogućnost da će biti dobitan. Morate ipak znati da je statistika na strani lutrije te da su šanse male. Stoga bi bilo bolje da teško zarađeni novac ne trošite na komadić papira.

4. Ne propuštate ni jednu rasprodaju

Nije poanta u kupovini po rasprodajama, nego kupnja stvari koje su vam zaista potrebne, a čija je cijena pristupačnija. Mnogi ljudi čim vide da su stvari na 50 posto popusta požure potrošiti svoj novac, nakon čega shvate da im taj proizvod uopće ne treba.

5. Previše trošite na godišnjem odmoru

Iako su odmori tu da bi se uživalo i opustilo, ipak biste trebali razmisliti prije nego što potrošite cijelu svoju plaću na njega. Svijet se može istražiti i bez “rupe u džepu.” Nikad nemojte rezervirati prvi hotel na koji nađete, već si dajte vremena i istražite postoji li neki povoljniji. Također, potražite i neke bonove za popuste i posjetite neke manje poznate destinacije.

6. Korištenje predmeta za jednokratnu upotrebu

Osim što su plastični i loši za okoliš, loši su i za vaš džep. Nema smisla kupovati stvari koje ćemo odmah nakon upotrebe baciti. Iako su za određene prigode jednokratni predmeti savršeni, ipak su keramičke stvari bolja alternativa koja može trajati godinama.

7. Kupnja proizvoda dok čekate u redu na blagajni

Iako je dobra taktika držati sitne proizvode kraj blagajne zbog impulzivnih kupaca, ipak se probajte idući put malo kontrolirati dok budete čekali red za naplatu.

8. Nepromišljeno kupujete stvari

Postoje ljudi koji vole trošiti novac na stvari koje im uopće ne trebaju. Velike marketinške tvrtke godinama smišljaju taktike kako privući kupce da kupuju stvari koje inače ne bi. Studije pokazuju da impulzivna kupnja na neki način stvara osjećaj zadovoljstva, no morate shvatiti da je takvo zadovoljstvo privremeno.

9. Članarine u teretani

Umjesto da novac dajete teretanama, radije vježbajte doma, uštedite koju kunu i uložite u neku opremu. No, ako vam je draže provoditi vrijeme u teretani, iskoristite članarinu što više možete i pronađite druge načine za uštedu novca.

index.hr

Bivši predsjednik katalonske vlade odbio izručenje iz Belgije u Španjolsku

Bivši predsjednik katalonske vlade Carles Puigdemont, za kojim je španjolski sud u ponedjeljak raspisao europski uhidbeni nalog, odbio je u petak, u zgradi belgijskog državnog odvjetništva, izručenje iz Belgije u Španjolsku, izvijestila su španjolska javna televizija TVE i novine El Mundo. Puigdemont (56) se u pratnji svog odvjetnika dobrovoljno odazvao pozivu belgijskom pravosuđu a nakon izlaska iz zgrade u Bruxellesu rekao je da zasad ostaje u Belgiji te da će se odazvati svaki put kada ga pozovu.

„Sudac mi je upravo izrekao puštanje na slobodu bez plaćanja jamčevine. Mogu izaći iz Belgije uz njegovo dopuštenje“, rekao je. U Španjolskoj je optužen za poticanje stanovnika na ustanak i korištenje javnog novca za organiziranje referenduma o nezavisnosti Katalonije kojeg je bio zabranio španjolski Ustavni sud.

Posljedično je proglasio samostalnu republiku Kataloniju koja nije zaživjela u stvarnosti. Sudac španjolskog Vrhovnog suda, Pablo Llarena, u ponedjeljak je ponovo izdao europski uhdbeni nalog nakon što je sud izrekao osuđujuće presude bivšim Puigdemontovim suradnicima i članovima njegove vlade. Puigdemont je u listopadu 2017. godine, nakon proglašenja republike, a nakon što je španjolska vlada preuzela privremeno upravljanje Katalonijom, otišao u Belgiju.

Iz mjesta Waterloo, udaljenog 20 kilometara od Bruxellesa vodi međunarodnu kampanju za nezavisnost. Španjolski sud je već bio zatražio njegovo izručenje, no zbog tehničkih grešaka u zahtjevu pravosuđe Belgije ga nije bilo izručilo. Španjolski sud je zatim povukao nalog. Puigdemont se  tada dobrovoljno otišao prijaviti u jednu policijsku postaju.

On je u ponedjeljak rekao medijima kako vjeruje belgijskom pravosuđu te da će se odazvati pozivu u bilo kojem trenutku pozovu li ga. Puigdemont je u ljeto 2018. godine otišao iz Belgije u Finsku gdje je održao predavanje, a na povratku je njegov automobil zaustavljen u Njemačkoj gdje je zadržan.

Njemačko pravosuđe odbilo ga je tada izručiti u Španjolsku jer je bio optužen za pobunu, a takva optužba ne postoji u Njemačkoj. U ponedjeljak je Vrhovni sud u Madridu osudio devetero katalonskih dužnosnika na zatvorske kazne od 9 do 13 godine zbog organiziranja referenduma o nezavisnosti 2017. godine kojeg je bio zabranio ustavni sud i posljedičnog proglašenja republike Katalonije.

Osuđeni su zbog poticanja stanovništva na ustanak i trošenja javnog novca za organiziranje zabranjenog referenduma. Sud je odbacio optužbu za pobunu, koja je implicirala korištenje nasilja a na kojoj je inzistiralo državno odvjetništvo. Još troje dužnosnika osuđeno je na zabranu obnašanja javnih funkcija i novčane kazne.

vecernji.ba

Vlada razmatra ponudu izraelsko-kineskog konzorcija za preuzimanje Aluminija

Vlada Federacije BiH, kao najveći pojedinačni dioničar, bila je u četvrtak domaćin sastanku na kojem je izraelsko-kineski konzorcij prezentirao svoju ponudu za preuzimanje mostarskog Aluminija.

– Koji su daljnji koraci u tom postupku ovisit će isključivo o dogovoru dioničara s potencijalnim investitorom o čemu ovisi i sudbina tvornice, odnosno ponovno pokretanje proizvodnje – kazao je predstojnik ureda Uprave za odnose s javnošću i marketing Aluminija Miljenko Buhač. On je za Fenu potvrdio kako imaju informaciju da je Vlada FBiH zatražila nekoliko dana za analizu ponude te da će ponuda biti razmotrena na sljedećoj sjednici.

– Nakon toga, procjenjujemo za nekih desetak dana, trebao bi se održati idući sastanak, od kojega će ovisiti budući potezi dviju strana – kazao je Buhač. Kada je u pitanu sadržaj ponude i koliko je ona prihvatljiva za djelatnike i dioničare Aluminija, Buhač je kazao kako Aluminij o detaljima ponude, posebice o financijskim parametrima, nije ovlašten govoriti, barem ne u ovome trenutku.

– Ono što je bitno istaknuti je to da ponuda sadrži logičan i stručan set mjera i aktivnosti koje bi vodile do ponovnog podizanja Aluminija d.d. Mostar na čvrste noge i njegov ulazak u prostor koji osigurava razvojno funkcioniranje čitavog sustava, a ne samo obnavljanje onoga što je ranije postojalo – ustvrdio je.

Po njegovim riječima, i dalje je najvažnije pitanje kojeg treba riješiti osiguravanje stabilne i povoljne cijene električne struje, a u ponudi su sadržane opcije za koje investitor smatra da su izvodljive. Riješi li se to pitanje, dodao je Buhač, onda se otvaraju i ostale mogućnosti za nekadašnjeg diva.

Upitan jesu li pristigle još neke ponude, kazao je kako je razgovarano s tvrtkom WAQT TRADE LLC iz Dubaija, čiji su predstavnici u Aluminiju boravili 10. listopada. – Nakon toga trebalo je početi s razmjenom informacija kako bi se potencijalni investitor upoznao s detaljima koji su mu nužni za dostavljanje ponude, čemu bi trebalo prethoditi potpisivanje sporazuma o neširenju informacija.

Ipak, prema saznanjima koje imamo, tvrtka iz Dubaija najavila je svoju ponudu već u ovoj fazi, a ona bi u Vladu FBiH trebala stići u idućih sedam do deset dana – ocijenio je Buhač. Osim ova dva zainteresirana međunarodna konzorcija, pojavio se još jedan interesent s područja Europe.

– Ta tvrtka dolazi iz zemlje koju “po defaultu” smatramo stabilnom i gospodarski visoko razvijenom, što nam daje nadu da interes investitora za Aluminijem ne splašnjava i da će se uskoro iskristalizirati jedna prihvatljiva opcija – zaključio je Buhač.

vecernji.ba

Dani kazališta ”Vitez 2019.”

Predstava “Klytaimestra” je nastala u produkciji CZK Omiš, režiji Petra Buljevića i izvedbi dramske umjetnice Ivane Giove Župa.

Od premijere do sada je igrana je na više atraktivnih i zanimljivim lokacijama kao što su Amfiteatar u Saloni u sklopu Večeri gladijatora i antičkog teatra,na veličanstvenim Manastirinama,na otvaranju jubilarnih Ivanjskih večeri – uz Cetinu, u starom selu Jesenice, na Visu, kao i na tvrđavama Mirabela i prvi ikada koji smo igrali na Fortici – omiškoj Dinari.

Predstava je uz potporu Ministarstva kulture RH i organizaciji društva Hrvata “Tin Ujević” igrana u KULT teatru u Beogradu i Kulturnom centru u Šidu, kao projekt međunarodne suradnje..itd. Predstava je u Vitezu na rasporedu ove subote, 19. listopada, s početkom u 19 sati.

Nakon stanke od 15 minuta Gradski teatar “Mali princ” iz Omiša izvest će, s početkom u 20 sati, predstavu “Kumovi”.


U predstavi “Kumovi” je riječ o čovjeku koji je IZGUBIO POSAO, i odjednom je shvatio da može komunicirati s PSOM. Zapravo, shvatio je kako ga jedino taj pas dobro razumije

Ne znate kako provesti subotnju večer, odlazak u kazalište je idealan, dođite i uživajte.

Scorsese ponovno razvaljuje: Ovo je njegov najbolji film u posljednjih 30 godina

PRIČE o legendarnom Martinu Scorseseu vrlo se često znaju svesti na to da su mu filmovi odlični, ali da nijedan nije bolji od njegovog remek-djela “GoodFellas”.

Ako je vjerovati kritičarima koji su imali prilike pogledati njegov najnoviji film, dugoočekivani “The Irishman”, ta se priča polagano mijenja, a mnogi tvrde da je film podjednako dobar, ako ne i bolji od njegove nezaboravne gangsterske drame.

Odlična gluma, predivno snimljen, izvrsno režiran i ono najbitnije – Scorsese se vratio žanru koji ga je proslavio i to u društvu nezaboravnih suradnika. A kada u istom filmu imate Roberta De Nira, Joea Pescija, Harveyja Keitela i prvu suradnju redatelja s Pacinom, radi se o filmu koji se ne propušta.

Ukratko, ovo je film za kojim nariču svi oni gledatelji zasićeni superjunačkim CGI spektaklima, hororima i tko zna kojim po redu nastavcima, remakeovima i rebootovima popularnih franšiza.

“Once Upon a Time in Hollywood”, “Joker” i “The Irishman” spadaju u tri najrazvikanija ovogodišnja filma, a dijele jednu zajedničku crtu – “staromodni” su. Sve ovo možda je i trenutak u kojem je postalo jasno da sve ne može počivati na leđima blockbustera i da su se ljudi možda zaželjeli klasičnih filmova.

A “The Irishman” je, tvrde kritičari, upravo to. Klasičan gangsterski film sa sumnjivim njuškama, prevelikim pečatnjacima, golemim količinama novca, prikladnim soundtrackom i glumačkim legendama koje su se ujedinile u filmu koji djeluje kao kompilacija najboljeg iz Scorseseovih najboljih filmova.

Ono što se promijenilo je redateljev pristup tematici. Životi mafijaša više se ne veličaju, a glamur su zamijenile teme starenja, krivnje i smrti.

Kao što vjerojatno znate, radnja prati život plaćenog ubojice i zaposlenika obitelji Bufalino, Franka “Irca” Sheerana (De Niro) koji se u staračkom domu prisjeća svog uspona u svijetu kriminala. Jedan od njegovih zadataka bio je i čuvanje nepredvidivog sindikalista Jimmyja Hoffe (Pacino) koji je svojevremeno imao ogroman utjecaj, ali i povezanost s kriminalnim podzemljem. Inače, Hoffa je nestao u srpnju 1975. i njegov slučaj do danas je neriješen, ali Sheeran je ispričao svoju verziju događaja i što se njega tiče, stvari su itekako riješene.

Scenarij Stevea Zailliana utemeljen je na Sheeranovoj biografiji “I Heard You Paint Houses” Charlesa Brandta iz 2004. Brandtova knjiga Sheerana stavlja u središte Hoffin nestanak, ali FBI ga još uvijek nije službeno povezao s ubojstvom.

Neovisno o tome vjerovali mu ili ne, njegova životna priča odličan je materijal za film. Sheeran nakon rata počinje raditi kao kamiondžija, a uskoro nakon toga počinje surađivati s Russellom Bufalinom, mafijašem kojem se sviđa Frankov stil i učinkovitost. Za ovu ulogu Scorsese je iz mirovine izvukao izvrsnog Joea Pescija koji je ovog puta sve samo ne glasni i agresivni luđak kakve je mnogo puta glumio.

Bufalino Franka upoznaje s Hoffom, političarem u usponu koji je mafijašima posuđivao novac iz mirovinskog fonda, uzimao dio kamata i povremeno angažirao mafijaške razbijače da odrađuju povremeno zastrašivanje onih koje je bilo potrebno “dovesti u red”.

Frank postaje Hoffin prijatelj i tjelohranitelj, ali sve se mijenja u trenutku kada Hoffa završava u zatvoru i počinje ucjenjivati mafiju.

“The Irishman”, tvrde kritičari, po mnogočemu je klasičan Scorseseov film i sve smo ovo već mnogo puta vidjeli, ne samo od redatelja, već i mnogih koji su njegov stil pokušali imitirati. No, u isto je vrijeme i jedan od najboljih filmova u žanru i samo su Scorsese i pomno odabrani glumci mogli snimiti toliko moćan film koji vas uspijeva natjerati da zanemarite sva ta opća mjesta gangsterskog filma. Razlog za to je jednostavan.

Kao što je to kritičar Guardiana, Peter Bradshaw, napisao: “Imali smo priliku da se zasitimo mafije, ali Scorsese sve te priče vraća u fokus, posebno s novim naglaskom na Frankovoj duhovnoj devastaciji i krivnji. Čovjek koji je još davno uspio amputirati mogućnost da osjeća žaljenje, sada više nije u stanju pomiriti se s vlastitim osjećajima. Ovo je još jedno ogromno Scorseseovo postignuće.”

Podsjećamo, “The Irishman” na Netflix stiže 27. studenog.    

index.hr

Zeleni bi u Švicarskoj mogli preteći Demokršćansku stranku i ući u vladu

ZELENI bi u nedjelju na švicarskim parlamentarnim izborima mogli prvi put ostvariti proboj u vladu u kojoj tradicionalne velike stranke međusobno dijele sedam ministarskih mjesta, piše AFP.

Švicarski glasači 20. listopada biraju 245 članova parlamenta: 200 u donjem domu, Nacionalnom vijeću i 45 u gornjem domu, Državnom vijeću. 

Zastupnici Nacionalnog vijeća biraju se na općim i tajnim izborima u kojima kantoni čine izborne jedinice iz kojih se zastupnici biraju proporcionalno veličini pojedinog kantona. 
Zastupnici Državnog vijeća biraju se većinskim sustavom u dva kruga. 

Pitanje klimatskih promjena dalo vjetar u leđa

Svi zastupnici će tek 11. prosinca izabrati sedmero ministara u vladi.

Tradicionalna stabilnost švicarske političke scene, vrlo kompleksan izborni sustav i slab odaziv birača ne ostavljaju mnogo prostora za iznenađenja, no ove godine je pitanje klimatskih promjena dalo vjetar u leđa Zelenima koji bi mogli preteći Demokršćansku stranku (CVP), četvrtu po snazi u donjem domu parlamenta.

“Imamo ambiciju postati politička snaga na razini vlade jer smatramo da je to Švicarskoj potrebno”, kazala je potpredsjednica Zelenih Lisa Mazzone.

Dvije zelene stranke imaju gotovo jednako kao i socijaldemokrati

Već desetljećima sedam ministarskih mjesta na osnovu izbornih rezultata i jezične zastupljenosti dijele četiri velike stranke: Švicarska narodna stranka (SVP, desni populisti), Socijaldemokratska stranka (PS), liberali (FDP) i demokršćani (CVP). U postojećoj vladi sve stranke imaju dva ministra, osim demokršćana koji su ostali na jednom. 

Prema anketama javnog mišljenja koje je početkom mjeseca provela javna televizija RTS, SVP, koji je imao najviše glasova i prije četiri godine, sada osvaja 27,3 posto potpore birača, ali dvije zelene stranke po anketama imaju 18 posto, što je gotovo jednako kao i socijaldemokrati, ali je više od liberala (15,2 posto) i demokršćana (10,6 posto). 

“Ankete pokazuju da je pitanje klimatskih promjena u središtu interesa Švicaraca, kao što je to 2015. bila migrantska problematika koja je u međuvremenu splasnula”, ocijenio je politolog sa sveučilišta u Ženevi Pascal Sciarini.

Uspavano biračko tijelo

No, iako je poruka ekološke aktivistkinje Grete Thunberg doprla do švicarskih građana te se na štrajku za klimu u Bernu krajem rujna okupilo 100.000 ljudi, najvažnije je mobilizirati “uspavano biračko tijelo”, smatra politologinja Martina Mousson.

“Posebice kada su u pitanju mladi, oni moraju imati neku temu koja će ih pokrenuti, kao što je to pitanje klimatskih promjena”, ocijenila je Mousson.

Potpredsjednica Zelenih se također slaže da je potrebno mobilizirati biračko tijelo jer ima “puno potencijala kod onih koji ne izlaze na izbore, a posebice među mladima”.

Nije vjerojatan ulazak u vladu

Što se tiče ulaska Zelenih u vladu, dobri poznavatelji švicarskog političkog života smatraju da to ipak nije vjerojatno. 

Oni bi, ocjenjuju analitičari, prije težnje za ulaskom u vladu, trebali u naredne četiri godine uvećati potporu biračkog tijela.

Osim toga, izborni sustav predviđa da manje naseljeni kantoni raspolažu s manje mjesta u parlamentu te su Zeleni i socijalisti u tim kantonima predložili zajedničkog, socijalističkog kandidata.

Većinski sustav glasovanja

“Dakle, oni koji bi željeli isključivo našeg kandidata to ne mogu učiniti”, objasnila je Mazzone.

Za odabir ministra potrebna je potpora oba doma. Ako Zeleni i uđu u donji dom, tj. Nacionalno vijeće, to ne znači da će uspjeti ući i u Državno vijeće, gornji dom parlamenta, jer većinski sustav glasovanja ide na ruku desnom centru.

index.hr