Naravno, hrvatska strana u BiH je ta koja je najaktivnija u smislu predlaganja rješenja kojim bi se provele presude Ustavnog suda BiH, ali i onog Europskog za ljudska prava te je najzainteresiranija za rješavanje pitanja koja će najmalobrojnijem narodu zajamčiti osnovna politička prava – da bira svoje predstavnike u domove naroda i Predsjedništvo BiH
U svjetlu činjenice da su neriješena pitanja u izbornom zakonodavstvu, a osobito ona koja traže poštivanje legitimnog političkog predstavljanja u onim institucijama vlasti koje je Ustav odredio za predstavljanje konstitutivnih naroda, čimbenik koji traži kompromis i dijalog, a čijim bi rješavanjem BiH dobila nove perspektive uz relaksirano međunacionalno ozračje, razumljivo je da su ove teme u samom vrhu prioriteta.
Važnost pitanja
Naravno, hrvatska strana u BiH je ta koja je najaktivnija u smislu predlaganja rješenja kojim bi se provele presude Ustavnog suda BiH, ali i onog Europskog za ljudska prava te je najzainteresiranija za rješavanje pitanja koja će najmalobrojnijem narodu zajamčiti osnovna politička prava – da bira svoje predstavnike u domove naroda i Predsjedništvo BiH. Za potonju instituciju do sada je bio niz prijedloga, a ovih se dana i od dijela političkih predstavnika koji dolaze iz političkog Sarajeva mogla čuti jedna ideja o kojoj se do sada u više navrata vodilo rasprave.
U FGR podcastu na Avaz TV-u gostovao je zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH te član Zajedničkog povjerenstva za europske integracije Predrag Kojović. Naveo je pritom, govoreći o važnim političkim pitanjima, da bi u cilju rješavanja pitanja izbora članova Predsjedništva bio spreman prihvatiti rješenje neizravnog izbora iz Parlamenta te da bi čak prihvatio i asimetrično rješenje po kojem bi se član iz RS-a birao izravno, a iz Federacije neizravno.
Asimetrično rješenje nije novina u političkom životu BiH, uostalom, o njemu se vode rasprave već dulje te sežu još u same početke pregovora o novom izbornom zakonodavstvu. U složenim, neizvjesnim i pregovorima koji su često bili pod značajnim pritiskom vanjskih čimbenika, ali i dijela domaće javnosti, politički predstavnici iz BiH do sada nisu uspjeli doći do rješenja koje bi zadovoljilo ustavno načelo konstitutivnosti.
Stranke Hrvatskog narodnog sabora još su 2011. godine u okviru modela koji su trebali riješiti otvorena pitanja u izbornom zakonodavstvu bile razradile prijedlog koji bi u biti riješio tematiku legitimnog političkog predstavljanja, odnosno zaštite konstitutivnih naroda kada govorimo o odlučivanju, a jedan od prijedloga išao je upravo u smjeru biranja članova Predsjedništva kroz Parlamentarnu skupštinu BiH. Suštinska je bila kandidatura kroz Zastupnički dom, a konačnu potvrdu davao bi Dom naroda.
Mogući model
U kontekstu nove priče oko neizravnog izbora valjalo bi u startu uputiti na potrebu da izbor kandidata kroz Dom naroda uključuje potporu unutar kluba naroda, a ne tek opću većinu Doma naroda koji, podsjećamo, ima 15 izaslanika. Drugim riječima, kandidat za jednog člana Predsjedništva morao bi dobiti potporu unutar Kluba hrvatskoga naroda, a drugi unutar bošnjačkog.
Trenutačno rješenje je takvo da kvorum nužan za odlučivanje u Domu naroda čini devet izaslanika uz uvjet da su prisutna najmanje tri bošnjačka, tri hrvatska i tri srpska izaslanika, a, prema Poslovniku Doma, odluke u Domu donose se većinom glasova izaslanika koji su prisutni i koji glasuju. Izaslanici pritom ulažu napore kako bi većina uključivala najmanje jednu trećinu izaslanika izabranih s teritorija svakog entiteta, osim ako je drugačije predviđeno Ustavom BiH i Poslovnikom.
Pitanje trećeg člana Predsjedništva BiH u startu treba promatrati kroz činjenicu da srpske stranke teško mogu pristati na izbor kroz Parlamentarnu skupštinu BiH te bi se u tom slučaju njega i dalje biralo izravno na prostoru Republike Srpske.
izvor: vecernji.ba
