Anja Stipinović

Gdje su najveće plaće u Federaciji BiH?

Najvećom prosječnom isplaćenom neto plaćom tijekom prošle godine u Federaciji BiH može se pohvaliti Sarajevska županija.

Prema podacima iz dokumenta “Makroekonomski pokazatelji po županijama Federacije BiH”, prosječna neto isplaćena plaća u ovoj županiji iznosila je 1390 KM, što je više za 11,1% u odnosu na prethodnu godinu te iznosi 124,8% prosjeka Federacije BiH, piše portal Večernjeg lista BiH.

S druge strane, najmanja prosječna isplaćena plaća, prema podacima iz navedenog dokumenta, isplaćena je u Srednjobosanskoj županiji. Naime, prosječna isplaćena neto plaća u SBŽ tijekom 2022. godine iznosila je 893 KM, što je više za 11,8% u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 80,2% prosjeka FBiH. U razdoblju 2018. – 2022. godine neto plaća u ovoj županiji prosječno se godišnje povećavala za 5,4%.

Isti podaci pokazuju kako je prosječna isplaćena neto plaća u Posavskoj županiji u 2022. godini iznosila 1025 KM, što je više za 14,3% u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 92,0% prosjeka FBiH. U četverogodišnjem razdoblju 2018. – 2022. godine neto plaća u ovoj županiji prosječno se godišnje povećavala za 7,3%. Kada je riječ o Tuzlanskoj županiji, prosječna isplaćena neto plaća tijekom 2022. godine iznosila je 1022 KM, što je više za 12,8% u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 91,7% prosjeka FBiH. U promatranom razdoblju 2018. – 2022. neto plaća prosječno se godišnje povećavala za 6,4%. Druga najmanja prosječna neto plaća isplaćena je u Zeničko-dobojskoj županiji. Prema podacima iz spomenutog dokumenta, prosječna isplaćena neto plaća u Zeničko-dobojskoj županiji u 2022. godini iznosila je 962 KM, što je više za 12,1% u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 86,4% prosjeka FBiH. U razdoblju 2018. – 2022. godine neto plaća radnicima u ovoj županiji prosječno se godišnje povećavala za 6%.

Najveće povećanje u odnosu na godinu prije zabilježeno je u Bosansko-podrinjskoj županiji. – Prosječna isplaćena neto plaća u BPŽ u 2022. iznosila je 1026 KM, što je više za 15,2% u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 92,1% prosjeka FBiH. U promatranom razdoblju 2018. – 2022. neto plaća prosječno se godišnje povećavala za 6,6% – navodi se u dokumentu “Makroekonomski pokazatelji po županijama Federacije BiH”. Drugom najvećom prosječnom isplaćenom neto plaćom može se pohvaliti Hercegovačko-neretvanska županija, gdje je prošle godine ovaj iznos bio 1198 KM, što je više za 10,9% u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 107,5% prosjeka FBiH. U četverogodišnjem razdoblju (2018. – 2022. g.) neto plaća u ovoj županiji prosječno se godišnje povećavala za 5,4%. Značajan rast u visini prosječne isplaćene neto plaće tijekom prošle godine u odnosu na godinu prije zabilježen je i u Zapadnohercegovačkoj županiji.

Naime, prosječna isplaćena neto plaća u ZHŽ-u iznosila je 1002 KM, što je više za 12,3% u odnosu na prethodnu godinu, a tijekom četverogodišnjeg razdoblja prosječno se godišnje povećavala za 5,9%, piše Večernji list BiH, koji kompletne priče donosi u tiskanom izdanju Večernjeg lista BiH, svakim radnim danom.

izvor: večernji.ba /radiovitez.ba

Europska unija daje milijun KM bespovratnih sredstava za poljoprivredu u BiH

U okviru projekta EU4AGRI-Recovery, koji financira Europska unija, 19. lipnja, objavljen je novi Javni poziv potencijalnim korisnicima bespovratnih sredstava za mjeru podrške investicijama za poboljšanje adaptacije na klimatske promjene u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji u Bosni i Hercegovini, vrijedan jedan milijun KM.

Cilj ovog Javnog poziva je jačanje otpornosti poslovnih subjekata u sektoru primarne poljoprivredne proizvodnje, investicijom u alate i tehnologije koji doprinose poboljšanju adaptacije na klimatske promjene. Kroz ovaj Javni poziv, Evropska unija će podržati poljoprivredno-prehrambene poslovne subjekte koji žele svoje poslovanje učiniti otpornijim na klimatske promjene, s ciljem postizanja održive poljoprivrede, kontrolirane upotrebe prirodnih resursa i uvođenja dobrih praksi. 

Na javni poziv mogu se prijaviti obrti/samostalni poduzetnici, poljoprivredne zadruge, mikro, mala i srednja poduzeća koja se najkasnije dvije godine prije objave ovog Javnog poziva aktivno bave primarnom poljoprivrednom proizvodnjom.

U okviru ovog Javnog poziva na raspolaganju je jedan milijun KM, a sredstva podrške po jednoj prijavi mogu iznositi od 30.000 KM do 300.000 KM (bez PDV-a) i mogu se koristiti samo za financiranje prihvatljivih troškova. Prijedlog projekta sa potrebnom dokumentacijom potrebno je dostaviti isključivo putem online platforme do 25. kolovoza 2023. godine, do 15 sati. Prijave podnesene kroz druge kanale (pošta ili email) se neće uzeti u razmatranje.

Prezentacija javnog poziva objavljena je na Facebook stranici projekta EU4AGRI, a namijenjena je zainteresiranim osobama koje rade na pripremi aplikacija kao i potencijalnim korisnicima. Svi zainteresirani mogu pristupiti javnom pozivu putem oficijelne web stranice projekta, eu4agri.ba. 

izvor: hercegovina.info/radiovitez.ba

Skinuta stigma s bh. nogometa. Pred Zrinjskim ta divna mostarska jesen…

Nakon što su se upisali u povijest bh. nogometa, Plemići su nastavak svoga uspješnog “plesa” u Europi proslavili najprije na terenu u Islandu, u zrakoplovu je bilo posebno veselo, a vidno raspoloženi stigli su i u Zračnu luku u Mostaru, gdje su sletjeli u petak rano ujutro.

Zrinjski se potvrdio kao najuspješniji bosanskohercegovački klub od samostalnosti ove zemlje, piše portal Večernjeg lista BiH. Otkako se igra Premijer liga BiH kao natjecanje na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine, Zrinjski je, s osam naslova i dvama osvojenim kupovima, najuspješniji domaći klub. Također, nikada dosad ni jedan bh. klub nije igrao neku značajniju ulogu na europskoj sceni, a sada su, prolaskom u grupnu fazu jednoga natjecanja u Europi, Plemići konačno skinuli i tu stigmu.

Nismo više liliputanci

Naime, plasmanom jednog bh. kluba – mostarskog Zrinjskog – u grupnu fazu jednog UEFA-ina natjecanja naša je zemlja prvi put dobila svog predstavnika u ovom odabranom društvu. U ovom trenutku još nije poznato hoće li Zrinjski igrati grupnu fazu Europske lige. Za Plemiće tek slijede utakmice doigravanja s austrijskim LASK-om, ali jedno je sigurno – Mostarci u džepu imaju barem grupnu fazu Konferencijske lige. Zahvaljujući upravo toj činjenici, bh. nogomet više nema ulogu liliputanaca u europskom nogometu, piše u autorskom tekstu Matej Damjanović za Večernji list. Kada je riječ o regionalnome nogometu, Konferencijsku ligu protekle su godine igrali predstavnici Kosova, Gibraltara te još nekih zemalja koje mi na Balkanu volimo zvati “nenogometnima”. Ipak, gledajući kroz prizmu bh. nogometa, ovaj uspjeh Zrinjskog je ogroman. Zrinjski je kao klub još od 2014. napravio ključne korake prema ovom uspjehu. Mostarci su potom posljednjih godina postali dominantni na domaćoj sceni, a nakon svega toga došao je i uspjeh u Europi. Europski uspjeh klubovi postižu na dva načina. Prvi je upumpavanje velike količine novca u neki klub, a drugi je sustavan rad i stalna prisutnost na europskoj sceni, građenje klupskog koeficijenta, skupljanje iskustva i dizanje kluba na višu razinu. Tim putem išao je Zrinjski pa sada mostarski prvak konačno uživa plodove rada tijekom dugog niza godina. Svi u klubu, počevši od Uprave, igrača, stručnog stožera i navijača zaslužili su sve ovo što se događa Zrinjskom. Svi ti koje smo spomenuli trebaju uživati u ovom trenutku.

  • Čestitke igračima. U dvjema utakmicama bili smo bolji. Mi smo iskoristili tu prošlu utakmicu. Sretni smo i drago nam je što smo mi prvi u bh. nogometu koji su izborili grupnu fazu nekog europskog natjecanja, a koje će to natjecanje biti, vidjet ćemo – kazao je nakon povijesnog uspjeha za cijeli bh. nogomet i susreta na Islandu trener Plemića Krunoslav Rendulić.
    poster

Zrinjski je ispunio svoj primarni cilj u Europi…

  • Pa, evo, sada mogu i otići… – kao rijetko ikad prije našalio se trener Rendulić.
  • Sve smo ciljeve ispunili zahvaljujući igračima i Upravi, naravno. Sada idu novi ciljevi. Moramo se odmoriti i krenuti u domaće prvenstvo. Europa ne donosi Europu, nego je donosi naša domaća liga. Cijelu smo jesen u Europi. Bit će teško, ali imamo 30 igrača i vidjet ćemo – dodao je trener Plemića.

Inva(Zrinja) na Linz

Zrinjskom sada slijede “bonus” utakmice s LASK-om iz Linza. Prva se igra u četvrtak, 24. kolovoza, u Linzu od 21 sat (uzvrat je u Mostaru 31. kolovoza). U austrijskom predstavniku igra i nekoliko igrača podrijetlom s naših prostora/iz okružja. Najvrjedniji izdanak tog kluba je Marin Ljubičić (prema Transfermarktu vrijedi 3,5 mil. eura), kapetan momčadi je Robert Žulj, tu je i Husein Balić. LASK-ov Ivan Ljubić praktički je susjed Antonija Solde, vratara Zrinjskog, obojica su podrijetlom iz Širokog Brijega. Ono što sada sigurno slijedi, bit će invazija navijača Zrinjskog na Linz, piše Vecernji.ba. To je odredište prilično blizu, a već prema prvim procjenama, Zrinjski bi na toj utakmici trebao imati potporu više tisuća navijača iz BiH, ali i iz inozemstva. Igrači naših korijena možda su svjesni kako će to biti tako, ali prosječni Austrijanac mogao bi se naći u šoku. No, prije svega toga Zrinjskom slijedi povratak u realnost. Plemići u nedjelju (20 sati) na domaćem terenu igraju prvu utakmicu u prvenstvu BiH, protivnik je novi premijerligaš GOŠK iz Gabele.

izvor: večernji.ba

Recept za pitu sa šunkom i sirom k

Jednostavni sastojci čine najbolje kombinacije okusa, a spoj hrskavog tijesta i kremastog nadjeva malo koga može ostaviti ravnodušnim. Jedan je od takvih recepata i onaj za francusku pitu sa sirom, šunkom i vrhnjem koja nastaje brzo i jednostavno, a oduševit će i velike i malene. Tradicionalni quiche lorraine mnogi nazivaju najfinijom pitom na svijetu, a u nastavku možete pronaći recept.

Pita sa šunkom i sirom – sastojci:

Za tijesto:

  • 150 g oštrog brašna
  • 100 g glatkog brašna
  • 150 g maslaca
  • pet žlica vode
  • žlica soli

Za nadjev:

  • 200 g šunke
  • 500 ml vrhnja za kuhanje
  • 150 g ribanog sira
  • 3 jaja
  • sol
  • papar

Pita sa šunkom i sirom – priprema:

  1. Pripremite prhko tijesto. Sjedinite oštro i glatko brašno, dodajte sol i maslac narezan na kockice te malo vode. Kratko zamijesite prhko tijesto, zamotajte ga u prozirnu foliju i stavite u hladnjak na pola sata.
  2. Okrugli kalup premažite maslacem pa utisnite tijesto.
  3. Šunku narežite na kockice.
  4. Pomiješajte jaja, vrhnje za kuhanje, naribani sir i začinite po želji.
  5. Na tijesto stavite kockice šunke pa prelijte smjesom jaja, vrhnja i sira. Lagano kalupom lupite o stol kako bi se smjesa poravnala.
  6. Pecite oko 30 minuta u pećnici zagrijanoj na 200 stupnjeva.
  7. Poslužite toplo ili hladno.

Savjet:

  • Ako u hladnjaku imate sastojke koje biste rado potrošili, u ovu ukusnu pitu možete dodati što god poželite. Odlično se slaže i s raznim povrćem, poput poriluka, tikvica i špinata, a šunku možete zamijeniti i s pancetom. Sve što trebate učiniti jest željeni sastojak dodati u smjesu jaja i vrhnja. 
  • Ako ne želite mijesiti prhko tijesto, možete ga zamijeniti kupovnim lisnatim tijestom. 

U nastavku se inspirirajte s još ukusnih ideja za ručak koji će oduševiti obitelj i prijatelje. 

izvor: zadovoljna.hr/radiovitez.ba

Doris Dragović priredila spektakl u Mostaru

Regionalna glazbena diva Doris Dragović u Mostaru je priredila pravi koncertni spektakl za tisuće zaljubljenika u njezinu glazbu, okupljenih na stadionu Kantarevac.

U vreloj ljetnoj noći tisuće građana BiH i susjedne Hrvatske stiglo je u Mostar kako bi uživali u spektaklu dive koja je kazala kako joj je dolazak u Mostar, dolazak doma.

Veliki, bezvremenski hitovi poput: “Željo moja”, “Malo mi za sriću triba”, “Marija Magdalena”, “Gabrijel”, “Šakom o stol”, “Ni riči”, “Neću propast ja”, “Jedini”, “Zemlja i stina”, “Krivi ljudi”, “Baklje ivanjske”, samo su neke od pjesama koje su odjekivale gradom na Neretvi, a atmosfera s koncerta dugo će se pamtiti.

U studiju Radio Viteza predsjednik Rukometne akademije Vitez Nikola Čato

U cilju popularizacije sporta, rukometa i humanitarne djelatnosti Rukometna akademija Vitez priredila je vrhunski sportski događaj koji se sinoć održao u Vitezu. Naime, u Gradskoj sportskoj dvorani Vitez održana je rukometna utakmica u kojoj su snage odmjerile osmerostruke prvakinje BiH HRK Grude i hrvatski prvoligaš ŽRK Osijek.

Tim povodom danas, gost u studiju je bio predsjednik Rukometne akademije Vitez Nikola Čato.

Sve o radu Rukometne akademije Vitez, projektima koji slijede u budućnosti kao i informacije o upisu novih članova poslušajte u prilogu:

Potpisan ugovor o rekonstrukciji glavne prometnice kroz Novi Travnik

U zgradi općine potpisan je ugovor o izvođenju radova na rekonstrukciji glavne prometnice kroz Novi Travnik – “Rekonstrukcija prometnice Trg zlatnih ljiljana – Kralja Tvrtka – Ive Andrića”. Ugovor je potpisao načelnik općine Stjepan Dujo sa firmama “IG” d.o.o. Banja Luka i “Struktura” d.o.o. Jajce.

Vrijednost ugovora iznosi 2,254.000 KM i to je najveća investicija u Novom Travniku u zadnjih 30 godina, a isto tako značajna i važna za građane ovog grada.

“Ovo je jako bitna prometnica koja ide kroz cijeli grad, a na kojoj će se raditi cjelokupna rekonstrukcija prometnice, trotoara, te svih oborinskih i kanalizacijskih cijevi. Osim ovog ugovora, koji je najveći i najznačajniji, danas je potpisano i još nekoliko bitnih ugovora vezanih za prometnice i prometnu infrastrukturu na području Sebešića, Rostova, Opare, Bučića, Nević polja u vrijednosti do pola milijuna KM.” istaknuo je načelnik općine Novi Travnik Stjepan Dujo.

Početak radova na rekonstrukciji prometnice trebali bi početi početkom rujna, tj desetak dana nakon potpisivanja ugovora i dostavljanja garancije od izvođača radova, te nakon presjeka i uvida u stanje na terenu. Rok izvođenja radova je 120 dana. S obzirom na vremenske prilike moguće je da radovi ne budu izvršeni do kraja godine kako je planirano, ali je presudno da radovi budu kvalitetno izvedeni.

Načelnik Dujo osvrnuo se i na ostale gradske dionice koje su u jako lošem stanju i kojima je potrebna rekonstrukcija.

Nadzor radova vršiti će Institut za građevinarstvo”IG” d.o.o. Banja Luka, dok je izvođač radova”Struktura” d.o.o. Jajce.

Do sada je u infrastrukturne radove i ostale projekte u našoj općini uloženo više od 7 milijuna KM, što je daleko više nego prethodnih godina.

Recept za fini i mirisni liker od aronije

Ne tako davno sasvim nepoznata, a danas sveprisutna, aronija je ne samo izvor zdravlja već i vrlo ukusan bobičasti plod od kojega možemo raditi mnoge fine stvari, pa tako i ukusni liker.

Intenzivne ljubičaste boje i izgleda koji neodoljivo podsjeća na borovnice, bobice aronije stigle su nam sa sjevera Amerike i iz sibirskih zemalja. Obiluju tvarima koje pomažu u borbi protiv infekcija, sprječavaju starenje stanica, odličan su izvor vlakana i vitamina te su višestruko korisne za ljudski organizam.

Jeste li znali da je aronija i superbobica koja snižava visoki krvni tlak? Iako je pomalo gorkastog okusa, svakako bismo je trebali što češće uključivati u prehranu. Bobice aronije jedu se svježe, ali se i prerađuju i koriste u mnogim receptima, od sokova, pekmeza pa sve do raznih likera. Mi vam donosimo recept upravo za pravi domaći, mirisni liker od aronije.

Sastojci za liker od aronije:

  • 500 g bobica aronije
  • 350 g šećera
  • 1 l crnog vina (teran, merlot)
  • 150 ml ruma
  • 1 komad cimeta u kori
  • 2 klinčića
  • 1 mahuna vanilije

Liker od aronije – priprema: 

  1. U lonac stavite vino, šećer, aroniju i začine, mahunu vanilije prepolovite, nožem ostružite sjemenke, ubacite ih unutra, ubacite i mahunu pa zakuhajte. Kuhajte na laganoj vatri oko 15 minuta sve dok se šećer potpuno ne otopi.
  2. Skinite s vatre i pustite da se tekućina malo ohladi, potom dodajte rum i sve izmiješajte.
  3. Izlijte u pripremljene sterilizirane boce (zajedno s bobicama i začinima), zatvorite i pustite da odstoji najmanje četiri tjedna. S vremena na vrijeme malo promućkajte sadržaj u bocama.
  4. Služite dobro ohlađeno.

Kad su likeri u pitanju, kad ste zadnji put pili dobri stari malinovac? Pogledajte i recept za najfiniji okus djetinjstva u verziji likera, zamirisat će vam već na samo čitanje.

Prosječna plaća u godinu dana povećana za 147 maraka, nedovoljno da pokrije troškove

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom za lipanj 2023. u FBiH iznosila je 1262 KM i nominalno je niža za 1,2%, a realno za 0,7% u odnosu na svibanj. U odnosu na isti mjesec prethodne godine, prosječna isplaćena neto plaća za lipanj 2023. nominalno je viša za 13,2%, a realno za 9,4%, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku. U lipnju 2023. ukupan broj zaposlenih u FBiH bio je 543.369. U odnosu na prethodni mjesec, broj zaposlenih povećao se za 0,3%. U isto vrijeme potrošačke cijene u BiH porasle su za 4,9% na godišnjoj razini u lipnju, usporavajući s porasta od 6,5% na godišnjoj razini u svibnju, izvijestio je državni ured za statistiku.

Statistika zasigurno izgleda optimistično, nažalost, realnost u BiH je potpuno drugačija. Podsjetimo, prosječna isplaćena mjesečna neto plaća po zaposlenom ostvarena u FBiH za lipanj 2022. iznosila je 1115 KM. Dakle, ove godine prosječna plaća veća je za 147 KM. Sindikalna potrošačka košarica koju je Savez samostalnih sindikata BiH izračunao za lipanj 2023. iznosila je 2768,40 KM. Pokrivenost sindikalne potrošačke košarice prosječnom plaćom je 45%. Pokrivenost potrošačke košarice minimalnom plaćom je 21,53%. Samo u lipnju za prehranu četveročlana obitelj trebala je izdvojiti 1204,60 KM, dakle cijela jedna prosječna plaća. S druge strane, sindikalna potrošačka košarica koju je Savez samostalnih sindikata BiH izračunao za lipanj 2022. iznosila je 2640,21 KM. Dakle, bila je za 128,19 KM jeftinija nego ove godine.

Iz Federalnog zavoda za statistiku navode kako je plaća u odnosu na ovu godinu realno veća za 9,4%. Nažalost, uspoređujući potrošačke košarice, realnost i ne podupire statistiku. Za one koji se bave statistikom službeni podaci su sjajni. Međutim, stvarnost u BiH daleko je od ovakve slike. Struka je po ovom pitanju jasna i kaže da podaci nemaju veze s realnošću. Iako možda zvuči nevjerojatno, BiH je druga u svijetu po rastu plaća, i to odmah nakon Srbije. Međutim, oni koji svakodnevno rade za tu plaću i njome plaćaju životne troškove posvjedočit će da povećanje plaće nisu ni osjetili, a stručnjaci se nadovezuju da podaci koje objavljuju relevantne domaće, ali i svjetske institucije u velikoj mjeri zamagljuju realnost jer je inflacija u posljednjih godinu dana ipak dosegnula veće visine nego što povećanje mjesečne zarade može pokriti.

Iseljavanje zbog plaća

World of Statistics objavio je podatke o rastu plaća na globalnoj razini, a prva dva mjesta zauzele su ni manje ni više nego Srbija i BiH. Prema podacima koji se odnose na prosinac 2022., nominalan rast plaće u Srbiji bio je 15,2%, što je najviše na svijetu. U BiH plaće u prosincu 2022. bile su veće za 14,86%. Tako je BiH po ovom parametru iza sebe ostavila Portugal (14,2%), Bjelorusiju (13,2%), Rumunjsku (13%) i Poljsku (12,6%). Iza su ostale i RH i Slovenija, gdje su plaće bile veće za 11,8% odnosno 10,66. Iza BiH ostao je čak i SAD, u kojem su plaće povećane za 7,04%. – U uvjetima inflacijskog vala svi statistički podaci gube na relevantnosti, pa i ekonomski pokazatelji iskazani tim podacima u dobroj mjeri zamagljuju realnost. Inflacijski udari na ovim prostorima dosegnuli su ozbiljne visine, najveće od kriznih i ratnih 90-ih. To vrijedi i za Srbiju i za BiH. Stope inflacije u BiH prošle su godine bile iznad 16%, u Srbiji nešto iznad 14%. Samo letimičan pogled na ove iznose i stope rasta plaća pokazat će da realnog rasta primanja nije bilo ni u jednoj zemlji – kazao je ranije za Nezavisne ekonomist Milenko Stanić. BiH iz godine u godinu ima sve veći problem s iseljavanjem, a male plaće su glavni razlog. Sve manje radnika, istina, natjeralo je poslodavce na povećanje plaća, a nedovoljno da bi se zaustavilo iseljavanje. Minimalna plaća od 596 KM zasigurno neće ohrabriti ljude da ostaju u BIH, pa ni ova povećana prosječna od 1262 KM jer je nedovoljna za preživljavanje.

izvor: večernji.ba/radiovitez.ba

Koncertom grupe Divanhana završen treći Festival kulture u Busovači

Treći međunarodni Festival kulture, Busovača 2023., jučer je i službeno završen velikim koncertom grupe Divanhana u prelijepom ambijentu Gradskog parka Busovača. Nakon svečanog zatvaranja Festivala kulture, publika je zajedno sa grupom Divanhana pjevala neke od najljepših sevdalinki i starogradskih pjesama, a moderni aranžmani i kompletan muzičko-scenski nastup grupe bili su prilika da skoro hiljadu gostiju uživa u nezaboravnom druženju i muzičkom iskustvu.

Festival kulture je trajao od 09. augusta i publici ponudio produkcijsku predstavu odmah na otvorenju, crtić na otvorenom i druženje sa animatorima drugi dan Festivala, dok je treći dan Festivala kulture bio posvećen mladima, a u obilježavanju Međunarodnog dana mladih je učestvovalo ukupno pet teatarskih skupina, uključujući i DIS Teatar Banja Luka, Studio Teatar Zenica, a navedene predstave je je pogledalo više stotina građana.

Četvrtu noć Festivala, publika je uživala u plesnoj večeri sa plesnim klubom Shadows Zenica, a svi građani su imali priliku da uživaju u nezaboravnoj plesnoj večeri besplatnoj školi plesa.

Petu noć Festivala kulture Festival se održao u Kaćunima, a više od 400 gostiju je uživalo u projekciji igranog filma Amanet na otvorenom.

Šestu noć Festivala kulture publici se predstavila predstava „Slučajni susret u sex shopu“ Rugantino Teatra Zagreb, nakon koje je se publika družila uz svirku Cover art-a.

Ovogodišnji Festival kulture je trajao sedam noći i održavao se na ukupno četiri lokacije, a osim AmfiTeatara u Busovači i Kaćunima, publika je uživala u Gradskom parku Busovača, te Kino Theatru Busovača.