Udruženje profesionalnih rizik menadžera BiH (UPRMBiH) okupilo je međunarodne i domaće stručnjake iz financijskog sektora, kao i donosioc E odluka iz oblasti bankarstva na Drugoj regionalnoj konferenciji iz oblasti upravljanja rizicima. Cilj je otvoriti pitanja važnosti i utjecaja kreditnog rejtinga države i novog regulatornog okvira u bankarstvu na održivu kreditnu ponudu i potražnju, primarno na financiranje malih i srednjih poduzeća.

Predsjednik UPRMBiH i član Uprave Sparkasse Bank BiH Amir Softić pojasnio je da su srednja i mala poduzeća ključni generator godišnje dodatne vrijednosti u poslovnom sektoru svih otvorenih malih ekonomija, pa tako i Bosne i Hercegovine.

– Zato je važno da razmotrimo na koji način rizik države i kreditni rejting utječu na ponudu i potražnju kreditnog novca i u kojim razmjerima će novi regulatorni okvir utjecati na njegov razvoj – kazao je. S jedne strane, kreditni rejting države određuje razinu kreditne potražnje i može utjecati na smanjenje razine kreditne ponude. S druge strane, novi regulatorni okvir treba da prevenira koncentraciju izloženosti bankarskog sustava ka rizičnijim financijskim struktura.

To je, kaže, važno u trenutku monetarne politike niskih kamatnih stopa koja prirodno ohrabruje banke da niske kamatne stope i pad neto kamatnog prihoda kompenziraju s preuzimanjem više razine rizika. – Ako znamo da, istovremeno, globalna ekonomija doživljava usporavanje, jasno je da je za državu kao što je BiH od značaja da ima stabilan bankarski sustav i dostatnu kreditnu potražnju koja bi prevenirala negativne fluktuacije u okviru poslovnog ciklusa – naglasio je.

Smatra da je, kako su u malim i otvorenim ekonomijama učinci monetarne politike limitirani, neophodno raditi na poboljšanju kreditnog rejtinga koji trenutno ne ide u prilog intenziviranju kreditne potražnje. – To, prije svega, znači osiguranje boljeg poslovnog okruženja i veće razine pravne sigurnosti i konačno adekvatan balans između makroprudencijalnih instrumenata i fiskalne politike. Točka susreta ovih politika je upravo podrška malim i srednjim poduzećima, a njihov je razvoj krucijalan za gospodarski rast države.

Stoga, to je tema kojom se svi moramo intenzivno baviti – kazao je. Softić kaže da je bankarski sektor u završnoj fazi usklađivanja s europskim direktivama te u tom smislu ‘možemo očekivati definitivno veće kapitalne zahtjeve.’ – Možemo očekivati i određeno moguće pooštravanje kreditnih standarda, bar kad su u pitanju komitenti koji imaju slabije bonitete – kazao je.   Smatra da je važno osigurati bolju investicijsku klimu, zasnovanu na boljoj političkoj ali i pravnoj stabilnosti, kao i da se kompanije u realnom sektoru očiste od prepreka koje ih sprečavaju da dobiju kredite. Rezidentni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda u BiH Andrew Jewell kazao je da je makroekonomska i financijska situacija u Bosni i Hercegovini stabilna, ali politička neizvjesnost i slab rast u Europi predstavljaju negativne rizike. – MMF je spreman pregovarati novi program s vlastima u BiH čim se formira nova vlada Federacije BiH.

Izvjesno je da će novi program biti fokusiran na reformu sektora zdravstva, povećanje transparentnosti i nadzora nad preduzećima u državnom vlasništvu – naglasio je.

Ističe da je ‘već imao razgovore sa dužnosnicima na državnoj razini kao i u Republici Srpskoj i u Federaciji BiH, svi u zainteresirani za zaključivanje novog programa.’ – Sad je na njima da povuku naredni potez – poručio je. Za drugi dan konferencije planirane su sesije koje bi trebalo da rezultiraju i konkretnim prijedlozima rješenja u usko specijaliziranim bankarskim temama.

vecernji.ba