Kako zvuče najveći hitovi grupe Colonia u akustičnoj verziji i novim aranžmanima mogli su čuti svi koji su krajem prošle godine poslušali njihov aktualni album “C’est la vie”.
Nakon singla “Sve oko mene je grijeh” Colonia je danas objavila novi službeni singl i spot “Za tvoje snene oči”. Njihov veliki hit iz 2001. godine objavljen je na albumu “Milijun milja od nigdje”, a pjesma je bila i u nominaciji za Porin u kategoriji Hit godine 2002. godine.
“C’est la vie” stigao je nakon cijenjenog albuma “Nova era”, prvog s pjevačicom Ivanom Lovrić, a koji je ponovno dokazao kako je Colonia apsolutni vladar hrvatske dance-pop scene. Nove verzije njihovih najvećih hitova stigle su u nešto intimnijoj atmosferi. 15 pjesama u akustičnom izdanju djelo su aranžera Dragana Brnasa i osnivača Colonije Borisa Đurđevića, a pjesma koja je ‘probila led’ bila je “Sve oko mene je grijeh”. Drugi singl nastavlja konceptualnu priču albuma, ali i video spotova. “Za tvoje snene oči” uvlače slušatelja u posve drugačiji ritam popraćen novim crno-bijelim spotom u režiji Darija Radusina.
Od 31. ožujka do 4. travnja 2020. godine u Mostaru će se održati 23. Međunarodni sajam gospodarstva u Mostaru (Mostarski sajam), jedna od najznačajnijih i najposjećenijih gospodarskih manifestacija u regiji.
Zemlja partner je Republika Mađarska, kojoj će ovo biti drugo partnerstvo na mostarskoj gospodarskoj izložbi.
U intervjuu za naš portal politika24.net direktorica Mostarskog sajma gđa. Dalfina Bošnjak govori o ovogodišnjem sajmu, organizaciji, sadržaju i očekivanjima.
www.politika24.net: Kako teku pripreme za 23. Međunarodni sajam gospodarstva Mostar 2020.?
Organizacija ovogodišnjeg sajma teče po planu i mi smo iznimno
zadovoljni. Svakodnevno smo u kontaktu s našim izlagačima, nastojimo
udovoljiti njihovim željama za izgledom štanda i pozicijom kako bi se
što bolje predstavili na sajmu. Ukratko sve ide svojim tijekom. Radili
smo jako dobro, vodili smo računa o svakome klijentu, svakome detalju i
vjerujem da rezultati neće izostati. To nam ulijeva veliki optimizam da
bi naredni sajam mogao nadmašiti sva dosadašnja izdanja. U organizaciju
ovakve manifestacije ulaže se jako puno rada, truda i vremena. Jako
puno. Dvorane su ogromne i u njih se mora ulagati ako želimo ostati na
ovoj razini ili raditi iskorak. Mi smo unazad dvije godine samo na
krovove dvorana potrošili više od pola milijuna maraka. To su ogromni
novci, ali i sajam je veliki projekt. Raspolažemo s 30 000 m2 izložbenog
prostora (vanjskog i unutarnjeg ), s pet suvremeno opremljenih
konferencijskih dvorana, velikim parkirališnim prostorom, uz to
posjedujemo skladišni prostor za čuvanje vrijednih eksponata. Time se ne
može pohvaliti ni jedan sajam u zemlji.
www.politika24.net: Kažite nam nešto o ovogodišnjoj
manifestaciji, iz kojih sve zemalja dolaze izlagači i što sve
posjetitelje očekuje na ovogodišnjem izdanju Mostarskog sajma?
Ove godine ugostit ćemo, po tradiciji, zemlje okruženja, šire regije
zatim izlagače iz Italije, Njemačke, Švedske i dr. Ponajviše izlagača je
iz BiH i naravno Mađarske koja je ove godine zemlja partner. Pored
izložbenog dijela sajma, organiziramo i niz konferencija i okruglih
stolova na gospodarske teme. Zadnjih nekoliko godina značajno smo
proširili konferencijski program zato što su nam stigle povratne
informacije od krajnjih korisnika rekli da imaju veliku korist ne samo
od prilike za izravnim kontaktom s proizvođačima nego i od prilike da se
povežu sa stručnjacima i njihovim kolegama te uče od njih. Tim ciljem
vodimo se i ove godine, pa tako već prvoga dana imamo BE TO BE susrete
gospodarstvenika iz Mađarske, Srbije i BiH, u organizaciji INTERA
Tehnološkog parka Mostar. Izravni kontakti doprinijet će jačanju
suradnje zemalja regije. Mostarski sajam je mjesto koje spaja poslovne
ljude iz svih dijelova grada Mostara, cijele BiH s naglaskom na regiju,
ali imamo izlagače iz cijele Europe i svijeta. To bi trebala biti misija
svih sajmova, jer su oni temelj izravne komunikacije, kontakta oči u
oči, stiska ruke u ovom digitalnom svijetu otuđenja.
www.politika24.net: Objasnite nam značaj Mađarske kao zemlje
partnera ovogodišnjeg Mostarskog sajma, s obzirom da je to vodeća zemlja
po stopi rasta u EU?
Republika Mađarska je prisutna na našem sajmu od samih njegovih
početaka. Mogu slobodno kazati da je naš poslovni odnos prerastao u
prijateljski i da u mađarskih izlagačima i njihovim predstavnicima imamo
iskrene prijatelje na koje smo se mogli osloniti u najtežim danima kada
nas je bila zahvatila velika kriza pa sve do danas. Uostalom i mađarski
premijer Viktor Orban ističe kako Mađarska BiH smatra počasnim
susjedom, Zbog toga mi je iznimno drago što je Mađarska ove godine
zemlja partner jer će to još više učvrstiti naše poslovne i prijateljske
veze. Ovo je prilika da pored gospodarskog dijela, Mađarska predstavi i
svoju bogatu kulturu i tradiciju, turizam i gastronomiju. Nadam se da
će to biti istinski spektakl za sve posjetitelje Mostarskog sajma i da
će gospodarstvenici iz Mađarske ostvariti dobre poslovne rezultate.
Zadovoljna sam njihovom željom i htijenjem da se na našem sajmu
predstave u najboljem mogućem izdanju. Treba imati na umu da je mađarsko
gospodarstvo je u stalnom rastu, imaj jaku privredu, čiji je BDP oko
140 milijardi eura, a godišnji rast veći od pet posto najviši u EU, i iz
njihova iskustva možemo puno naučiti. Dakle, mađarski gospodarstvenici u
Mostar dolaze s ciljem pronalaska mogućnosti za zajednička ulaganja i
razne oblike tehničke i trgovinske suradnje dvaju zemalja te predstaviti
Mađarsku kao zemlju bogate povijesti i kulture.
www.politika24.net: Kakva su Vaša očekivanja od narednog Sajma?
Kao i svake godine očekujemo da i ovaj Sajam rezultira nizom
poslovnih sporazuma i partnerstava što će biti poticaj stranim
ulaganjima u našu zemlju. Puno toga će naravno ovisiti i o zemlji
partneru. Nadamo se da će niz kvalitetnih foruma i skupova o
gospodarskim temama koje organiziramo na sajmu potaknuti naše
gospodarstvenike ali i političare na traženje boljih rješenja za
napredak ove zemlje. Mi smo optimisti.
www.politika24.net: Što biste izdvojili, na što ste posebno
ponosni tijekom ove 23. godine tradicije Međunarodnog Sajma
Gospodarstva Mostar?
Ponosni smo što je Mostarski sajam postao simbol grada Mostara i naše
Hercegovine a Bosni i Hercegovini poveznica sa svijetom. Sajam je
prolazio bolje i lošije dane ali nismo se dali nastavili smo rasti i
pružati još više. Mostarski sajam se etablirao kao vodeći u BiH, ima
važno mjesto i u regiji i razumljivo je da se velika većina poduzeća
žele predstaviti na njemu.
Najviša neto plaća za 2019. godinu, koja je prijavljena Poreznoj upravi Federacije BiH, iznosila je 363.456,21 KM i isplaćena je u djelatnosti proizvodnje farmaceutskih preparata.
Druga i treća najviša isplaćena plaća za 2019. iznosile su 271.509,98 KM, odnosno 239.713,38 KM i obje su isplaćene u djelatnosti bankarstva, potvrđeno je Feni iz Porezne uprave.
Četvrta najveća plaća iznosila je 150.709,55 KM i isplaćena je u djelatnosti proizvodnje farmaceutskih preparata, a slijedi plaća od 147.672,26 KM isplaćena u proizvodnoj djelatnosti i 144.152,49 KM u djelatnosti bankarstva.
Na petom mjestu za 2019. je bila plaća od 143.006,14 KM u djelatnosti proizvodnje farmaceutskih preparata, a slijede plaće od 142.106,84 KM, 135.758,18 KM i 132.695,99 KM – sve tri u djelatnosti bankarstva.
Na isplaćeni iznos plaće su obračunati i uplaćeni porezi i doprinosi.
Pretpostavlja se da navedeni iznos, osim redovne mjesečne plaće sadrži i prihode od određenih bonusa ili koristi koje je ostvarila ta osoba.
Podaci su iskazani prema evidencijama Porezne uprave Federacije BiH, a na osnovu podataka iz obrasca MIP-1023 (Mjesečni izvještaj o isplaćenim plaćama, ostvarenim koristima i drugim oporezivim prihodima zaposlenika od nesamostalne djelatnosti, plaćenim doprinosima i akontaciji poreza na dohodak).
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna neto plaća u periodu od kolovoza do listopada 2019. iznosila je 931 KM.
Predstavnici Moto
kluba MM Vitez i Udruženje Svjetlo Vitez posjetili su Slavena Pojavnika iz
Zenice.
Slaven
Pojavnik iz Zenice je svoje najbolje godine proveo zavezan za krevet.
Slaven
se bavio košarkom do svoje 20. godina kada je doživio tešku prometnu nesreću. Drug
koji je bio s njim u vozilu dobio je samo ogrebotine, a Slaven je ostao potpuno
nepokretan. Od tada do danas njegov život je stao.
Nekako
se i moglo “živjeti” u vrijeme dok je Slaven imao majku, ona je činila sve što
je mogla.
Nije
mu mogla pomoći da ustane, ali mu je mogla pomoći da osjeti da nije sam u tom
groznom bolu i groznom životu.
Prijatelji
su s godinama prestali da dolaze. Slaven je jednostavno predugo u takvom
stanju, ljudi su se okrenuli svako svojim životom. Slaven danas više nema
majku.
Nema
više ko da se brine o čovjeku čiji je život završen i prije nego što je počeo.
Slaven više nema ljubavi i podrške uz koju je bilo lakše udisati zrak iz sobe i
gledati u jednom pravcu već 23 godina, svaki dan ispočetka.
On
danas od nekih minimalnih sredstava koje dobija na osnovu tuđe njege plaća
dvije predivne tete koje se o njemu brinu. Jedna teta košta 300 KM, a on ne
može biti sam niti jednog trenutka.
Zbog kiše koja je padala tokom noći ili još uvijek pada saobraća se po mokrom ili vlažnom kolovozu, a upozoravamo i na povećanu opasnost od odrona, navode iz BIHAMK-a.
Zbog jakog vjetra skreću pažnju na puteve Priluka-Glamoč-Mlinište, Izačić-Bihać-Bosanski Petrovac i Bosanski Petrovac-Drvar.
Zbog snacije, na magistralnom putu Jajce-Crna Rijeka od 7 do 16 sati dolazi do povremenih polusatnih obustava (uz 15-minutno propuštanje vozila). Nakon 16 sati na ovoj dionici saobraća se naizmjenično, jednom trakom.
Zbog izvođenja neophodnih radova kod mjesta Potoci na magistralnom putu Jablanica-Mostar od 8 do 16 sati saobraća se naizmjenično, jednom trakom, uz postavljenu svjetlosnu signalizaciju.
Na magistralnom putu Zenica-Nemila, kroz tunel Vranduk, se od 21 sat do 0.30 saobraća naizmjenično, dok je do 5 sati saobraćaj obustavljen.
Zbog aktuelnih radova sporije se saobraća na magistralnim putevima Sarajevo-Trnovo (Krupac) i Ključ-Bosanski Petrovac (Lanište).
Na graničnim prelazima ovoga jutra nema dužih zadržavanja.
Iz sigurnosnih razloga obustavljen je saobraćaj za teretna vozila i autobuse na saobraćajnicama prema i od mosta graničnog prelaza Brčko-Gunja.
Dani vikenda su pred nama, tako da očekujemo pojačan promet vozila, kako na putevima u BiH, tako i na graničnim prelazima.
Tijekom
protekla 24 sata na području KSB prijavljena su 2 krivična djela.
JAVNI RED I MIR
Evidentirana su 2
slučaja narušavanja javnog reda i mira.
SIGURNOST PROMETA
Evidentirano je 6 prometnih nezgoda
u kojima su 2 osobe zadobile teže i 2 osobe lakše tjelesne povrede.
Dana
13.02.2020.godine oko 17,55 sati na magistralnom putu M-5, u mjestu
Hodžina Luka, općina Jajce, dogodila se prometna nezgoda u kojoj su učestvovali:
– A.M.
rođen 1994. godine, državljanin R. Austrije, koji je upravljao putničkim
motornim vozilom marke BMW i
– B.N. rođen
1973.godine iz Jajca, koji je upravljao putničkim motornim vozilom marke VW
Golf II.
U ovoj prometnoj nezgodi
teže tjelesne povrede zadobile su putnice u vozilu Golf II, Đ.N. rođena
1979.godine i E.M. rođena 2020.godine, dok su lakše tjelesne povrede zadobili
vozač u istom vozilu i putnica S.M. rođena 1984.godine.
Uviđajne radnje na
licu mjesta izvršili su policijski službenici PS Jajce.
Zbog različitih
prekršaja iz oblasti prometa uručeno je ukupno 276 prekršajnih naloga, od kojih
su 152 naloga uručena zbog prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine, koji su
evidentirani mobilnim i fiksnim radarima.
Iz prometa je zbog
upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola ili bez položenog vozačkog ispita
isključeno 6 vozača, od kojih su 2 vozača zadržana u policijskim stanicama do
otriježnjenja zbog prisustva alkohola u organizmu preko 1,5 promila.
Sigurno znate – danas je Valentinovo, Dan sv. Valentina, Dan zaljubljenih.
Danas je sve u znaku najljepše emocije, najbogatijeg poklona kojeg čovjek može dati – ljubavi.
Popularizacija Dana zaljubljenih počinje krajem osamdesetih godina prošlog vijeka. U prosjeku se na današnji dan pošalje milijarda čestitki u svijetu. Taj dan se kupuju i milioni ruža.
Danas su ulice pune cvijeća i srcadi.
Komercijalizacija je bila neizbježna. Restorani su već rezervisani za romantično veče, agencije su već prije mjesec počele nuditi putovanja za Valentinovo, a izlozi prodavnica danima su u znaku praznika ljubavi.
Ali, vjerujte, prava ljubav ne znači samo poklone te vrste. Ljubav znači i ubrati prvi cvijet u bašti koji stidljivo proviri ispod snijega, dati posljednju kockicu čokolade, napraviti omiljenu poslasticu, grliti, ljubiti… I tako 365 dana u godini.
A znate li istoriju ovog dana?
Sveti Valentin bio je prvi biskup grada Terni u blizini Rima, za vrijeme pape Viktora prvog (3. vijek), a kad se zaredio za biskupa Valentin je imao samo 22 godine. On umire mučeničkom smrću u svojoj 63 godini. Pokopali su ga na mjestu gdje je u 4. vijeku podignuta crkva, da bi se u 17. vijeku na istom mjestu sagradila katedrala, gdje se i danas čuva njegovo tijelo, piše Wikipedia.
Ova svetkovina se od davnina obilježava 14. februara, odnosno dan prije paganskog praznika plodnosti.
Za njegov nastanak vežu se dvije legende.
Povezanost praznika i Sv. Valentina dolazi iz legende o braku mlade kršćanke s rimskim legionarom, koji je zbog njene ljubavi prešao na kršćanstvo. Tokom priprema za brak oboje su teško oboljeli, a Sv. Valentin blagoslovio je njihov brak dok su zagrljeni umirali na bračnoj postelji.
Druga legenda dolazi s prostora Engleske, po kojoj je Valentin živio u Rimu, za vrijeme cara Kludija Gotskog, koji je izdao naredbu da se njegovi vojnici ne smiju ženiti ni zaručivati. Svi svećenici su se pridržavali te naredbe, osim Valentina koji je potajno vjenčavao mlade parove. Kada su vlasti za to saznale, bacili su ga u tamnicu, a 14. februara mu odsjekli glavu.
Najstariju čestitku za Valentinovo napisao je francuski vojvoda Charles Orleanski svojoj supruzi, dok je bio u zatočeništvu u Britaniji.
Simbol Valentinova postao je i Kupid, starorimski bog ljubavi, koji se prikazuje kako drži luk i strijelu jer vjeruju da koga pogodi njegova strijela odmah se zaljubi.
Cvijeće u prostoru pozitivno utječe na naše raspoloženje te osvježi prostor u kojem se nalazi.
Rezano cvijeće ima kratki rok trajanja, no postoje trikovi pomoću kojih može duže ostati svježe.
Promjena vode svaka tri dana može oživiti rezano cvijeće, a pojedine vrste potrajat će dulje od drugih.
Vaze ispunjene šarenim cvijećem uvijek podignu prostoriju u kojoj se nalaze te pozitivno utječu na naše raspoloženje. Ako želiš da tvoje rezano cvijeće potraje duže prvo što trebaš je pravilno odabrati koje ćeš cvjetove uopće postaviti u vazu. Postoje neki cvjetovi koji su, općenito, čvršći i traju duže od drugih. Tulipani, zumbuli i narcise vrlo su osjetljive na toplinu te imaju kraći vijek trajanja. Trik za to je dodavanje kockica leda ili vrlo hladne vode koje će im pomoći da što dulje ostaju svježi. S druge strane, ljiljani, žabnjaci i orhideje obično traju duže od ostalih cvjetnih vrsta.
Pažljivo biraj cvijeće koje stavljaš zajedno u vazu Također dobro je u vazu postaviti jednu ili dvije vrste rezanog cvijeća u istom buketu, poput izdržljivih ruža, ako znaš da nemaš vremena ni strpljenja za rješavanje različitih zahtjeva njege nekoliko vrsta cvjetova. Najbolja opcija bilo bi da u vazi okupiš jednoredne stabljike. Razlog za to je što te stabljike zapravo stvaraju vlastite uvjete u vodi iz koje se hrane, a oni bi mogli utjecati i na ostale cvjetove koje uneseš u buket.
U vodi je spas I naravno, kvaliteta je ključna. Cvijeće iz supermarketa očito neće trajati onoliko dugo koliko cvijeće koje nabaviš iz specijaliziranih prodavaonica. Također, uvijek je bolje odabrati lokalno uzgojeno cvijeće budući da je kreći put koje treba prijeći od rezanja do postavljanja u vazu. Kako bi rezano cvijeće što dulje ostalo svježe važno je promijeniti vodu u kojoj se nalazi. Prema riječima iskusnih cvjećara, idealno je to učiniti svaka tri dana.
Samom najavom dva koncerta pod nazivom ‘Vrijeme ljubavi’ u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski, bilo je jasno kako su pred nama dvije nezaboravne večeri.
Prvim rasprodanim koncertom, Zorica Kondža opravdala je svoja, ali prije svega i očekivanja ljubitelja njezinog glazbenog opusa.
Do posljednjeg mjesta ispunjen Lisinski disao je kao jedno sa splitskom divom.
Posebno priznanje Hrvatske diskografske udruge za trideset i pet godina uspješne glazbene karijere Zorici je uručila direktorica Hit Recordsa Kristina Krajna, zahvalivši joj pritom na nemjerljivom doprinosu glazbenoj sceni, što je publika ispratila velikim aplauzom.
‘Zorica Kondža jedna je od najvećih glazbenica, ali prije svega i osoba velikog srca, koja svoj izniman talent, već godinama nesebično dijeli sa svima nama. Privilegija je raditi s takvom glazbenicom, cijelim timom i ponosni smo na sve njihove uspjehe. Ovom prigodom ispred Hit Recordsa zahvaljujem joj na svemu, čestitam joj trideset i pet godina karijere te joj želimo još puno uspjeha.’
Ni ovoga puta nisu izostala brojna poznata lica, koja su svojim
dolaskom uveličali ovu proslavu. Goran Ivanišević sa suprugom Nives, Viktorija Rađa, Nenad Korkut, Davor Dretar Drele, i mnogi
drugi.
Dva sata bila su prekratka, za cjelokupan presjek, jedne
izuzetno bogate karijere. Zorici su se na pozornici pridružili i gosti, Jacques Houdek, Davor Radolfi, Azzuro i klapa Cambi.
Svi okupljeni, uživali su u večeri, vođenoj emocijama, ljubavlju, predivnim stihovima i mediteranskim ugođajem. Nevjerojatnom lakoćom i fenomenalnim izvedbama, svojih najvećih hitova, Zorica je suvereno i damski vladala pozornicom zagrebačkog Lisinskog.
Glasnim aplauzom i ovacijama publika je itekako uzvratila glazbenici, a zajednička pjesma nije prestala od samog početka, do kraja koncerta.
‘Još nemam riječi kojima bih opisala proslavu mojih trideset i pet godina solističke karijere, koju sam sinoć napravila u dvorani Vatroslav Lisinski. Jedna takva komunikacija sa publikom, oduševljenje, dobila sam i priznanje Hrvatske diskografske udruge za trideset i pet godina karijere. Jako puno emocija na jednom mjestu. Adrenalin nije stao rasti, uopće ne znam kako bih opisala ono što se dogodilo. Publika je bila oduševljena, nastojala sam svima na neki način prići, proslaviti to sve s njima.
Velika zahvala publici, koja je bila fantastična, jer to je zaista neponovoljivo. Večeras nas očekuje drugi koncert, a naravno i on će biti poseban na svoj način. Također, zahvaljujem i mojim gostima Jacquesu Houdeku, Davoru Radolfiju, Azzuru, klapi Cambi, orkestru koji je bio fenomenalan. Imala sam jednostavno osjećaj da je to bio koncert na svjetskoj razini, zaista sam na neki način bila na sedmom nebu. Publika je ostavila jak dojam na mene, a nadam se da sam i ja na njih. Uvijek kada me pitaju što očekujem od koncerta, očekujem da ljudi koji su bili u dvorani, izađu s koncerta raspoloženi i da pričaju kako im je bilo lijepo. Hvala još jednom svima’, poručila je Zorica Kondža
Ovo predivno glazbeno druženja, bilo je uvertira u drugi koncert, koji nas očekuje večeras na istome mjestu u isto vrijeme.
Na 36. sjednici Opće skupštine UNESCO je proglasio 13. veljače kao datum kojim se obilježava Svjetski dan radija. Prijedlog je iznesen od strane Kraljevine Španjolske, na 187 sjednici UNESCO-ovog Izvršnog odbora. Datum 13. veljače odabran je u znak sjećanja na 1946. kada je osnovan radio Ujedinjenih naroda.
Cilj Svjetskog dana radija, podizanje je svijesti u javnosti i medijima o samoj vrijednost radija, poboljšanju međunarodne suradnje te osiguranja pristupa informacijama putem radija. U svojoj odluci, Opća konferencija potiče države članice da poduzmu aktivnosti kako bi proslavili ovaj dan, kako na lokalnoj tako i na nacionalnoj razini, uz sudjelovanje nacionalnih komisija, nevladinih organizacija, javnost i različitih institucija (škola, sveučilišta, općina, gradova, medija, novinara, strukovnih udruga, muzeja..
Kolijevka radija je Amerika. Iako je prva radiopostaja u Pittsburghu započela redovito emitirati prije 100 godina – davne 1920., Svjetski dan radija obilježava se tek od 2012. godine. Povijest radija u Hrvatskoj započela je samo šest godina nakon emitiranja u Pittsburghu.
Zlatne godine radija bile su između 1930. i 1945. godine, u vrijeme čuvenih sapunica – radijskih drama koje su se emitirale svakodnevno a okupirale pažnju ogromnog broja slušatelja. Naziv sapunica porijeklo vuče iz činjenice da su te serije emitirane tijekom dana, kada su u kućama uglavnom bile domaćice i u njima su se oglašavali novi modeli sapuna i sličnih kućnih potrepština.
Na domaćim prostorima, zlatne godine radija bilježimo 50-tih i 60-tih godina dvadesetog stoljeća, kada su radijski prijenosi nogometnih utakmica znali doslovno opustošiti ulice gradova.
