Dugotrajnija destabilizacija Bliskog istoka mogla bi dodatno narušiti globalnu ekonomsku ravnotežu, prije svega kroz rast cijena energenata, poremećaje u lancima opskrbe i pad investicijske sigurnosti, rečeno je u Vanjskotrgovinskoj komori BiH. Navode da globalna tržišta već djeluju u uvjetima povišene inflacije, geopolitičke neizvjesnosti i usporenog gospodarskog rasta, tako da svaka kriza povećava činjenično stanje, posebno u sektorima industrije, usluga i energetike. Iako BiH nije izravno ovisna o trgovini s Bliskim istokom, posljedice se mogu osjetiti kroz posredne kanale: rast cijena uvoza, smanjenje izvozne potražnje i pritisak na ekonomsku stabilnost.
U svijetu snažno povezanih ekonomskih tokova regionalna kriza gotovo uvijek ima globalne posljedice koje se odraze i na manje ekonomije kao što je ova regija. Kako BiH ne proizvodi ni prerađuje sirovu naftu, sve naftne prerađevine mora uvoziti pa su cijene goriva u BiH stoga izravno povezane s cijenama sirove nafte na svjetskom tržištu. Na nabavnu cijenu prerađevina u BiH dodatno utječu troškovi prijevoza, carine, trošarine, PDV i marže distributera. Promjene na svjetskom tržištu nafte odražavaju se na cijene goriva u BiH obično u roku od nekoliko dana.
Cijene nafte i goriva u BiH u potpunosti su ovisne o kretanjima na međunarodnom tržištu, uz dodatne čimbenike troškova i poreza koji utječu na konačnu cijenu. Posljedično, rast cijena goriva utječe na sve sektore i u konačnici na potrošačke cijene. Ovakve krize često izazivaju širu tržišnu nesigurnost, usporavaju međunarodnu trgovinu, povećavaju troškove prijevoza te utječu na globalnu potražnju. Sve to može neizravno pogoditi i bh. izvoznike, osobito ako dođe do usporavanja ekonomskih aktivnosti u EU, koja je za BiH najznačajnije tržište. Od početka 2000-tih do danas u BiH je 98% uvoza sirove nafte iz Rusije, dok prerađevine BiH uvozi iz RH (60%), Italije (20%) i Srbije (13%).