#BiH

Ministrica Bošnjak: Otvorili smo vrata Eurotransplanta, sada je vrijeme za zajednički iskorak

Bosna i Hercegovina napravila je prvi konkretan korak prema priključenju Eurotransplantu, jednoj od najvažnijih međunarodnih mreža za razmjenu i raspodjelu organa, koja godišnje koordinira više od 7.000 transplantacija unutar područja koje obuhvaća oko 138 milijuna stanovnika i 79 transplantacijskih centara.

Ministrica civilnih poslova BiH Dubravka Bošnjak potvrdila je kako je početkom 2024. godine, uz pozitivna mišljenja nadležnih entitetskih ministarstava zdravstva, Ministarstvo službeno uputilo pismo namjere Eurotransplantu. Time je Bosna i Hercegovina nakon gotovo 14 godina zastoja započela proceduru pridruživanja ovoj važnoj mreži.

– Na ovaj način službeno smo započeli proceduru pridruživanja i tako otkočili dugogodišnji zastoj, te postavili jasne temelje za daljnji rad – izjavila je ministrica Bošnjak u razgovoru za Fenu, podsjetivši da BiH, unatoč ranijim pokušajima, nije uspjela institucionalno održati kontinuitet u ovom procesu.

– Nažalost, BiH se ovim pitanjem nije sustavno bavila 14 godina. Naime, iako je još 2010. godine postojala radna skupina za pripremu članstva, nakon toga nije bilo ni političke volje niti ozbiljne institucionalne inicijative za pokretanje procesa. To smo, na svu sreću, uspjeli promijeniti – pojasnila je ministrica.

Reakcija Eurotransplanta na pismo namjere bila je, prema riječima ministrice, vrlo pozitivna i ohrabrujuća. Nakon tog koraka, BiH je dva puta bila pozvana na sastanke u Nizozemskoj, što potvrđuje ozbiljnost kojom je Eurotransplant pristupio kandidaturi.

Ministrica ističe i da je BiH po prvi put sudjelovala na godišnjoj skupštini Eurotransplanta, gdje je i službeno predstavljena kao potencijalna članica, što ocjenjuje kao značajan pomak. Važno je napomenuti da od 2013. godine, kada je Mađarska postala članica, Eurotransplant nije primio nijednu novu državu, što čini bosanskohercegovački napredak posebno važnim.

– Dakle, sama činjenica da je BiH ušla u proceduru razgovora i razmatranja kandidature, uzimajući u obzir kompleksnu političku i zdravstvenu strukturu u zemlji, veliki je iskorak – naglasila je Bošnjak, dodavši da je cilj napraviti novi iskorak koji će biti na dobrobit cijele BiH.

Zakonodavne prepreke i manjak donora

S obzirom na visoke standarde koje ova međunarodna mreža zahtijeva, ministrica Bošnjak naglašava da je riječ o veoma zahtjevnom procesu, napominjući da put do punopravnog članstva nije jednostavan, lagan, već naprotiv veoma zahtjevan.

Prva velika prepreka je neujednačen zakonodavni okvir. BiH ima dva zakonska sustava, jedan u Federaciji BiH, drugi u Republici Srpskoj koji se razlikuju u modelima pristanka na darivanje organa, kao i u drugim procedurama vezanim za transplantaciju organa i tkiva.

Ove razlike potrebno je uskladiti prema standardima Europske unije, konkretno Direktivi 2010/53/EU i SoHo regulativi. U tom smjeru je već poduzet korak. Naime, revizija zakonodavstva provedena je u zasebnoj TAIEX misiji, a rezultati su, kako ministrica kaže, trenutno u završnoj obradi i uskoro će biti dostavljeni nadležnim zdravstvenim vlastima u Bosni i Hercegovini.

Drugi, i po mišljenju ministrice najvažniji aspekt, jest broj darivatelja organa. Prag koji Eurotransplant postavlja iznosi najmanje deset donora na milijun stanovnika, dok BiH značajno zaostaje za tim standardom.

– U prošloj godini imali smo ukupno šest donora, ali su svi donori osigurani u Kantonalnoj bolnici Zenica zahvaljujući angažmanu koordinatorice dr. Senade Čaušević, dok u drugim bolnicama nije bilo donora – navodi Bošnjak.

Ministrica smatra da to pitanje zahtijeva dublju analizu te ističe kako cijelo društvo mora učiniti mnogo više kako bi se svaki potencijalni donor osvijestio o tome koliko je doniranje važno, humano i plemenito.

– Upravo je jedna od važnih preporuka eksperata Europske delegacije da se provede analiza za sve preminule pacijente u prethodnoj godini s dijagnozama poput traume glave, moždanog udara, tumora ili infekcija mozga, kako bi se utvrdilo u koliko slučajeva je dijagnosticirana moždana smrt i je li bolnički koordinator bio uključen. Ovakva analiza bi otkrila stvarni potencijal za doniranje i ukazala na eventualne propuste u procesu prepoznavanja i prijavljivanja potencijalnih donora – kazala je ministrica.

Drugim riječima, uz podizanje svijesti javnosti o doniranju, na čemu treba raditi svakodnevno, jako je važno i pravovremeno prepoznavanje potencijalnih donora. Naravno, kako ističe Bošnjak, posebna se pozornost mora obratiti i dijalogu s obiteljima, uzimajući u obzir kulturološki i vjerski kontekst u BiH.

– Preporuke uključuju i izradu bolničkih organizacijskih shema, dostupnost stručnjaka 24/7, edukaciju medicinskog osoblja, razvoj IT sustava za alokaciju organa, te pokretanje nacionalnih kampanja i obrazovanja kroz škole. Sve ove mjere ključne su za izgradnju sustava koji spašava živote – istaknula je ona.

Premalo se govori i malo zna

Na pitanje hoće li Bosna i Hercegovina uspjeti ispuniti sve uvjete koje Eurotransplant zahtijeva, ministrica Bošnjak izražava snažan optimizam, ali i jasno upozorava da uspjeh ovisi o zajedničkom angažmanu svih uključenih.

– Iskreno se nadam i svim srcem želim da uspijemo u ovom procesu. Osobno sam u potpunosti usredotočena na taj cilj, a i moji suradnici dijele istu odlučnost i predanost da to zajednički ostvarimo. Ovaj proces zavisi od svih nas. Pokazali smo da znamo, možemo i želimo, ali to mora biti zajednički napor kako bi se u konačnici postigao cilj – istaknula je ministrica.

Naglašava da je za uspjeh ključno postojanje političke volje, institucionalne suradnje i tehničke predanosti na svim razinama. Preporuke koje su pristigle kroz prethodne evaluacije, kako kaže, već su u postupku razmatranja, a uz nastavak koordinacije i podrške svih partnera vjeruje da će BiH ispuniti potrebne uvjete za članstvo.

Ministrica upozorava da transplantacijska medicina ne počiva samo na zakonima i stručnosti. – Transplantacijska medicina ne ovisi samo o stručnjacima i zakonima, ona počiva na humanosti i altruizmu svakog pojedinca – kaže ministrica ističući važnost entuzijazma stručnjaka, ali i šire javne podrške bez koje transplantacije nisu moguće.

– Bez javne podrške i spremnosti na darivanje nema transplantacije. Zato je važno da svi razumijemo svoju ulogu u ovom procesu. Tu je velika i uloga medija da približimo javnosti i svakom pojedincu koliko je važno ovo što radimo – smatra ona.

Ministrica napominje da se o darivanju organa u Bosni i Hercegovini još uvijek premalo govori i jako malo zna.

– Iz vlastitog iskustva mogu reći da sam bila iskreno iznenađena kada sam, kroz razgovore s ljudima, uvidjela koliko je prisutno nepovjerenje, pa čak i strah. Neki vjeruju u mitove poput onoga da bi im život mogao biti ugrožen samo zato što posjeduju donorsku karticu, što je naravno potpuno netočno – podvukla je.

Hrvatska i Slovenija otvorene za suradnju

Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine (MCP BiH) ima ključnu koordinacijsku ulogu u procesu približavanja zemlje Eurotransplantu. Ministrica Bošnjak ističe da MCP BiH vrlo aktivno i odgovorno izvršava svoju koordinacijsku ulogu u procesu pristupanja Eurotransplantu, ali i u širem kontekstu jačanja transplantacijske medicine u zemlji, unatoč činjenici da su nadležnosti za zdravstvo u BiH raspodijeljene na entitete i županije.

Kao jedan od prvih konkretnih koraka, Ministarstvo je, nakon što su osigurana pozitivna mišljenja entitetskih ministarstava zdravstva, uputilo Pismo namjere Eurotransplantu i uspostavilo službeni kontakt s vodstvom organizacije. Time je BiH prvi put predstavljena kao potencijalna članica na godišnjoj skupštini Eurotransplanta.

S obzirom na kompleksnost procedura i visoke standarde, Ministarstvo je također predložilo uspostavu pripremne, prethodne suradnje s Eurotransplant mrežom kao način da se ubrza integracija i paralelno ojača sustav transplantacijske medicine u BiH.

Na pitanje kako je Eurotransplant reagirao na taj prijedlog, Bošnjak kaže da je zahtjev ozbiljno razmotren te je BiH upućena da traži zainteresirane zemlje članice Eurotransplanta za bilateralnu suradnju. U tom kontekstu, kroz obavijest iz ožujka ove godine i razgovore s ministrom zdravstva Republike Hrvatske, BiH je dobila potvrdu da su Hrvatska i Slovenija otvorene za suradnju.

– To je za nas snažan poticaj i važan korak naprijed. Zahvalni smo im na toj potpori – istaknula je ministrica, kazavši da je na temelju tih kontakata Ministarstvo već pokrenulo postupak pripreme okvirnog sporazuma u oblasti zdravstva s Republikom Hrvatskom, a isti proces planira i sa Slovenijom.

Sljedeći važan korak bit će šira rasprava o novim članicama Eurotransplanta, zakazana za 5. lipnja, kada će se održati zajednički sastanak Vijeća za medicinu i znanost te Upravnog vijeća Eurotransplanta. Ministarstvo će pažljivo pratiti ishod tog sastanka i, sukladno rezultatima, djelovati.

Istodobno, BiH koristi TAIEX instrumente stručne pomoći Europske komisije. Do sada su izrađena dva stručna izvještaja: jedan o trenutnom stanju transplantacijske medicine u BiH, drugi o pravnoj usklađenosti nacionalnog zakonodavstva s europskim standardima. Trenutno je u pripremi i treća TAIEX aktivnost, odnosno serija radionica s međunarodnim stručnjacima iz Hrvatske, Španjolske i Slovenije, s ciljem podizanja svijesti o darivanju organa i prijenosa dobre medicinske prakse.

Kako je ministrica istaknula, svi TAIEX izvještaji službeno se prosljeđuju nadležnim entitetima na daljnje postupanje, jer bez njihove aktivne uloge ovaj proces ne može biti dovršen.

Omogućen opstanak Donorske mreže

Ministarstvo civilnih poslova u prošloj je godini poduzelo niz konkretnih koraka kako bi podržalo razvoj transplantacijske medicine i promoviralo donorstvo u zemlji. Među ključnim aktivnostima koje ističe ministrica Bošnjak je i pokretanje mogućnosti financiranja projekata promocije donorstva putem grantova Ministarstva, čime su omogućili opstanak Donorske mreže BiH, organizacije koja, kako kaže, “ima zaista važnu ulogu u ovom procesu”, i time je spašena od gašenja. Osim toga, kroz ovaj model otvoren je prostor i drugim organizacijama da se uključe. Plan je, naglašava ministrica, nastaviti ovaj vid podrške i u narednim godinama.

Još jedan važan događaj bio je organiziranje prve konferencije na razini Bosne i Hercegovine o donorstvu, koja je krajem 2024. održana u Parlamentarnoj skupštini BiH, u suradnji s Donorskom mrežom BiH.

Bošnjak poručuje da je Ministarstvo civilnih poslova poduzelo važne korake, ali te napore moraju pratiti i podržati entitetske i kantonalne institucije, zdravstvene ustanove na svim razinama i naše društvo u cjelini. Posebno ističe kako moramo biti realni i svjesni da najveći dio zadataka, kako zakonodavnih tako i operativnih, ostaje na entitetskim i županijskim zdravstvenim vlastima.

Na pitanje o suradnji s entitetskim ministarstvima zdravstva, ministrica potvrđuje da ona postoji.

– Već na samom početku procesa priključenja Eurotransplantu, Ministarstvo civilnih poslova je zatražilo i dobilo mišljenja entitetskih ministarstava zdravstva, što je bio preduvjet za slanje pisma namjere – kazala je ministrica, poručivši da su tijekom cijelog procesa, entitetske zdravstvene vlasti uključene kroz radne sastanke, misije eksperata i konzultacije.

– Znamo da Ministarstvo zdravstva FBiH priprema značajna ulaganja u razvoj transplantacijske medicine, uključujući infrastrukturu, edukaciju kadra i modernizaciju sustava. Očekujemo da će i Republika Srpska u narednom razdoblju poduzeti slične korake – naglasila je, podsjetivši da je riječ o procesu koji zahtijeva aktivno sudjelovanje svih nadležnih institucija.

Sve je na kraju do nas

Ministrica Bošnjak istaknula je da je sporazum s Republikom Hrvatskom, koja ima jedan od najuspješnijih transplantacijskih sustava u Europi i svijetu, od ključne važnosti za Bosnu i Hercegovinu. Kako navodi, nacrt sporazuma je već pripremljen te su zatražena mišljenja nadležnih entitetskih ministarstava.

Pozitivna mišljenja već su zaprimljena iz Federacije BiH i Brčko distrikta, ali još uvijek nije stiglo mišljenje iz Republike Srpske, što je preduvjet za dalji nastavak procedure usvajanja i potpisivanja. Ministrica izražava nadu da će se i taj korak uskoro realizirati.

Na pitanje ima li smisla razvijati transplantacijsku medicinu i bez članstva u Eurotransplantu, ministrica jasno poručuje da je Eurotransplant važan, ali da razvoj vlastitog transplantacijskog sustava mora biti cilj sam po sebi.

 Naglašava da svaka nova transplantacija, svaki donor i svaki spašeni život vrijedi, bez obzira na međunarodno članstvo i da jačanje domaćih kapaciteta i osiguravanje jednakih šansi za sve pacijente mora biti imperativ.

O tome što svi kao društvo možemo učiniti u tom plemenitom cilju, Bošnjak naglašava da je transplantacijska medicina jedinstvena grana medicine koja u potpunosti počiva na solidarnosti među ljudima.

– Svaki pojedinac nosi u sebi potencijal da spasi nečiji život. Darivanje organa je najuzvišeniji izraz humanosti, povjerenja i zajedništva. Uspjeh je moguć samo kroz partnersku suradnju svih razina vlasti, medicinske struke, obrazovnog sustava i – što je najvažnije – kroz iskreno povjerenje i angažman svih nas. U tom procesu, mediji imaju nezamjenjivu ulogu. Ključni su saveznik u širenju poruke solidarnosti i informiranju javnosti jer svaka priča može potaknuti jedno novo ‘da’ za život. Kroz odgovorno, empatično i kontinuirano izvještavanje oni oblikuju javnu svijest, razbijaju predrasude i otvaraju prostor za dijalog o važnosti darivanja organa – rekla je ministrica.

Ipak, ministrica podsjeća da je svijest o važnosti darivanja organa u BiH još uvijek nedovoljno razvijena.

– Zato je nužno da zajednički – obrazovanjem, dijalogom i medijskom vidljivošću – stvaramo kulturu darivanja. Jer svatko od nas, bilo kao učenik, roditelj, liječnik, ili novinar, ima priliku biti dio ove iznimne priče o spašavanju života. Sve je na kraju do nas – zaključila je ministrica civilnih poslova BiH Dubravka Bošnjak.

izvor: vecernji.ba

EU bez zamjerke prihvatila zahtjev BiH, očekuje se oko 100 mil. KM

Strateško planiranje, suradnja i koordinacija institucija, uz snažan angažman Vijeća ministara BiH na čelu s Borjanom Krišto, doveli su do iznimnog rezultata – Europska unija je bez ijedne zamjerke uvažila zahtjev BiH za sredstva iz Fonda solidarnosti EU (EUSF) te se krenulo u određivanje financijske pomoći koja će biti dostupna BiH za saniranje šteta nastalih uslijed poplava u listopadu 2024. godine, a iznos bi se, prema nekim procjenama, mogao kretati od 46,3 do 54,7 milijuna eura, piše Večernji list BiH.

Dobra ocjena iz EU-a

Večernji list imao je uvid u dopis ravnateljice Glavne uprave za regionalnu i urbanu politiku u Europskoj komisiji Themis Christophidou upućen predsjedateljici Krišto, u kojemu je potvrđeno kako je dokumentacija BiH sveobuhvatna, podrobna i dobro strukturirana te kako su prijavljene štete vjerodostojne i nisu potrebne dodatne informacije, uz naglasak kako je idući korak određivanje financijske pomoći Bosni i Hercegovini.

U dopisu je naglašeno kako je Komisija temeljito ispitala prijavu za EUSF i njezine priloge.

– Smatramo da se učinci navedeni u prijavi za EUSF mogu razumno pripisati poplavnom događaju izazvanom sustavom niskog tlaka te da je zahtjev Bosne i Hercegovine prihvatljiv za pomoć iz EUSF-a. Dokumentacija koju su dostavila bosanskohercegovačka tijela je sveobuhvatna, podrobna i dobro strukturirana. Meteorološki događaj obilježile su intenzivne oborine koncentrirane u nekoliko sati, pri čemu je topografija regije doprinijela brzom otjecanju i posljedičnim poplavama – ističe se u dopisu. Također, kako su istaknula tijela u prijavi (a potvrdilo aktiviranje brzog mapiranja), događaj je uključivao više odrona tla koji su značajno doprinijeli gospodarskim štetama.

– Prilozi 3 i 4 prikazuju metodologiju korištenu za procjenu šteta, pružajući detaljnu kategorizaciju pogođenih sektora. Zaključno, Komisija smatra da su prijavljene štete vjerodostojne i da nisu potrebne dodatne informacije. Sljedeći korak je da Komisija odredi iznos financijske pomoći Bosni i Hercegovini, uz potpuno uvažavanje dostupnih proračunskih sredstava te će uputiti prijedlog za mobilizaciju nadležnom proračunskom tijelu (Europskom parlamentu i Vijeću) – objašnjeno je pritom. Istodobno.

Komisija će početi razgovore s tijelima Bosne i Hercegovine o mogućim aranžmanima za provedbu pomoći iz Fonda solidarnosti EU-a u Bosni i Hercegovini.

Kada je riječ o iznosima, prvo treba uputiti na sami zahtjev BiH u kojem je navedeno kako je iznos šteta 841,851.670 eura, a Večernji list doznaje i kako bi iznos podrške Europske unije mogao biti od 5,5% do 6,5% od procijenjene štete, odnosno od 46,3 do 54,7 milijuna eura. U zahtjevu BiH podsjeća se kako je u noći s 3. na 4. listopada Bosna i Hercegovina bila pogođena obilnim oborinama koje su prouzročile katastrofalne bujične poplave, klizišta i poplave u središnjem, južnom i zapadnom dijelu zemlje. Katastrofu su karakterizirale lokalne oborine kratkog trajanja i visokog intenziteta, razorne bujične poplave koje su se brzo razvile, kao i poplave rijeka izazvane iznimno velikim količinama vode koje su rezultat lokalno intenzivnih, kratkotrajnih oborina s količinama oborina većim od onih viđenih u jednom stoljeću. Općine i gradovi koji su bili posebno pogođeni su oni u Hercegovačko-neretvanskoj, Srednjobosanskoj, Zeničko-dobojskoj i Hercegbosanskoj županiji, a najteža situacija bila je na području Konjica, Jablanice i Mostara (Drežnica) u HNŽ-u, općinama Fojnica, Kreševo ​​i Kiseljak u SBŽ-u, uz mnogo smrtno stradalih i veliku materijalnu štetu.

Osim nestanka struje u trajanju od nekoliko dana te prekida fiksne i mobilne telefonije, došlo je i do potpunog poremećaja cestovnog i željezničkog prometa, kao i potpune odsječenosti pojedinih naselja te goleme materijalne štete.

Opsežan posao

Predsjedateljica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto je krajem prosinca 2024. službeno podnijela zahtjev za sredstva iz Fonda solidarnosti Europske unije (EUSF) u cilju sanacije šteta prouzročenih razornim poplavama koje su u listopadu ove godine pogodile Bosnu i Hercegovinu. Ovaj korak predstavljao je važan trenutak za Bosnu i Hercegovinu jer je ovo prvi put da se naša zemlja može prijaviti za sredstva iz ovog značajnog europskog mehanizma solidarnosti.

Zahtjev za sredstva EUSF-a bio je rezultat intenzivnog rada Tima za pripremu zahtjeva, koji je imenovalo Vijeće ministara BiH na prijedlog predsjedateljice, a u koji su bili uključeni predstavnici Ureda predsjedateljice Vijeća ministara BiH, državnih ministarstava sigurnosti te financija i riznice, Direkcije za europske integracije, Direkcije za ekonomsko planiranje, Vijeća za statistiku BiH, kao i predstavnici entitetskih uprava civilne zaštite. U radu Tima sudjelovali su i imenovani koordinatori Vlade Federacije BiH, koordinatori uime županijskih vlada, timovi lokalnih zajednica Mostara, Jablanice, Konjica, Fojnice, Kreševa, Kiseljaka, Breze, Visokog, Vareša i Drvara. U cijeli proces pripreme zahtjeva, koji je bio složen i intenzivan, bili su uključeni te su pružili potporu i pomoć i stručnjaci EBRD-a iz Hrvatske, stručnjaci iz Slovenije koje je podržala Svjetska banka, kao domaći stručnjaci Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta Sveučilišta u Banjoj Luci, Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu te Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Mostaru. Uz navedene međunarodne financijske institucije, potporu su pružile i Republika Hrvatska i Republika Slovenija, koje su stavile na raspolaganje svoje kapacitete za uspješnu finalizaciju zahtjeva. Proces prikupljanja podataka odvijao se posredstvom imenovanih koordinatora za sve relevantne sektore na razini Federacije BiH, županija i na lokalnoj razini.

izvor: vecernji.ba

Ako bi o Predsjedništvu BiH odlučivao Dom naroda, ključna bi bila uloga klubova naroda

Naravno, hrvatska strana u BiH je ta koja je najaktivnija u smislu predlaganja rješenja kojim bi se provele presude Ustavnog suda BiH, ali i onog Europskog za ljudska prava te je najzainteresiranija za rješavanje pitanja koja će najmalobrojnijem narodu zajamčiti osnovna politička prava – da bira svoje predstavnike u domove naroda i Predsjedništvo BiH

U svjetlu činjenice da su neriješena pitanja u izbornom zakonodavstvu, a osobito ona koja traže poštivanje legitimnog političkog predstavljanja u onim institucijama vlasti koje je Ustav odredio za predstavljanje konstitutivnih naroda, čimbenik koji traži kompromis i dijalog, a čijim bi rješavanjem BiH dobila nove perspektive uz relaksirano međunacionalno ozračje, razumljivo je da su ove teme u samom vrhu prioriteta.

Važnost pitanja

Naravno, hrvatska strana u BiH je ta koja je najaktivnija u smislu predlaganja rješenja kojim bi se provele presude Ustavnog suda BiH, ali i onog Europskog za ljudska prava te je najzainteresiranija za rješavanje pitanja koja će najmalobrojnijem narodu zajamčiti osnovna politička prava – da bira svoje predstavnike u domove naroda i Predsjedništvo BiH. Za potonju instituciju do sada je bio niz prijedloga, a ovih se dana i od dijela političkih predstavnika koji dolaze iz političkog Sarajeva mogla čuti jedna ideja o kojoj se do sada u više navrata vodilo rasprave.

U FGR podcastu na Avaz TV-u gostovao je zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH te član Zajedničkog povjerenstva za europske integracije Predrag Kojović. Naveo je pritom, govoreći o važnim političkim pitanjima, da bi u cilju rješavanja pitanja izbora članova Predsjedništva bio spreman prihvatiti rješenje neizravnog izbora iz Parlamenta te da bi čak prihvatio i asimetrično rješenje po kojem bi se član iz RS-a birao izravno, a iz Federacije neizravno.

Asimetrično rješenje nije novina u političkom životu BiH, uostalom, o njemu se vode rasprave već dulje te sežu još u same početke pregovora o novom izbornom zakonodavstvu. U složenim, neizvjesnim i pregovorima koji su često bili pod značajnim pritiskom vanjskih čimbenika, ali i dijela domaće javnosti, politički predstavnici iz BiH do sada nisu uspjeli doći do rješenja koje bi zadovoljilo ustavno načelo konstitutivnosti.

Stranke Hrvatskog narodnog sabora još su 2011. godine u okviru modela koji su trebali riješiti otvorena pitanja u izbornom zakonodavstvu bile razradile prijedlog koji bi u biti riješio tematiku legitimnog političkog predstavljanja, odnosno zaštite konstitutivnih naroda kada govorimo o odlučivanju, a jedan od prijedloga išao je upravo u smjeru biranja članova Predsjedništva kroz Parlamentarnu skupštinu BiH. Suštinska je bila kandidatura kroz Zastupnički dom, a konačnu potvrdu davao bi Dom naroda.

Mogući model

U kontekstu nove priče oko neizravnog izbora valjalo bi u startu uputiti na potrebu da izbor kandidata kroz Dom naroda uključuje potporu unutar kluba naroda, a ne tek opću većinu Doma naroda koji, podsjećamo, ima 15 izaslanika. Drugim riječima, kandidat za jednog člana Predsjedništva morao bi dobiti potporu unutar Kluba hrvatskoga naroda, a drugi unutar bošnjačkog.

Trenutačno rješenje je takvo da kvorum nužan za odlučivanje u Domu naroda čini devet izaslanika uz uvjet da su prisutna najmanje tri bošnjačka, tri hrvatska i tri srpska izaslanika, a, prema Poslovniku Doma, odluke u Domu donose se većinom glasova izaslanika koji su prisutni i koji glasuju. Izaslanici pritom ulažu napore kako bi većina uključivala najmanje jednu trećinu izaslanika izabranih s teritorija svakog entiteta, osim ako je drugačije predviđeno Ustavom BiH i Poslovnikom.

Pitanje trećeg člana Predsjedništva BiH u startu treba promatrati kroz činjenicu da srpske stranke teško mogu pristati na izbor kroz Parlamentarnu skupštinu BiH te bi se u tom slučaju njega i dalje biralo izravno na prostoru Republike Srpske.

izvor: vecernji.ba

Narančasti meteoalarm upaljen za veći dio BiH i traje sve do 29. ožujka

U četvrtak, 27. ožujka očekivana količina padavina u većem dijelu Bosne između 40 i 60, lokalno 80 do 90 l/m2.

Za veći dio Bosne i Hercegovine danas je upaljen narančasti meteoalarm zbog obilnih padalina, a bit će aktiviran do 29. ožujka.

Kako navode u Federalnom hidrometeorloškom zavodu BiH, u narednim danima, osim četvrtka, intenzitet padalina neće dosezati prag za izdavanje upozorenja. Ipak, zbog stanja vodotoka i mogućnosti njihovog izlijevanja, potreban je povećan oprez.

Širom zemlje očekivana je količina padalina između 20 i 40 l/m2. U četvrtak, 27. ožujka očekivana količina padavina u većem dijelu Bosne između 40 i 60, lokalno 80 do 90 l/m2. U petak i subotu padavine širom zemlje slabog do umjerenog intenziteta, 5-15, ponegdje do 20 l/m2.

Svjetska meteorološka organizacija savjetuje da se poduzmu mjere opreza i prati posljednja prognoza vremena. 

izvor: vecernji.ba/radiovitez.ba

Raste kreditna zaduženost građana FBiH, hoće li padati kamatne stope na kredite?

Snižavanje kamatnih stopa Europske središnje banke (ESB) nije značajnije utjecalo na pad kamata na kredite u bankama koje posluju u Bosni i Hercegovini, dok istovremeno raste kreditno zaduživanje građana koje je samo u FBiH ukupno poraslo za 10 posto. Od lipnja prošle godine ESB je snizio ključne kamatne stope pet puta, ističući da bi pristupačnije cijene kredita za gospodarstvo i građane trebale potaknuti potrošnju i ulaganja.

“Ublažavanje politika ESB-a trebalo bi potaknuti kreditni rast na tržištima na koja se odnosi. Razina kamatnih stopa na našem tržištu ostaje stabilna i usporediva s razinama koje smo imali u proteklih pet godina. Dinamika kreditne aktivnosti na našem tržištu je prisutna, očuvana, zadovoljavajuća i ne ovisi o kretanjima iz EU”, ocjenjuju u razgovoru za Fenu iz Agencije za bankarstvo FBiH. Dodaju da kamatne stope za kredite namijenjene gospodarstvu i građanima ne pokazuju značajne razlike u odnosu na one koje su bile ugovorene u proteklih pet godina, a izvjesno je da će se ovakav odnos ili stanje tržišta zadržati i u nastavku godine. Iznimno, kako kažu, rizici poremećaja mogu biti vezani za unutarnje nestabilnosti koje dolaze izvan financijskog sektora u Bosni i Hercegovini.

Raste kreditna zaduženost građana

Kod kreditiranja stanovništva, prema preliminarnim podacima s krajem 2024. godine, prosječna ponderirana efektivna kamatna stopa na ukupne novoodobrene kredite stanovništvu iznosila je 6,67 posto. Prema preliminarnim podacima ukupna kreditna zaduženja stanovništva u Federaciji BiH na 31.12.2024. godine iznosila su 9,5 milijardi KM, što predstavlja rast od 10 posto u odnosu na kraj 2023. godine. Istovremeno, ukoliko govorimo samo o zaduženjima stanovništva po osnovu potrošačkih kredita, ista su iznosila 7,3 milijarde KM i imala su stopu rasta od 7 posto u odnosu na kraj 2023. godine.

“U strukturi kredita za opću potrošnju, iako i dalje najveće učešće imaju potrošački nenamjenski krediti, primjetna je njihova stagnacija u odnosu na prethodnu godinu. Kod ostalih kategorija kredita s većim učešćem u kreditima za opću potrošnju, zabilježen je rast potrošačkih namjenskih i hipotekarnih kredita, kao i kartičnih proizvoda koji imaju karakteristike odgođenog plaćanja”, napominju iz Agencije pa nadodaju da ovakva struktura može upućivati na  umjeren rast potrošnje ili fokus potrošnje na trajna dobra.

Stambeni krediti su prema preliminarnim podacima sa 31.12.2024. godine iznosili 2,1 milijardu KM i isti su rasli 18 posto ili 327 milijuna KM u odnosu na kraj 2023. godine. Pojašnjavajući dodatno promjene vezane za kretanja kamatnih stopa, iz Agencije ističu da su, kada je u pitanju Federacija, njihovim mjerama ublaženi ili u potpunosti izbjegnuti prijenosi značajnog rasta razine kamatnih stopa iz EU-a. Uvažavajući mjere koje su i dalje u primjeni, rast kamatne stope se bilježio samo na dijelu kreditnog portfelja koji je ranije ugovoren i vezan za neku od referentnih kamatnih stopa iz EU i u velikoj većini slučajeva, ne više od 2%.

“U nastavku godine, kretanja i trendovi iz EU-a mogu biti vidljivi na našem tržištu i samo na kreditima kod kojih je u proteklim godinama zabilježena promjena ili rast, tek kada referentne stope i stope koje nameće ESB padnu na razinu od 2% ili niže, što je zapravo i ciljana razina koja osigurava odgovarajuće uvjete za gospodarski rast i održavanje inflacije u prihvatljivim okvirima”, navode dalje iz Agencije.

U ovom trenutku, treba se nadati oporavku ključnih trgovinskih partnera i izbjegavanju recesije u gospodarstvima za koja smo vezani, ističu i napominju da bi ublažavanje politika ESB-a trebalo potaknuti kreditni rast na tržištima na koja se odnosi.

Naknade na bankarske usluge

U kontekstu naknada na bankarske usluge koje banke naplaćuju klijentima pravnim i fizičkim osobama, u periodu 2022.–2024. godine evidentne su promjene istih kod banaka koje posluju na teritoriju Federacije BiH.  Agencija ima zakonska ovlaštenja prikupljati i objavljivati usporedne prikaze naknada koje se naplaćuju pravnim osobama. Kada su u pitanju fizičke osobe, u strukturi usluga i naknada, banke u 2024. godini imaju u ponudi i usluge koje su cjenovno usklađene i s potrebama financijske inkluzije. S tim u vezi, Agencija je donijela Odluku o mjerama za jačanje financijske inkluzije i održivog poslovanja banke (“Službene novine Federacije BiH”, broj  85/23) s primjenom od 31.03.2024. godine.

“U nastavku 2025. godine, izvjesna su daljnja prilagođavanja zakonskog okvira čime bi se Agenciji dala dodatna ovlaštenja na jačanju transparentnosti ponude osnovnih bankarskih usluga s učincima i na cjenovnu prihvatljivost. Uz zadržavanje i jačanje dinamičnog tržišta i konkurencije, osnovne bankarske usluge i usluge koje naročito uključuju digitalne modele poslovanja mogle bi biti pristupačnije za većinu korisnika”, zaključuju iz Agencije za bankarstvo BiH. 

izvor: vecernji.ba/radiovitez.ba

Apsurdno: U Hrvatskoj promet pao 53%, Crnoj Gori 56%, a u BiH porastao

Razlika između dana bojkota i dana pred bojkot u FBiH je neznatna te je riječ o iznosu od 369.886 KM, a ide u korist uvećanja prometa na dan bojkota. Ista je situacija i s Republikom Srpskom

Zbog visokih cijena traje bojkot trgovina diljem regije. Krenuo je u Hrvatskoj, a zatim se proširio na Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Srbiju, Sjevernu Makedoniju. I dok službene statistike susjeda pokazuju drastičan pad prometa, u BiH je situacija apsurdna. Prema službenim podacima, promet se na dan bojkota povećao, piše Večernji list BiH.

Službeni podaci

Prema podacima Porezne uprave Republike Hrvatske o izdanim računima i potrošnji na dan bojkota (petak, 24. siječnja) u usporedbi s istim petkom tjedan prije, u četvrtak, dan prije bojkota, zabilježena je nešto veća kupnja nego prethodnog četvrtka, no pad na sami dan bojkota bio je drastičan. U djelatnosti trgovine na malo zabilježeno je 44 posto manje izdanih računa, dok je njihova ukupna vrijednost bila čak 53 posto manja nego u petak, 17. siječnja.

Iz Porezne uprave Crne Gore izvijestili su da je zbog bojkota trgovina u petak, 31. siječnja, pet najvećih trgovačkih lanaca u toj zemlji zabilježilo pad prometa od 56,14 posto u odnosu na petak, 24. siječnja. Građani su, podsjećamo, tog dana, na poziv Alternative Crne Gore, bojkotirali trgovačke lance zbog previsokih cijena namirnica.

– U prilogu su podaci kojima Porezna uprava raspolaže i koje možemo podijeliti u skladu sa Zakonom o poreznoj administraciji. Podaci se odnose na pet najvećih trgovačkih lanaca u Crnoj Gori – navodi se u priopćenju Porezne uprave koje prenosi Radiotelevizija Crne Gore. Najveći pad prometa zabilježen je u sjevernoj regiji Crne Gore, gdje je promet pao za 61,4 posto. Promet u navedenim trgovačkim lancima prethodnoga je petka, 24. siječnja, bio 2,790.909, dok je tijekom bojkota iznosio 1,224.172 eura.

Unatoč prilično praznim trgovinama diljem BiH, službene statistike pokazuju suprotno. – Prema službenim podacima Porezne uprave Federacije BiH na dan 31. siječnja 2025. godine na području Federacije BiH evidentiran je ukupan promet u iznosu od 251,568.163,61 KM. Na dan bojkota, prema podacima Porezne uprave, promet trgovina na području Federacije BiH iznosio je ukupno 101,908.646,82 KM.

Na dan 30. siječnja 2025. godine na području Federacije BiH evidentiran je ukupan promet u iznosu od 199,668.251,12 KM. Promet trgovina na području Federacije BiH iznosio je ukupno 101,538.760,53 KM. Na dan 24. siječnja 2025. godine na području Federacije BiH ukupan promet iznosio je 175,927.100,23 KM. Promet trgovina na području Federacije BiH iznosio je ukupno 92,287.812,43 KM – priopćili su. Razlika između dana bojkota i dana pred bojkot je neznatna te je riječ o iznosu od 369.886 KM, a ide u korist uvećanja prometa na dan bojkota. Ista je situacija i s Republikom Srpskom.

Naime, kako su naveli iz Porezne uprave RS-a, ukupni evidentirani promet preko fiskalnih blagajni u RS-u 24. siječnja 2025. godine iznosio je 42,7 milijuna KM, dok je 30. siječnja 2025. godine iznosio 27 milijuna KM, a 31. siječnja 2024. iznosio je 39,8 milijuna KM, prema priopćenju koje su dali.

– Možemo reći da povećanje prometa preko fiskalnih blagajni pokazuje i dobre učinke novog sustava fiskalizacije u kojem se svaki pojedinačni račun evidentira u realnom vremenu – navodi se u priopćenju. Primjena novog Zakona o fiskalizaciji doprinijela je mogućnosti evidentiranja prometa preko fiskalnih blagajni te je zabilježen 30 posto veći promet preko fiskalnih blagajni u bh. entitetu nego prošle godine.

Nastavak bojkota

Ove brojke izazvale su sumnju među organizatorima bojkota i dijelom javnosti u BiH. Mnogi su izvijestili o slabijem prometu i manje posjećenim trgovinama, a Facebook grupa “Bojkot BiH“, koja ima više od 50.000 članova, izvijestila je o značajnom padu prometa i najavila nastavak akcije. Unatoč statistikama koje upućuju na povećanje prometa, organizatori sumnjaju u točnost tih podataka, pitajući se je li možda povećana individualna potrošnja kompenzirala manji broj transakcija. Građani i predstavnici udruga potrošača uvjereni su da je potrošnja proteklog petka u RS-u, na dan bojkota kupnje, bila manja. Od nadležnih traže i pouzdane podatke o prometu u trgovini na malo.

– Kolege i ja smo komentirali da su ti podaci kao svojevrstan poziv trgovcima da povećaju cijene još više jer ljudi kupuju nemilice – kaže za Fenu Jovan Vasilić iz Udruge za zaštitu potrošača “Zvono” iz Bijeljine. Smatra da nadležni trebaju izaći s podacima o prometu u trgovinama onako kako su radili u Hrvatskoj i Srbiji pa da se vidi točno stanje. – Jasno je to da manja potrošnja ne odgovora državi jer onda ima manji priljev novca u proračun od PDV-a. Ali, bojkot je prava stvar i svi trebamo sudjelovati u tome. Jedino tako možemo skrenuti pozornost na visoke cijene i jedino tako je moguće da nadležni počnu institucionalno rješavati probleme građana – ističe Vasilić.

Iz Udruge za zaštitu potrošača “Zvono”, kako kažu, tražili su od trgovaca podatke o prometu na dan bojkota, ali nisu ih dobili. – Oni te podatke skrivaju kao zmija noge – navodi Vasilić. Iako su rezultati bojkota bili iznad očekivanja, organizatori ne odustaju. Najavili su nove, dugoročnije mjere, uključujući višednevni bojkot i promicanje alternativnih načina nabave, poput kupnje izravno od proizvođača i lokalnih trgovaca. Pozvali su građane da od 6. veljače smanje potrošnju, dok za 7. i 8. veljače planiraju potpuni bojkot trgovina.

izvor: vecernji.ba/radiovitez.ba

U Vitezu održana svečana dodjela ugovora u okviru Programa pomoći Vlade RH za povratak Hrvata u BiH

Jučer je u Hotelu Via ex. Franšizni centar u Vitezu, u organizaciji Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, održana svečanost dodjele ugovora u okviru Programa pomoći Vlade Republike Hrvatske za povratak Hrvata u Bosnu i Hercegovinu. Program, koji se kontinuirano provodi od 2001. godine, ima ključnu ulogu u stvaranju održivih uvjeta za život Hrvata u Bosni i Hercegovini.

Na svečanosti je nazočio predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Dragan Čović, koji je u svom obraćanju istaknuo kako ovaj program predstavlja ne samo financijsku pomoć, već i snažnu poruku zajedništva i solidarnosti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj.

Tijekom događaja uručeno je ukupno 119 ugovora vrijednih 2.531.500 eura, čime se nastavlja dugogodišnja praksa Vlade Republike Hrvatske usmjerena na jačanje opstojnosti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Ugovori obuhvaćaju projekte obnove infrastrukture, potpore gospodarskim aktivnostima, kulturnim, obrazovnim i vjerskim ustanovama, kao i socijalnim programima.

Istaknuto je da se program pomoći Vlade Republike Hrvatske provodi u suradnji s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova te Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a ima za cilj stvaranje preduvjeta za održivi povratak i ostanak Hrvata u Bosni i Hercegovini.

Uz predsjednika Čovića, svečanosti su nazočili i potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, zastupnica u Zastupničkom domu PS BiH Darijana Filipović, predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara, dopredsjedatelj Zastupničkog doma PS BiH Marinko Čavara, izaslanica u Domu naroda PS BiH Marina Pendeš, zamjenik ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Josip Brkić, veleposlanik Republike Hrvatske u BiH Ivan Sabolić, predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj, predstavnici vjerskoj, kulturnog i gospodarskog života kao i brojni drugi uvaženi gosti.

Na kraju svečanosti, predsjednik Čović dao je izjavu za medije u kojoj je kazao:

„Republika Hrvatska Bosnu i Hercegovinu doživljava kao strateški interes, a onda naravno i hrvatski narod, koji mora ostati do kraja ustavno jednakopravan s druga dva naroda. Kroz ove projekte snažimo tu infrastrukturu, stvaramo ambijent da se naši ljudi vraćaju. Onaj intenzivni odlazak zadnjih 20 godina, odmah nakon rata s ovih prostora, ne samo iz Središnje Bosne, dobiva jednu drugu formu. Ambijent se i u svijetu mijenja, tako da mi moramo dočekati te ljude, ali kroz ovakvu infrastrukturu mislim da to možemo na najbolji način raditi. Tako da jedno veliko hvala našem ministru, predsjedniku Vlade i Uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske. To je pravi pokazatelj zajedništva Hrvata s jedne i druge strane granice, otvaranje puta ka Europskoj uniji. Mi to kao Hrvati dominantno nosimo unutar Bosne i Hercegovine. Da nema Vlade Republike Hrvatske i premijera Plenkovića, taj put bi bio zahtjevniji i teži.“

Rehabilitacija žrtava mina u Središnjoj Bosni i Republici Srpskoj

Danas je u dvorani Etno Sela Čardaci u Vitezu održana svečana ceremonija promocije projekta pomoći žrtvama mina, financiranog od strane Vlade Savezne Republike Njemačke.

Uz predstavnika ambasade Njemačke, zamjenika ambasadora Bernarda Abelsa, događaju su nazočili i predstavnici Ministarstva civilnih poslova BiH, implementatora projekta Udruženja Centar za obuku pasa za otkrivanje mina u BiH, kao i 18 korisnika iz Središnje Bosne i Republike Srpske koji su u ovoj fazi projekta dobili visokokvalitetne proteze, te predstavnik Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAC).

Prikazan je i kratki video u kojem je bio prikazan proces izrade protetskih pomagala za žrtve mina. Slaven Petrović je govorio u ime žrtava mina iz Središnje Bosne, a Zoran Panić u ime žrtava mina iz Republike Srpske.

Vrijedi istaknuti kako je od mina očišćeno područje Mostara, Fojnice, Ugljevika, a planirano je uskoro i čišćenje Brčko Distrikta.

Na koncu je osamnaest korisnika iz Središnje Bosne i Republike Srpske dobilo prigodne darove koji će im olakšati korištenje pomagala.

U ponedjeljak neradni dan povodom Dana državnosti BiH

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike obavijestilo je javnost da je ponedjeljak, 25. studenog 2024. godine, neradni dan u Federaciji Bosne i Hercegovine povodom obilježavanja Dana državnosti BiH.

Prema Zakonu o proglašenju 25. studenog Danom državnosti Republike Bosne i Hercegovine (“Službeni list RBiH”, broj: 9/95), utvrđeno je da je taj dan državni praznik te da na njega ne rade državni organi, poduzeća i druga pravna lica.

“Dan državnosti Bosne i Hercegovine obilježava se samo na dan praznika, te nije predviđeno prenošenje obilježavanja na neki drugi dan. Sukladno tome, državni praznik će u tekućoj kalendarskoj godini biti obilježen u ponedjeljak, 25. studenog 2024., koji je ujedno i neradni dan u Federaciji BiH,” navodi se u priopćenju Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Ministarstvo je iskoristilo ovu priliku kako bi svim građankama i građanima Bosne i Hercegovine uputilo iskrene čestitke povodom Dana državnosti.

izvor: grad – busovaca.com

Plinovod će spojiti Travnik i Zenicu, ali i vezati se na pravac od Posušja, Središnja Bosna dobiva novi energent

Ovaj plinovod, što je vidljivo iz karte, vezat će se na plinovod Južna interkonekcija, i to upravo u Novom Travniku odnosno dalje u Travniku.

Nakon više godina projekt plinovoda koji povezuje Travnik i Zenicu, ali i omogućuje uvezivanje niza drugih lokalnih zajednica na prostoru Lašvanske doline, postaje stvarnost, a dokaz su ubrzane aktivnosti kojima svjedočimo ovih dana i iz kojih se iščitava kako je riječ o projektu od strateškog značaja ne samo za Srednjobosansku županiju već i Federaciju BiH općenito, piše Večernji list BiH. Riječ je o plinovodu koji je izgrađen prije 11 godina, no do danas, zbog određenog arbitražnog postupka, nije bilo osigurano odobrenje za upotrebu, međutim, to bi se vrlo skoro moglo promijeniti jer je već upućen zahtjev za tehnički pregled.

Izbor distributera

Dužina mu je oko 36 kilometara, a bit će transportni plinovod visokog tlaka na pravcu Zenica – Travnik, koji će imati i odvojke za druge općine i gradove, odnosno konkretno za Busovaču i Novi Travnik.

Za početak valja kazati kako ovdje nije riječ o planiranom plinovodu Južna interkonekcija koji bi se realizirao s Hrvatskom, a koji bi išao smjerom Zagvozd (RH) – Posušje (BiH) – Novi Travnik (Travnik) s odvojkom za Mostar, već je iz same karte dostupne na mrežnoj stranici kompanije BH-Gas vidljivo kako je plinovod od Zenice do Travnika već izgrađen i povezan na mrežu koja ide preko Visokog i Sarajeva sve do Zvornika. No, ovaj plinovod, što je vidljivo iz karte, vezat će se na Južnu interkonekciju, i to upravo u Travniku odnosno u Novom Travniku, a to bi onda značilo i diversifikaciju izvora opskrbe. Bojan Domić, ministar obrazovanja, znanosti, mladih, kulture i sporta Srednjobosanske županije, potvrdio je za Večernji list kako je cilj ove županijske Vlade da ima lokalnog distributera plina koji bi zapravo razvezao mrežu za ostale sredine u ovom dijelu središnje Bosne, a u tom kontekstu objasnio je i kako postoji zanimanje oko rješavanja tog pitanja. Naglasio je i kako je osobito bitno da se ovaj plinovod spoji s onim koji će ići od Posušja prema Novom Travniku, a to bi u konačnici ovaj dio BiH učinilo stjecištem energetskih pravaca te omogućilo visoku razinu diversifikacije.

Uz to, bit će važno, promišljanja su, osigurati i spoj s Jajcem u kojemu postoji nekoliko industrijski značajnih subjekata. Drugim riječima, pitanje plinofikacije valja promatrati i kroz onaj poslovni segment, ali i kada govorimo o zagrijavanju kućanstava, a sve vezano uz dosadašnje korištenje fosilnih izvora energije. Uvođenje plina kao zamjenskog energenta u znatnoj bi mjeri podignulo i ekološke standarde te bi vodilo i smanjenju zagađenja zraka, što je problem osobito prisutan u kotlinskim područjima.

O temi plinovoda od Zenice do Travnika nedavno je bilo riječi na sastanku koji je održao federalni ministar energetike, rudarstva i industrije Vedran Lakić s premijerom Srednjobosanske županije Tahirom Lendom, kojemu su prisustvovali i članovi Uprave BH-Gasa te ministar gospodarstva SBŽ-a Sedžad Milanović, a tom prilikom iz navedenoga resornog ministarstva su naveli kako stavljanje u funkciju plinovoda Zenica – Travnik predstavlja značajan iskorak za buduće korisnike prirodnog plina, uključujući kućanstva, industriju i javni sektor, jer im omogućava pristup ekološki prihvatljivijem izvoru energije. Navedeno je i da ovaj plinovod omogućava korištenje prirodnog plina kao energetske alternative koja je znatno povoljnija za okoliš u usporedbi s fosilnim gorivima. Također objašnjavaju da trasa ovog plinovoda prolazi kroz Zeničko-dobojsku i Srednjobosansku županiju, čime se omogućava plinofikacija Busovače, Viteza, Novog Travnika i Travnika.

– Zajednički rad BH-Gasa, Federalnog ministarstva energetike, rudarstva i industrije i Vlade SBŽ-a u idućem razdoblju može rezultirati time da ovaj dio BiH uskoro ostvari sve pogodnosti plina kao ekološkog energenta. Kompanija BH-Gas je kroz sanaciju određenih nedostataka osigurala tehničku spremnost plinovoda za prijam i početak upotrebe – rekao je ministar Lakić. Iz Ministarstva ističu da plinovod, dužine oko 40 kilometara, predstavlja ključni infrastrukturni projekt te da njegova realizacija označava prvu fazu planiranog povezivanja s Hrvatskom kroz projekt Južne interkonekcije.

Plinofikacija

– Ovim tokom smanjila bi se ovisnost o samo jednom distributeru, što bi dodatno omogućilo plinofikaciju regija za koje je prirodni plin ekološki i ekonomski najpovoljnija opcija – dodali su iz Ministarstva.

U pogledu tehničkih detalja, iz BH-Gasa su nedavno za biznisinfo.ba kazali da je riječ o projektu izgradnje transportnog plinovoda visokog tlaka na pravcu Zenica – Travnik, ukupne dužine oko 36 kilometra, projektnih parametara DN 400/50 bar, te da obuhvaća odvojke za Busovaču i Novi Travnik, koji su DN 200/50 bar ukupne dužine oko 6 km, i pripadajuće nadzemne objekte. Podsjećaju i zbog čega se toliko čekalo na realizaciju projekta, podsjetivši kako su radovi okončani 2013. godine te kako je u međuvremenu bio pokrenut i arbitražni postupak.

– Naime, u vezi s kvalitetom izvedenih radova, a s obzirom na to da s izvođačem radova nije postignuto sporazumno rješenje, 2015. godine pokrenut je međunarodni spor pred Arbitražnim sudom pri Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine – naveli su iz BH-Gasa, dodavši kako je spor okončan u siječnju ove godine te je u posljednjem razdoblju BH-Gas intenzivirao aktivnosti na radovima sanacije, a u svrhu pripreme objekta za tehnički prijam i njegovo što skorije puštanje u pogon. Nakon okončanja sanacijskih radova BH-Gas je, navode dalje, u kolovozu ove godine podnio zahtjev za tehnički pregled izvedenih radova prema nadležnom Federalnom ministarstvu prostornog uređenja te očekuju da će procedura biti provedena u najkraćem mogućem roku.

•

Ministar Bojan Domić za Večernji list kaže kako je cilj ove županijske Vlade da ima lokalnog distributera plina

Osobito je bitno da se ovaj plinovod spoji s onim koji će ići od Posušja prema Novom Travniku, a to bi u konačnici omogućilo diversifikaciju

O temi plinovoda od Zenice do Travnika, kao i njegovu značaju za središnju Bosnu, nedavno je bilo riječi na sastanku u Travniku

Iz karte dostupne na mrežnoj stranici kompanije BH-Gas vidljivo je kako je plinovod izgrađen i povezan na mrežu koja ide do Zvornika

izvor: vecernji.ba