10 najgorih savjeta za mršavljenje koje ćete ikada čuti

Sigurno vam je poznato da ne možete vjerovati svemu što pročitate. A ipak, vjerovatno se i dalje pridržavate pojedinih savjeta koji apsolutno nemaju veze sa zdravim razumom, bar što se tiče dijeta i mršavljenja (npr. nipošto ne smijete jesti poslije osam sati uveče).

Upravo iz tog razloga i treba da saznate kojih je to deset najgorih savjeta kojih se ne biste trebali pridržavati.

 

Masnoće debljaju

To zavisi od vrste masti koje unosite. Masnoće koje se nalaze u keksima, pomfriju i drugim masnim namirnicama mogu povećati nivo holesterola i rizik od određenih oboljenja. Ali dobre masti, koje se mogu naći u orašastim plodovima, ribi i avokadu štite srce i poboljšavaju cjelokupno zdravlje organizma. U kombinaciji sa zdravim načinom ishrane, ove masti vam mogu pomoći da se riješite suvišnih kilograma.

Nemojte jesti između obroka

Konzumiranje manjih, češćih obroka odličan je način da se suzbije glad, kontroliše veličina porcija i donesu bolji izbori u pogledu ishrane. Orašasti plodovi, nemasni jogurt i voće odlične su namirnice koje vam mogu pomoći da tokom cijelog dana zadržite nivo enegije na optimalnom nivou.

Kalorije su kalorije i tebalo bi da ih brojite

Nisu sve kalorije iste. Tip kalorija, vrijeme njihovog unošenja te njihov kvalitet može značajno izmijeniti ukupni efekat koje kalorije ostavljaju u organizmu. Hrana stvara reakcije u organizmu te je vrsta hrane koju konzumirate važna komponenta ishrane. Primjera radi, 50 kalorija iz jabuka izazvaće drugačiju reakciju u organizmu od 50 kalorija iz kolača. Kvalitet kalorija je važan i zbog toga što hemikalije, hormoni i opšti nusprodukti koji se mogu naći u prerađenoj hrani utiču na apsorpciju realnih hranjivih materija. Poenta: kalorije nisu jedini faktor dobre ishrane.

Izbacite ugljene hidrate

Da, istina je da prekomjerno unošenje rafinisanih ugljenih hidrata, kao što su bijeli hljeb i bijela riža, može dovesti do povećanja tjelesne težine i povećanog rizika od kardiovaskularnih oboljenja. Ali, nijedno istraživanje nije dokazalo da zdravi ugljeni hidrati, kao što su integralne žitarice, voće, povrće ili mahunarke negativno utiču na zdravlje ili tjelesnu težinu. Naprotiv, mnogobrojna istraživanja pokazuju da se ishrana bogata navedenim biljnim ugljenim hidratima povezuje da boljim zdravljem organizma. Dakle, ugljene hidrate slobodno možete unositi, sve dok oni nisu rafinisani.

Jedite puno proteina

Konzumiranje velike količine proteina nije ključ zdravog mršavljenja. Zašto? Organizmu su potrebna tri makronutrijenta: proteini, ugljeni hidrati i masti, a isključivo unošenje proteina, kada pokušavate da smršate, nema smisla. Vi ne samo da lišavate organizam vlakana i drugih antioksidanata koji se nalaze u zdravim ugljenim hidratima (integralnim žitaricama, voću i povrću) već rizikujete i da unosite previše masnoća koje mogu dovesti do nastanka visokog nivoa holesterola i triglicerida.

Izbjegavajte gluten

Ne postoje naučni dokazi koji upućuju na to da gluten deblja. Problem je u tome što unosimo previše rafinisanih ugljenih hidrata – hranu koja je “napravljena” od bijelog brašna ili drugih rafinisanih žitarica. Izbacivanje glutena iz ishrane, bez prethodnog savjetovanja sa doktorom, može dovesti do nedostatka važnih hranjivih materija u organizmu, kao što su vlakna, željezo, vitamin B12 i magnezijum.

Unosite što manje kalorija

Kada unos kalorija svedete na minumum, vaš organizam prelazi u režim gladovanja i dolazi do usporavanja metabolizma. Ali, razuman cilj je da “skrešete” oko 500 kalorija dnevno kroz ishranu i vježbanje, što će dovesti do zdravog mršavljenja. Sedmično, to iznosi oko pola kilograma.

Izbjegavajte orašaste plodove

Da, orašasti plodovi sadrže dosta kalorija, ali to ne znači da oni ne bi trebali (ili ne bi smjeli) biti uvršteni u svakodnevnu ishranu (naravno, u odgovarajućim količinama). Istraživanja pokazuju da žene koje uvrštavaju orašaste plodove u ishranu (posebno bademe i pistacije) imaju manji obim struka u odnosu na žene koje ih ne konzumiraju.

Izbjegavajte žumance

Istraživanja pokazuju da holesterol koji žumance sadrži zapravo povećava nivo dobrog (HDL) holesterola u organizmu. U poređenju sa bjelancem, koje ne nudi ništa više od proteina, žumance sadrži karotenoide, esencijalne masne kiseline, vitamine A, D, E i K. Ono, takođe, sadrži i holin, koji poboljšava zdravlje mozga i jetre te smanjuje upalne procese u organizmu.

Vještački zaslađivači su odlična zamjena za šećer

Istraživanja ukazuju na moguću vezu između vještačkih zaslađivača i debljanja. Stalno prisustvo vještačkih zaslađivača u ishrani znači da svom nepcu nikada ne dajete “predah” od slatkog okusa kojeg toliko volite. Što ih više konzumirate (oni se najčešće mogu naći u gaziranim sokovima) to ćete duže ostati zarobljeni u “ciklusu šećera” te će vam se i dalje tražiti ovakve namirnice.

(minimagazin.info)