Poskupljenje kruha krajem veljače, rast će i cijene brašna

“Pšenica skače, cijene rada su otišle, gorivo otišlo, sve jedno po jedno ide, ali još nismo izveli računicu koliko to poskupljenje treba izaći. I ako bude dolazilo do poskupljenja dolazit će postepeno”, pojašnjava Kos.

I dok se traži rješenje za provođenje uredbe o minimalnoj plaći, sve glasnije bojkotiraju trgovine i zahtijeva snižavanje cijena, stiže najava o novom rastu cijena u Bosni i Hercegovini – poskupljenju kruha. Za drugu polovicu veljače poskupljenje su najavili pekari u Semberiji, gdje je kruh trenutno najjeftiniji u Republici Srpskoj. S druge strane, u siječnju je poskupjelo i brašno, a mlinari ne isključuju mogućnost da cijena nastavi da raste.

Iako najavljeno za prvi veljače, poskupljenje kruha, barem u Semberiji, pomjereno je za drugu polovicu mjeseca. Kruh bi trebalo poskupiti od 10 do 15 posto, ali točan iznos poskupljenja bit će poznat nakon 20. veljače.

“Još nije poskupio, trebalo je prvog veljače, ali mi smo to prolongirali za 20-ak dana, moramo pokriti novonastale troškove. Ono što je najveći problem je ovo najavljeno poskupljenje poreza i doprinosa i znamo da je najveće opterećenje plaće radnika u formiranju cijene pekarskih proizvoda”, kaže predsjednik Udruženja pekara regije Bijeljina Radenko Pelemiš.

Građani Bijeljine još kupuju kruh, koji je, u odnosu na Sarajevo, Banja Luku ili Tuzlu, gdje štruca ide i do 2,5 marke, jeftiniji i za 20 posto. S druge strane, mlinari su cijene brašna već korigirali početkom ove godine. I to nije kraj.

“Konkretno u mjesecu siječnju je vreća brašna od 25 kg poskupjela sa 22 marke na 22,5, za pola marke. Pšenica skače, cijene rada su otišle, gorivo otišlo, sve jedno po jedno ide, ali još nismo izveli računicu koliko to poskupljenje treba izaći. I ako bude dolazilo do poskupljenja dolazit će postepeno”, pojašnjava predsjednik Udruženja mlinara Republike Srpske Zoran Kos.

Za građane je i postojeća cijena kruha previsoka.

Nezadovoljni su i poljoprivrednici, koji su u jesenjoj sjetvi zasijali 20% manje pšenice.

“Uvijek je problem s cijenom i uvijek je problem sa proizvođačima, zašto? Zato što se spekulira i nema države da stane iza nas, a na kraju će sve platiti građani”, stava je Savo Bakajlić iz Udruženja poljoprivrednika sela Semberije i Majevice.

U lancu od njive do trpeze, na kraju, nitko nije zadovoljan. Dok građani odmahuju rukom i džepovi se prazne, ni nadležni ne poduzimaju mnogo.

S novom godinom dolaze i nove cijene cigareta u BiH

Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) Bosne i Hercegovine donijela je odluku o povećanju akciza na cigarete i duhan, koja stupa na snagu 1. siječnja 2025. godine.

Ova promjena znači da će potrošači u BiH morati izdvojiti više novca za ove proizvode.

Prema novoj odluci, minimalna akciza na cigarete bit će povećana s 173 KM na 179 KM po 1.000 komada, što će podići cijenu pakiranja od 20 cigareta s 3,46 KM na 3,58 KM.

Također, akciza na duhan za pušenje raste sa 138,40 KM na 143,20 KM po kilogramu.

Ovo povećanje akciza rezultirat će višim troškovima za potrošače – cigarete će poskupiti za 0,12 KM po pakiranju, dok će cijena duhana rasti za 4,80 KM po kilogramu.

Očekuje se da će ovo povećanje utjecati na konačne cijene u maloprodaji, što će biti dodatni udarac za korisnike ovih proizvoda.

Plin poskupljuje do 30% u Hrvatskoj, udar na potrošače stiže i u BiH

Priča se o poskupljenju plina i u BiH, što će biti dodatni udar na džepove osiromašenih građana kad je u pitanju energent koji se koristi u velikom broju kućanstava. U Hrvatskoj su, primjerice, najavili da cijena od jeseni raste od 20 do 30 posto. Sugovornik iz ove branše nada se da u BiH neće biti toliko poskupljenje.

Loša bila 2022.

– U BiH trenutačno postoji samo jedna plinska trasa i preko nje se u ovu zemlju doprema ruski plin koji je jeftiniji. Možemo mi pričati kako bi najbolje bilo uvesti sankcije i ne uvoziti plin iz Rusije, međutim, pitanje je kako bi ovdašnji narodi opstali. Zamislite da kod nas sve poskupi za 30 posto, a plin je energent koji vuče i sve ostalo. Mi bismo bili u financijskom kolapsu, a i ovako nismo daleko. Pretprošle smo godine imali rast cijena plina za oko 60 posto, prošle godine pojeftinjenje za oko 20 posto i evo sad čekamo novu situaciju – priča nam sugovornik. Međutim, ako Ukrajina ne pristane na ugovor o tranzitu, a sve su prilike da neće, BiH će plaćati taj skuplji plin. – Zasad ne vidim nikakvu inicijativu da se ponovno razgovara o ugovoru o tranzitu, a bliži se kraj godine, vrijeme kada ugovor istječe – priča sugovornik. U Hrvatskoj poskupljenje ide od 1. listopada. – Kućanstva se već pripremaju na to da će račune mjesečno plaćati od 10 do 20 eura više. Kod nas u BiH nadam se da neće biti takva poskupljenja, ali će ih biti, i to vidi svatko tko prati situaciju na tržištu energenata. Ona je i kod nas u BiH uzavrela – tvrdi. Sugovornik smatra da će se to obznaniti do kraja godine. – Trenutačno u BiH svatko kalkulira. Izborna je godina, ne “talasa se” previše i ne iznose se informacije koje bi mogle uzdrmati građane, no smatram da bi se o tome trebalo progovoriti jer još će veći šok biti kad jedan dan samo dođe priopćenje o poskupljenju, a mi nikakvu pripremu za tu krizu nismo uradili – kaže. Nedavno je Sarajevogas zaustavio plin za Energoinvest, a o čemu se ova tvrtka oglasila priopćenjem. – Dogovoreno je da, umjesto dotadašnjih 11,20 KM po 1000 Sm3, cijena bude 14,10 KM po 1000 Sm3, što je Energoinvest prihvatio, no Regulatorna komisija za energetiku RS-a naknadno je trebala potvrditi opravdanost te cijene. Navedena Komisija je 27. lipnja ove godine donijela rješenje u kojem se navodi da se u skladu sa zakonima može primjenjivati nova cijena, ali tek za razdoblje od 1. siječnja 2025. godine. Zbog toga su iz Energoinvesta zatražili od Sarajevogasa da im vrate razliku za dosadašnje isplaćene fakture po neopravdanoj cijeni te su im vratili posljednju dostavljenu fakturu – kazali su prije dva tjedna iz Energoinvesta. Zasad se sve nekako čini kao odmjeravanje snaga pred neizbježno poskupljenje. Drama oko plina traje već više od dvije godine, odnosno od početka invazije Rusije na Ukrajinu. Od energenta koji je bio dostupan svima – i plin postaje luksuz. Krenulo je sa spomenutim ratom, ali tu je još niz drugih okolnosti. Rusi su ranije trebali pustiti u pogon plinsku transverzalu Sjeverni tok 2, čime bi plin išao izravno iz Rusije u Njemačku, a Ukrajinu bi potpuno zaobišli. Razni birokratski razlozi to su zaustavili i počelo je zaoštravanje odnosa. Neki od istaknutih stručnjaka tada su govorili da je cijena umjetno napuhana i da će se na isti način jako brzo ispuhati.

Koristi se u svemu

Ali onda je počeo rat i sve je palo u vodu. Cijena je, gledajući globalno, narasla za više od 40 posto od početka rata. Najgore je što takva poskupljenja vuku jedno za drugim. – Plin je bitan za mnogo toga. Koristi se zbog svoje širine i učinkovitosti za mnogo toga. U BiH se koristi za grijanje domova i zgrada, puno ljudi ima plinske bojlere i peći jer brzo zagrijavaju prostor. Koristi se za pripremu hrane u kućanstvima, u mnogim restoranima, u pekarnicama. Kulinarski majstori trebaju precizno kontrolirati temperaturu, a s plinom je to jednostavno. Koristi se u industrijskim postrojenjima u BiH za razne tehnološke procese. Također, prirodni plin koristi se u visokoučinkovitim elektranama za proizvodnju struje. Takve elektrane manje zagađuju. Plin se koristi i kao pogon za automobile, autobuse. Također, koristi se za hlađenje prostora, u industrijskim i komercijalnim sustavima klimatizacije – priča nam sugovornik. Bez tog energenta život u BiH bio bi kudikamo teži, ali, ako on bude poskupljivao, pitanje je tko će ga uopće moći priuštiti.

izvor: vecernji.ba

Inflacija u BiH 4,7 posto, hrana značajno skuplja u odnosu na prošlu godinu

Prema posljednjim podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine u kolovozu je zabilježen rast cijena proizvoda i usluga za osobnu potrošnju za 4,7 posto što je više za 0,7 u odnosu na izvješće iz srpnja.

Prema izvještću za kolovoz navodi se da su u odnosu na srpanj  poskupjeli prijevoz za 3,7 posto te stanovanje i režije za 1,4 posto. Hrana i bezalkoholni napici su skuplji za tek 0,6 posto, kao i cijene namještaja i kućanskih uređaja, restorana i smještaja. Rekreacija i kultura je u porastu od 1,2 posto, a restorani i hoteli za 0,6 posto.

Cijene su u kolovozu, prema izvješću, veće u odnosu na mjesec ranije, ali i u odnosu na kolovoz prošle godine, a porast inflacije predstavlja prvo značajno poskupljenje nakon devet mjeseci.

Najviše su u odnosu na kolovoz prošle godine porasle cijene hrane i bezalkoholnih napitaka, kućanskih uređaja i higijene za otprilike osam posto, te cijene ostalih dobara i usluga za 9,2 posto. Alkoholna pića i duhan su skuplji za 4,5 posto, a režijski troškovi čak 7,3 posto. Visok postotak imaju i restorani i hoteli (7,3 posto), redovito održavanje kuće (8,1 posto)

Ono što je jeftinije u odnosu na kolovoz prošle godine je odjeća i obuća za 5,8 posto te prijevoz za 6,4 posto.

izvor: večernji.ba/radiovitez.ba