Priča se o poskupljenju plina i u BiH, što će biti dodatni udar na džepove osiromašenih građana kad je u pitanju energent koji se koristi u velikom broju kućanstava. U Hrvatskoj su, primjerice, najavili da cijena od jeseni raste od 20 do 30 posto. Sugovornik iz ove branše nada se da u BiH neće biti toliko poskupljenje.
Loša bila 2022.
– U BiH trenutačno postoji samo jedna plinska trasa i preko nje se u ovu zemlju doprema ruski plin koji je jeftiniji. Možemo mi pričati kako bi najbolje bilo uvesti sankcije i ne uvoziti plin iz Rusije, međutim, pitanje je kako bi ovdašnji narodi opstali. Zamislite da kod nas sve poskupi za 30 posto, a plin je energent koji vuče i sve ostalo. Mi bismo bili u financijskom kolapsu, a i ovako nismo daleko. Pretprošle smo godine imali rast cijena plina za oko 60 posto, prošle godine pojeftinjenje za oko 20 posto i evo sad čekamo novu situaciju – priča nam sugovornik. Međutim, ako Ukrajina ne pristane na ugovor o tranzitu, a sve su prilike da neće, BiH će plaćati taj skuplji plin. – Zasad ne vidim nikakvu inicijativu da se ponovno razgovara o ugovoru o tranzitu, a bliži se kraj godine, vrijeme kada ugovor istječe – priča sugovornik. U Hrvatskoj poskupljenje ide od 1. listopada. – Kućanstva se već pripremaju na to da će račune mjesečno plaćati od 10 do 20 eura više. Kod nas u BiH nadam se da neće biti takva poskupljenja, ali će ih biti, i to vidi svatko tko prati situaciju na tržištu energenata. Ona je i kod nas u BiH uzavrela – tvrdi. Sugovornik smatra da će se to obznaniti do kraja godine. – Trenutačno u BiH svatko kalkulira. Izborna je godina, ne “talasa se” previše i ne iznose se informacije koje bi mogle uzdrmati građane, no smatram da bi se o tome trebalo progovoriti jer još će veći šok biti kad jedan dan samo dođe priopćenje o poskupljenju, a mi nikakvu pripremu za tu krizu nismo uradili – kaže. Nedavno je Sarajevogas zaustavio plin za Energoinvest, a o čemu se ova tvrtka oglasila priopćenjem. – Dogovoreno je da, umjesto dotadašnjih 11,20 KM po 1000 Sm3, cijena bude 14,10 KM po 1000 Sm3, što je Energoinvest prihvatio, no Regulatorna komisija za energetiku RS-a naknadno je trebala potvrditi opravdanost te cijene. Navedena Komisija je 27. lipnja ove godine donijela rješenje u kojem se navodi da se u skladu sa zakonima može primjenjivati nova cijena, ali tek za razdoblje od 1. siječnja 2025. godine. Zbog toga su iz Energoinvesta zatražili od Sarajevogasa da im vrate razliku za dosadašnje isplaćene fakture po neopravdanoj cijeni te su im vratili posljednju dostavljenu fakturu – kazali su prije dva tjedna iz Energoinvesta. Zasad se sve nekako čini kao odmjeravanje snaga pred neizbježno poskupljenje. Drama oko plina traje već više od dvije godine, odnosno od početka invazije Rusije na Ukrajinu. Od energenta koji je bio dostupan svima – i plin postaje luksuz. Krenulo je sa spomenutim ratom, ali tu je još niz drugih okolnosti. Rusi su ranije trebali pustiti u pogon plinsku transverzalu Sjeverni tok 2, čime bi plin išao izravno iz Rusije u Njemačku, a Ukrajinu bi potpuno zaobišli. Razni birokratski razlozi to su zaustavili i počelo je zaoštravanje odnosa. Neki od istaknutih stručnjaka tada su govorili da je cijena umjetno napuhana i da će se na isti način jako brzo ispuhati.
Koristi se u svemu
Ali onda je počeo rat i sve je palo u vodu. Cijena je, gledajući globalno, narasla za više od 40 posto od početka rata. Najgore je što takva poskupljenja vuku jedno za drugim. – Plin je bitan za mnogo toga. Koristi se zbog svoje širine i učinkovitosti za mnogo toga. U BiH se koristi za grijanje domova i zgrada, puno ljudi ima plinske bojlere i peći jer brzo zagrijavaju prostor. Koristi se za pripremu hrane u kućanstvima, u mnogim restoranima, u pekarnicama. Kulinarski majstori trebaju precizno kontrolirati temperaturu, a s plinom je to jednostavno. Koristi se u industrijskim postrojenjima u BiH za razne tehnološke procese. Također, prirodni plin koristi se u visokoučinkovitim elektranama za proizvodnju struje. Takve elektrane manje zagađuju. Plin se koristi i kao pogon za automobile, autobuse. Također, koristi se za hlađenje prostora, u industrijskim i komercijalnim sustavima klimatizacije – priča nam sugovornik. Bez tog energenta život u BiH bio bi kudikamo teži, ali, ako on bude poskupljivao, pitanje je tko će ga uopće moći priuštiti.
izvor: vecernji.ba