U sjedištu Vlade Federacije BiH u Sarajevu održana je konferencija za medije Kriznog stožera Federalnog ministarstva zdravstva na kojoj su se obratili članovi Kriznog stožera dr. Goran Čerkez, pomoćnik federalnog ministra zdravstva, šef Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo FBiH dr. Sanjin Musa i prof. dr. Teufik Goletić, šef Laboratorije za molekularno-genetička i forenzička ispitivanja na Veterinarskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.
ČERKEZ: “Trenutne mjere su dostatne ukoliko se budu poštovale”
Pomoćnik federalnog ministra zdravstva i član Kriznog stožera Federalnog ministarstva zdravstva Goran Čerkez istaknuo je da će mjere za suzbijanje koronavirusa biti produžene zbog evidentnog rasta povećanja oboljelih od koronavirusa u nekoliko kantona u Federaciji BiH.
– U kratkom periodu došlo je do značajnog pogoršanja epidemiološke situacije, posebno u Kantonu Sarajevo, ali i u Hercegovačko-neretvanskom, Zapadnohercegovačkom i Tuzlanskom Kantonu, što nas tjera na oprez. U posljednje vrijeme zabilježili smo drastično nepridržavanje mjera kod stanovništva. To je posebno bitno za Kanton Sarajevo u koji svakodnevno ulazi i izlazi veliki broj osoba. Smatramo da su mjere na snazi dostatne ali ukoliko ih stanovništvo poštuje – naglasio je Čerkez.
Očekuje da će u Kantonu Sarajevo biti donesene restriktivnije mjere, a sličan scenarij očekuje i u drugim kantonima u kojima je zabilježen porast oboljelih. Navodi da je nepoštivanje mjera u posljednjem periodu, kao i slučajevi velikih okupljanja u ugostiteljskim objektima, dovelo do razmatranja ponovnog uvođenja rigoroznih mjera i eventualnih zatvaranja objekata.
Dodao je da unatoč svim ovim pokazateljima građani BiH ipak imaju razloga za optimizam jer naša zemlja ulazi tek u drugi val pandemije, dok neke druge zemlje Europe bilježe ulazak u četvrti val, unatoč početku cijepljenja stanovništva.
Čerkez dodaje da Federalno ministarstvo zdravlja zajedno s DRC-om radi na kontroli zdravlja migranata, vrše se testiranja osoba smještenih u kolektivnim centrima, a 31 osoba je bila pozitivna na koronavirus.
– Slučajeva zaraze među migrantima možemo reći da je bilo relativno malo. Formirali smo izolacijske prostore, vršili smo monitoring i screening više od 60.000 ljudi, poboljšali uvjete za održavanje higijene u centrima, itd – rekao je.
GOLETIĆ: “U FBiH trenutno cirkulira 10 različitih genetskih linija koronavirusa”
Šef Laboratorija za molekularno genetička i forenzička ispitivanja Veterinarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Teufik Goletić upozorio je da u Federaciji BiH trenutno cirkulira deset različitih genetskih linija koronavirusa, od čega se posebno ističu britanski i češki soj.
– Sekvencioniranjem je zabilježena cirkulacija deset različitih genetskih linija koronavirusa. Posljednjih dana mogli ste pročitati da je situacija s koronavirusom u Češkoj Republici posebno komplicirana, njihov zdravstveni sustav ne može prihvatiti odgovarajući broj ljudi, pa je dio njihovih pacijenata smješten u Njemačku. Mi tražimo način kako da nastavimo sekvencioniranje da ono postane dio sustava monitoringa cirkulacije koronavirusa u FBiH i BiH, UNDP nam je pozitivno odgovorio u kontekstvu nabavke kemikalija i potrošnog materijala – kazao je Goletić.
MUSA: “Ponovno imamo prijenos virusa u populaciji, uslijedit će porast hospitalizacija”
Zaključno s 25. veljače, u Federaciji BiH od početka pandemije ukupno je potvrđeno 84.365 slučajeva zaraze koronavirusom, a zabilječeno je 2.655 smrtnih slučajeva.
Kako je kazao šef Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo FBiH Sanjin Musa, porast dnevnog broja novih slučajeva se nastavlja, kao i trend ponovnog porasta oboljevanja. Federalnom zavodu za javno zdravstvo u posljednjih sedam dana prijavljeno je 2.472 slučaja oboljevanja od virusa “Covid-19”, što čini incidencu od 113 slučajeva na 100.000 stanovnika.
– Značajno veća incidenca zabilježena u Kantonu Sarajevo gdje iznosi 398 slučajeva na 100.000 stanovnika, a stope preko 50 slučajeva na 100.000 stanovnika zabilježene su još u Hercegovačko – neretvanskom, Zapadnohercegovačkom i Tuzlanskom Kantonu. Evidentno je da ponovno imamo prijenos virusa u populaciji, a uslijedit će i porast hospitalizacija – navodi Musa.
Dodaje da je cilj Kriznog stožera smanjiti cirukulaciju virusa koristeći dostupne mjere za suzbijanje.
– Stanovništvo mora ostati privrženo prevenciji i kontroli infekcije dosljednom primjenom održavanja distance, higijenom, nošenjem maski, izbjegavanjem okupljanja i provjetrivanjem prostorija. Sve te mjere ostaju na snazi – zaključio je Musa.
CIJEPLJENJE PROTIV COVID-19: “Na globalnom nivou samo je 2.1 posto stanovništva primilo cjepivo”
Na novinske upite vezane za nabavku cjepiva protiv COVID-19, dr. Čerkez je podsjetio da je putem COVAX mehanizma BiH bila među prvim zemljama koja je naručila 800.000 cjepiva koje je Federacija BiH platila, međutim zašto cjepiva nisu stigla pitanje je za više institucije države.
– Problem nabavke cjepiva je globalan i na globalnom nivou samo je 2.1 posto stanovništva primilo cjepivo. U nabavci cjepiva mora sudjelovati država, entiteti su u tome zakonski spriječeni. Kako je Republika Srpska uvezla određeni broj cjepiva ja ne znam, niti želim komentirati. Cjepivo koje dođe u BiH mora biti sigurno za stanovništvo i tu se mora uključiti država i diplomacija. Federacija je spremna da primi cjepivo i informacije koje su se pojavile u pojedinim medijima da mi nemamo hladni lanac su netočne. Federacija BiH u ovom trenutku može primiti više od 250.000 doza cjepiva – naglasio je Čerkez.
Dodao je da očekuje da će Svjetska zdravstvena organizacija potvrditi da je Federacija BiH ispunila sve uvjete za nabavku cjepiva, te da ne vidi razlog zašto cjepiva kompanije AstraZeneca ne može biti dostavljeno, pogotovu jer se radi o hladnom lancu koji već postoji u BiH.
– Ne radi se o ultra hladnom lancu kakav zahtijeva Pfizer, iako i za to cjepivo imamo sve kapacitete. Mi ne vidimo niti jedan razlog da najavljeno cjepivo ne bude dostavljeno – zaključio je Čerkez.
U Srednjobosanskoj županiji (SBŽ) trenutno je 105 aktivnih slučajeva zaraze koronavirusom, a 29 osoba je hospitalizirano, izjavio je danas u Travniku županijski ministar zdravstva Anto Matić.
Na upit novinara postoje li epidemiološki uvjeti da SBŽ, poput pojedinih županija, ublaži pojedine restriktivne mjere, Matić je kazao da županije ne mogu ukidati naredbe koje su donesene na razini Federacije BiH.
– Ukoliko mislite na zapadnu Hercegovinu, oni su ukinuli mjere koje su oni donijeli, ali i dalje stoje federalne naredbe. Koliko je meni poznato, ne mogu županije ukidati naredbe s više razine – kazao je Matić.
Na upit razmišlja li SBŽ o nabavci cjepiva protiv koronavirusa, te ima li za to dovoljno novca, Matić je kazao da se čeka na poteze s federalne i državne razine vlasti.
– Oni su u proceduri za nabavku. Mi kao županija nismo dobili nikakav službeni dopis s tih razina da bismo trebali ući u proces nabavke. No, zdravlje ljudi je najbitnije. Ukoliko dođe nekakva odluka da to trebaju županije rješavati, mi ćemo pronaći novac, kupiti cjepiva i završit taj posao – poručio je ministar Matić.
Prema službenim podacima, od početka pandemije u SBŽ-u je koronavirus potvrđen kod 3.204 osobe, a od posljedica covida-19 preminulo je 287 osoba.
Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH u posljednja 24 sata prijavljena su 1.862 uzorka, od kojih je 180 pozitivno na SARS-CoV-2.
Novi slučajevi registrirani su u svim kantonima u Federaciji BiH, osim u Bosanskopodrinjskom, priopćeno je iz tog Zavoda.
Dosad je testirano ukupno 395.665 uzoraka, a koronavirus je potvrđen kod 78.133 osobe.
Zaključno s današnjim danom, u Federaciji BiH izliječeno je 65.048 pacijenata, a u protekla 24 sata oporavljeno je 235 pacijenata. Trenutno je aktivno 10.619 slučajeva pozitivnih na SARS-CoV-2.
U protekla 24 sata Zavodu za javno zdravstvo FBiH prijavljeno je 11 novih smrtnih ishoda te je s današnjim danom, broj smrtnih ishoda na području FBiH 2.466.
Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH u posljednja 24 sata prijavljeno je 2.325 uzoraka, od kojih je 191 pozitivan na SARS-CoV-2.
Novi slučajevi registrirani su u svim kantonima u Federaciji BiH, osim u Bosanskopodrinjskom, priopćeno je iz tog Zavoda.
Dosad su testirana ukupno 393.803 uzorka, a SARS-CoV-2 je potvrđen kod 77 953 osobe.
Zaključno s današnjim danom, u Federaciji BiH izliječeno je 64.813 pacijenata, a u protekla 24 sata oporavljena su 192 pacijenta. Trenutno je aktivno 10.685 slučajeva pozitivnih na koronavirus.
Također, u protekla 24 sata Zavodu za javno zdravstvo FBiH prijavljeno je 17 novih smrtnih ishoda i s današnjim danom, broj smrtnih ishoda na području FBiH je 2.455.
Proizvodnja ruskog cjepiva u Srbiji će, kako je objasnio ministar Popović, imati veliki značaj – prvo za očuvanje zdravlja i života ljudi, a onda i za moguće razvojne perspektive za distribuciju cjepiva u jugoistočnoj Europi.
Nenad Popović, ministar bez portfelja u Vladi Srbije, zadužen za inovacije i tehnološki razvoj, poručio je da su krajem prošlog tjedna počeli službeni razgovori o proizvodnji ruskog cjepiva Sputnik V u Srbiji, priopćeno je iz Vlade.
Popović je zajedno sa stručnjacima iz Instituta Torlak i Ministarstva zdravlja održao sastanak s Danilom Taljanskim, glavnim direktorom organizacije Generium, koja je najveći ruski proizvođač cjepiva Sputnik V.
Danilo Taljanski je potvrdio spremnost ruske strane da obavi transfer tehnologije i pomogne u obuci srpskih kadrova za proizvodnju ruskog cjepiva protiv koronavirusa.
Prema riječima Nenada Popovića, u ovom trenutku Sputnik V, izvan područja Ruske Federacije, proizvodi se samo u Kazahstanu.
Proizvodnja ruskog cjepiva u Srbiji će, kako je objasnio ministar Popović, imati veliki značaj – prvo za očuvanje zdravlja i života ljudi, a onda i za moguće razvojne perspektive za distribuciju cjepiva u jugoistočnoj Europi.
S organizacijom Generium potpisan je protokol kojim su utvrđeni daljnji koraci prema uspostavljanju zajedničke proizvodnje cjepiva Sputnik V u Srbiji.
Sljedećih dana ruski će stručnjaci posjetiti Srbiju i Institut Torlak kako bi se uvjerili u kadrovske i tehnološke kapacitete kojima raspolaže ta institucija.
Kako se nedostatak turista i nedolazak dijaspore na odmor odrazio na bosanskohercegovačke taksiste, koliko domaće stanovništvo troši novac na vožnju taksijem i postoji li strah od vožnje ljudi za koje ne znate jesu li pozitivni na Covid-19, za Naratorium pričaju taksisti iz Sarajeva, Banje Luke, Tuzle, Zenice i Goražda
Malo tko će 2020. godinu pamtiti po dobrom. Brojne su negativne posljedice koje je donijela i još donosi pandemija Covid-19. Bosna i Hercegovina je zemlja u kojoj se sve posljedice nekako multipliciraju, jer su mnogi segmenti društva teško funkcionirali i prije pandemije. Izuzmemo li brigu za zdravlje, ekonomska kriza je nešto što najviše zabrinjava kako privrednike, tako i građane u ovoj zemlji. Ionako krhka ekonomija doživjela je veliki udar. Mnogi biznisi u BiH godinama su opstajali i živjeli od turizma, kojeg u 2020. godini skoro da nije ni bilo.
Taksi-prijevoznici u Bosni i Hercegovini su netko tko se svake godine radovao novom valu turista, ali i dolasku na odmor ljudi koji žive u dijaspori, jer su im oni znatno popravljali zaradu.
“Čim je ovo nas pogodilo, osjetit će i svi ostali”, reče mi jedan sarajevski taksista tijekom vožnje u ljeto 2020. godine. Kako je razgovor o pandemiji Covid-19 prošle godine bio neizostavan, tako je bilo sasvim prirodno razgovarati s taksistom o utjecaju novonastale krize na taksi-prijevoznike u Sarajevu.
Na moje pitanje zašto će krizu osjetiti svi ostali, ako je pogodila i taksiste, sugovornik je odgovorio:
“Pa, zato što nama u ovoj zemlji sve opstaje od turizma, osim političara. Samo su oni stabilni što god da se desi i kakva god kriza da nas pogodi. Turizam je jedino što nam je koliko-toliko funkcioniralo do sada i, ako nema turista, nema više ni mnogih biznisa. A nitko mi ne može reći da ima turista, jer ih ja nisam vidio. Ako ga ja nisam dovezao s aerodroma ili autobusnog kolodvora, onda ga neće biti ni u onoj radnji na Baščaršiji da kupi suvenir, neće ga biti u restoranima i kafićima, da pojede i popije i tako sve redom”, ispriča mi tada vozač tijekom vožnje kroz Sarajevo.
Turisti i dijaspora
I prošlo je od tada možda i pola godine, a ove riječi sve više zvuče istinito. Zaista, nakon skoro godinu otkako je proglašena pandemija, u Bosni i Hercegovini su samo političari ostali neokrznuti. Svi ostali mogu samo da procjenjuju da li su manje ili više pogođeni nastalom krizom. Točno je da taksisti nisu pogođeni do te mjere da bi morali ugasiti svoj biznis, kao što su to bili prinuđeni u nekim drugim sektorima, ali to nije bio razlog da ne istražimo koliko je zaista pandemija Covid-19 utjecala na taksi-prijevoznike u Bosni i Hercegovini.
Da bismo saznali kako su preživjeli tešku 2020. godinu i koliko je domaće stanovništvo zadržalo navike da se vozi taksijem, razgovarali smo s taksistima iz pet bh. gradova. Taksisti iz različitih dijelova zemlje kažu kako im je za vrijeme pandemije promet opao za 80 posto. Kao razloge uglavnom navode nedolazak turista i dijaspore u BiH, ali i činjenicu da je i domaće stanovništvo u vrijeme pandemije sve više počelo razmišljati na koji način potrošiti novac.
Krenuli smo od Sarajeva gdje smo razgovarali s predsjednikom Udruženja Sarajevo taxi Enverom Suljagićem. On za Naratorium kaže kako je zarada sarajevskih taksista u 2020. godini niža za 80 posto u odnosu na godinu ranije.
“Činjenica je da je pandemija uradila svoje i u našem poslu, da se odrazila na zaradu i promet, ali takva je situacija u svijetu, ovo je globalni problem. Šta je tu je, mi se s time nekako nosimo. Nadamo se samo da će ovo sve što prije proći”, govori Suljagić.
Kada je riječ o korisnicima taksi-usluga u glavnom gradu, činjenica je, kaže, da značajan dio čine turisti.
“Što se tiče turista, mi ne možemo reći da živimo samo od njih, značajan postotak naših korisnika čini i domaće stanovništvo. Naravno da veći broj naših usluga u ljetnom periodu koriste turisti. To je period od kraja svibnja do rujna, te u mjesecu prosincu, odnosno za novogodišnje praznike. Turista, kao što znamo, prošlog ljeta nije ni bilo, tako da s te strane posla nismo imali”, priča nam prvi čovjek Udruženja Sarajevo taxi.
Prema njegovim riječima, pandemija nije zaustavila samo prilive turista, već je dovela i do kontroliranog korištenja taksi-prijevoza i kod domaćeg stanovništva.
“I naše Sarajlije se rjeđe voze, ali mislim da tu nisu presudni bili financijski razlozi, koliko epidemiološke mjere koje su bile na snazi. Dakle, to su mjere koje su nas ograničavale da ne možemo voziti jednu obitelj, već smo mogli primiti samo jednu osobu, pa je bio policijski sat, pa jedno vrijeme taksisti nikako nisu mogli da rade. Djeca nisu išla u školu, studenti nisu išli na fakultete, neke Sarajlije su ostale bez posla, neki počeli da rade od kuće, a dobar dio građana se bojao, pa su izbjegavali da sjedaju u taksi-vozila, tako da smo radili samo u nekim hitnim slučajevima. Sve ovo je utjecalo da više nije bilo ni one poznate sarajevske jutarnje i popodnevne špice u kojoj je bilo dosta prometa”, navodi Suljagić.
Pandemija Covid-19 negativno se odrazila i na poslovanje taksista u Banjoj Luci, gdje taksisti ne pamte težu godinu za njih. U prva dva mjeseca od pojave pandemije, kažu, nisu radili nikako, a djelatnost im nije bila zabranjena za vrijeme izvanrednog stanja.
“Bolje bi bilo da nam je bila zabranjena djelatnost, ali, eto, i pored toga, vlasti su imale sluha i priznale nam za travanj prošle godine doprinose i neto plaću. Generalno gledano, u jako velikim smo problemima, s obzirom da je Banja Luka zadnjih godina doživjela procvat turizma, posebno u ljetnom periodu. Dosta stranaca je ovdje bilo posljednjih godina, posjećivali su razna izletišta. Ljeti su naši ljudi na godišnjim odmorima, ali to sve nadoknade turisti, posebno iz Slovenije i Hrvatske. Za njih je ovo sve ovdje prejeftino, tako da vole ovdje doći da se provedu. Ranije smo mi to sve pokrivali, a prethodnog ljeta od toga nije bilo ništa” priča nam Darko Vučić, predsjednik Udruženja taksista Euro taxi iz Banja Luke.
Štednja za crne dane
Prethodnih godina je, dodaje on, i prosinac bio jedan od ključnih mjeseci, imajući u vidu novogodišnje praznike. Odrade ga, kaže, maksimalno, jer tada mnogi dolaze kod rodbine u Banju Luku proslaviti praznike. A nakon toga slijedi siječanj s puno neradnih dana, pa ni zarada nije vrijedna spomena u tom mjesecu.
“Primjećujemo da se ni ljudi koji rade u javnim institucijama više ne voze taksijem kao prije, a primanja im nisu smanjena prošle godine. Čini se da je neki strah nastupio kod ljudi, vjerojatno tu neku paru čuvaju za crne dane, što bi mi rekli. Sve su to sada gradske vožnje od tri do pet maraka, nema više onih prigradskih vožnji od po 10-ak kilometara, a toga je prije pandemije itekako bilo”, zaključuje Vučić.
Kriza koju je prouzrokovala pandemija Covid-19 ništa manje nije pogodila ni taksiste u Tuzli.
Neim Husić, predsjednik Udruženja Tuzla taxi, za Naratorium kaže da je obim posla u ovom gradu smanjen za 70 posto.
“U vrijeme pandemije nema ni dijaspore ni turista, a to je neka populacija koja čini značajan dio korisnika naših usluga. Svi mi se moramo oslanjati na turizam, jer nam je jedino on ostao, sve druge grane i firme su nam uništili. Ali, evo, kada pogledate i domaće stanovništvo, i ovdje se većina ljudi slabije kreće bez neke prijeke potrebe. Ja nekako krenem od sebe kada uspoređujem, ja sam do pandemije imao najmanje 10 vožnji mjesečno Tuzla – sarajevski Aerodrom ili Tuzla – beogradski Aerodrom. Sada se to svelo na jednu ili dvije takve vožnje mjesečno. Sada negdje ide neko ko baš mora i ko to sebi može priuštiti”, ističe Husić.
“Ovo što sad imamo nije ni pozitivna nula u odnosu na godinu ranije”, reći će nam na početku razgovora Fikret Halač, predsjednik Nadzornog odbora Udruženja Zenica taxi, čovjek koji više od 20 godina taksira zeničkim ulicama.
Podvlači kako su zenički taksisti došli u situaciju da zarađuju samo za gorivo.
“Prije je drugačije bilo kad ti dođe naša dijaspora, ljudi koji su rođeni u Zenici, ali žive negdje drugo, pa bi došli da obiđu rodbinu uoči Nove godine ili tijekom ljeta. Prošle godine ni dijaspore ni turista nije bilo. Sve je minimizirano ovdje, a mislim da je ista situacija i u Sarajevu, samo što smo mi još siromašniji grad, pa smo još više ovo sve osjetili. Radili smo čitavu pandemiju i ništa nismo uspjeli, jednostavno nema tko više da se vozi”, govori nam Halač.
Dodaje kako su pojedini taksisti ranijih godina mogli da žive samo od tura do aerodroma, u vrijeme kada dijaspora dolazi.
“U toku ljeta si mogao imati po 20 tura na aerodrom i povratnih, netko samo od toga živi. Udarna nam je dijaspora bila godinama. Osim toga, ja sam godinu prije pandemije vozio po 7-8 tura na more. Vozio sam ture do Beča. Međutim, sada nikoga nema”, prisjeća se Halač.
Sada je, kaže, premija ako se uhvati neka tura do Travnika ili Viteza, sve ostalo je “gradska sića”.
“Ja sam nedavno vozio ženu u Sarajevo na aerodrom, nakon tko zna koliko vremena. Baš sam bio iznenađen. Toga sada više nema. Ljudi su ovdje postali totalno depresivni”, kaže Halač.
Kada je ovakva situacija u četiri grada s najvećim brojem stanovnika u zemlji, teško se može očekivati bolje stanje i u manjim gradovima. A da ništa bolja 2020. godina nije bila ni za taksiste u Goraždu, gdje vozi 35 registriranih taksista, potvrdio nam je Nedžad Gazap, predsjednik Udruženja taksi prevoznika BPK-a Goražde.
“Od proglašenja pandemije stanje u Goraždu je katastrofalno. Za 80 posto nam je posao opao. Vrlo malo posla imamo, a turista i dijaspore skoro da nikako nije ni bilo prošle godine. Na početku je bilo propisano da se jedno lice može voziti, pa poslije dvije osobe. Nisu se puno ljudi kretali po gradu, bile su razne mjere, pa i policijski sat. Sve je to utjecalo da imamo ovako slab promet”, naglašava Gazap.
Iako se goraždanski taksisti oslanjaju i na domaće stanovništvo, ipak, turisti i dijaspora su prethodnih godina i u ovom gradu činili značajan dio prometa.
“U ljetnom periodu najviše posla imamo s turistima i dijasporom. Znate da mi tradicionalno u Goraždu imamo Festival prijateljstva svakog ljeta i taj događaj bi znao privući dosta ljudi. Prošle godine je to bilo otkazano, tako da smo baš bili u kritičnoj situaciji”, podsjeća on, konstatirajući da je kompletna situacija s koronom ubila volju i domaćem stanovništvu da se vozi taksijem.
“Ljudi jednostavno mjesecima nisu smjeli ni da uđu u taksi. Mislim da se to dešavalo iz dva razloga. Strah od zaraze i financijske situacije. Sada se rijetko desi tura do sarajevskog ili tuzlanskog aerodroma, a toga je prije bilo znatno više. O turama za Jadran da više i ne pričam. Mjesecima smo prinuđeni na gradski rad, a to su vam one vožnje od tri do pet maraka”, govori Gazap.
Fizički obračuni
Osim financijskih problema, taksistima je pandemija nametnula i svakodnevno razmišljanje o zdravlju, s obzirom na to da u svojim vozilima prevoze osobe za koje ne mogu znati da li su pozitivne na Covid-19.
Suljagić pojašnjava kako su od početka pandemije na neki način sklonjeni u stranu oni taksisti koji su bili slabijeg zdravstvenog stanja, kako bi izbjegli zarazu.
“U tom nekom raspletu smo morali rasporediti ljude da što manje rade, skloniti one ljude koji su bili u kritičnoj zoni, tako da je to sve skupa utjecalo na naš posao”, dodaje on, konstatirajući kako su oni taksisti koji su sve vrijeme radili imali određenih problema zbog neodgovornih građana.
“Eh, tu smo imali problema, zato što ljudi nisu bili korektni, pojedini nisu htjeli reći da su pozitivni na koronu, nisu se pridržavali mjera. Vi kada vozite čovjeka u bolnicu, ne znate je li njega boli žuč ili ima koronu. Imali smo neugodnih situacija, u kojima je čak morala i policija intervenirati. Bilo je čak i fizičkih obračuna zbog zahtjeva pojedinih građana koji su tražili da se vozi dvoje ili troje u vozilu, u vrijeme kada mi to nismo smjeli raditi. Vi jednostavno nekome niste mogli objasniti da je nama u datom momentu dozvoljeno voziti samo jednu osobu. Međutim, sve to nekako se prevazišlo, jer smo kao Udruženje dosta radili i na educiranju vozača, ali i na zaštiti. Uložili smo veliki novac u dezinfekcijska sredstva kako bi zaštitili i vozače i putnike”, Suljagićeve su riječi.
Na nekorektnost pojedinaca požalili su se i banjalučki taksisti.
“Veliki problem smo imali s nekorektnim ljudima. Imali smo jednu situaciju gdje je moj kolega na poziv išao na Infektivnu kliniku, međutim, kada je stigao, izletio je portir i upozorio ljude da ne smiju ići taksijem i da će doći po njih vozilo hitne pomoći. Bilo je ljudi koji su trebali biti u izolaciji, a kretali su se po gradu. Jako je teško bilo izaći na kraj s pojedincima. Znate, popije nekoliko piva, uđe u automobil i kaže: ‘Šta će mi maska, ja sam zdrav k’o jabuka”. I onda, da se vi ne biste raspravljali s takvima, kupite set maski da imate u rezervi i za takve neodgovorne putnike”, kaže nam Vučić.
Kada je riječ o taksistima u Tuzli, njih je, priča nam Husić, virus značajno zaobišao. On od prvog dana nije prestajao da radi, a sve vrijeme je bio negativan.
“Kolege su inzistirale da se ne ulazi u automobil bez maske, da se ne sjeda na prednje sjedište. Mi u Tuzla taksiju smo odmah počeli s dezinfekcijom vozila. Na početku smo dezinfekciju radili svaki dan, sada je to svakog tjedna. Apeliramo svaki dan na vozače da se maske mijenjaju, da se ne nose iste svaki dan, pogotovo ove jednokratne. Tuzla taksi ima 130 članova, a Grad Tuzla ima oko 350 taksista, a ja sam čuo da su bila možda dva slučaja zaraze među vozačima, tako da smo se fino sačuvali”, govori on.
Kada je riječ o opasnosti od zaraze koronavirusom prilikom vožnje neznanih putnika, Halač kaže da je on posebno izložen tome jer radi na štandu pored zeničke bolnice.
“Ademe, to je pravo pitanje za mene. Ja sam 22 godine u taksiju, a posljednjih nekoliko godina sam na štandu pored zeničke bolnice. Ja rizikujem svaki dan. Ja zbog blizine bolnice i raznih kontakata mjesečno kupim 60-70 maski. Virus je virus, nikad ne znaš kada ga netko nosi u sebi. Dvojica taksista su nam umrla od korone. Riskiraš da bi zaradio nešto, a ne možeš ni da ne radiš. Neće ti kruh sam doći”, riječi su Halača.
Kao i njegove kolege iz ostalih bh. gradova, i Gazap smatra da je posao taksiste u vrijeme pandemije veoma rizičan.
“Vjerujte da je to bio veliki rizik. Vi nikada ne znate tko vam sjeda u automobil, je li osoba pozitivna ili negativna na Covid-19. Vi ste zajedno s tom osobom u uskom prostoru. Ni danas nije ništa bolje stanje, sve je ovo rizik što mi vozimo, iako se pokušavamo zaštititi. Ali, nadamo se da će sve ovo ostati u 2020. godini”, završava Gazap.
U protekla 24 sata, Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH prijavljena su 1.824 uzorka, od kojih su 224 pozitivna na SARS-CoV-2.
Novi slučajevi registrirani su u svim kantonima u Federaciji BiH.
Do sada su testirana ukupno 373.473 uzoraka, a SARS-CoV-2 je potvrđen kod 75.741 osobe.
Zaključno s današnjim danom, u Federaciji BiH izliječena su 58.093 pacijenta. U protekla 24 sata, oporavljeno je 450 pacijenata. Trenutno je aktivno 15.296 slučajeva pozitivnih na SARS-CoV-2.
U protekla 24 sata, Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH prijavljeno je ukupno 10 novih smrtnih ishoda.
S današnjim danom, broj smrtnih ishoda na području Federacije BiH je 2.352.
U protekla 24 sata Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH prijavljeno je 1.827 uzoraka, od kojih je 168 pozitivno na SARS-CoV-2.
Novi slučajevi registrirani su u svim kantonima u Federaciji BiH, osim u Bosanskopodrinjskom.
Do sada je testirano ukupno 371.649 uzoraka, a SARS-CoV-2 je potvrđen kod 75.517 osoba.
Zaključno s današnjim danom, u Federaciji BiH izliječena su 57.643 pacijenta. U protekla 24 sata oporavljena su 532 pacijenta. Trenutno su aktivna 15.532 slučaja pozitivna na SARS-CoV-2.
U protekla 24 sata Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH prijavljeno je ukupno pet novih smrtnih ishoda, i to: Tuzlanski kanton 2, Unsko-sanski kanton – 1, Hercgovačko-neretvanski kanton – 1 i Kanton 10 – 1.
S današnjim danom, broj smrtnih ishoda na području Federacije BiH je 2.342.
Krizni stožer Ministarstva zdravstva Srednjobosanske županije (SBŽ) smatra da trenutno nisu stečeni uvjeti za mijenjanje ili ublažavanje postojećih mjera kada je riječ o organiziranju nastave u školama u SBŽ-u.
– Trenutna epidemiološka situacija rezultat je do sada poduzetih mjera kao što su: organiziranje nastave u školama na način da školski sat traje 30 minuta i bez velikog odmora, nošenje zaštitne opreme, dezinfekcija tijekom nastave, ograničeno ketanje i pojačane inspekcijske kontrole – mišljenje je Operativnog tima Kriznog stožera koje je danas dostavljeno Ministarstvu obrazovanja, znanosti, mladih, kulture i sporta SBŽ-a, prenosi Fena.
Županijski ministar obrazovanja Bojan Domić kazao je Feni da je on predložio ublažavanje pojedinih mjera, a među ostalim, da školski sat ponovno traje 45 minuta.
– Pokušat ćemo opet za mjesec dana. To smo predlagali najviše jer smatramo da se škole nisu pokazale kao veliki izvor zaraze i jer se mjere prilično poštuju. Ovo stanje predugo traje i sve će biti teže nadoknaditi gubitke. Moje stajalište je da to ne bi ugrozilo epidemiološku situaciju, ali poštujem i prihvaćam mišljenje struke – kazao je Domić.
Prema podacima iz Ministarstva zdravstva, u SBŽ-u trenutno ima 91 aktivan slučaj zaraze koronavirusom, dok su 32 osobe hospitalizirane.
U Srednjobosanskoj županiji (SBŽ) trenutno ima 57 aktivnih slučajeva zaraze koronavirusom, potvrdio je Feni županijski ministar zdravstva Anto Matić.
Ističući da je u bolnicama smješteno 20 osoba oboljelih od covida-19, Matić je kazao da se nastavlja pad broja zaraženih i hospitaliziranih.
– Situacija sada ide nabolje i naravno da to predstavlja ohrabrenje – dodao je.
Inače, u SBŽ-u je prije mjesec dana bilo oko 290 aktivnih slučajeva zaraze, a prema objavljenim podacima, 3. prosinca prošle godine u bolnicama je bilo smješteno 90 osoba.
Od početka pandemije u SBŽ-u je koronavirus potvrđen kod ukupno 3.055 osoba, a od posljedica infekcije preminulo je njih 279.
ČERKEZ: “Trenutne mjere su dostatne ukoliko se budu poštovale”
GOLETIĆ: “U FBiH trenutno cirkulira 10 različitih genetskih linija koronavirusa”
MUSA: “Ponovno imamo prijenos virusa u populaciji, uslijedit će porast hospitalizacija”
