#eu

Na ovim adresama će hrvatski državljani koji žive u BiH moći glasovati na izborima za Europski parlament

Izbori za Europski parlament 2024. deseti su parlamentarni izbori Europske unije, koji će se u svim državama članicama održati od 6. do 9. lipnja 2024., dok će se u Hrvatskoj za 12 predstavnika glasati 9. lipnja 2024. godine. Donosimo adrese diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske u BiH na kojima će se moći glasovati.

Adrese birališta gdje će se održavati izbori članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske na teritoriju Bosne i Hercegovine:

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Sarajevu – izvan prostorija predstavništva, na adresi: Franjevački međunarodni studentski centar, Zagrebačka 18, Sarajevo

Generalni konzulat Republike Hrvatske u Mostaru – izvan prostorija predstavništva, na adresi: Kampus Sveučilišta u Mostaru, Matice hrvatske bb, Mostar

Generalni konzulat Republike Hrvatske u Banja Luci –  u prostorijama predstavništva, na adresi: Milana Karanovića 1, Banja Luka

Konzulat Republike Hrvatske u Livnu – izvan prostorija predstavništva, na adresi: Osnovna škola „Ivan Goran Kovačić“  Župana Želimira 19, Livno

Konzulat Republike Hrvatske u Vitezu – izvan prostorija predstavništva, na adresi: Osnovna škola Vitez, Josipa Kurevije 2, Vitez

Konzulat Republike Hrvatske u Orašju – izvan prostorija predstavništva, na adresi: Školski centar fra Martina Nedića,  Osma ulica broj 66, Orašje.

Sva navedena birališta na teritoriju Bosne i Hercegovine bit će otvorena za glasovanje  u nedjelju 9. lipnja 2024., od 07.00 do 19.00 sati.

Generalni konzulat Republike Hrvatske u Tuzli – izvan prostorija predstavništva, na adresi: Hrvatski kulturni centar „Sv. Franjo“, Stari grad 2, Tuzla 

izvor: vecernji.ba/radiovitez.ba

Plenković u Mostaru: Hrvatska želi što bržu dinamiku pristupanja BiH EU uz rješavanje hrvatskog pitanja

Hrvatski premijer i čelnik HDZ-a Andrej Plenković ocijenio je sinoć u Mostaru kako su nedjeljni izbori značajni za nastavak europskog puta BiH i ostvarenje jednakopravnosti Hrvata te ih je pozvao da podupru sadašnju eurozastupnicu Željanu Zovko koja se nalazi na listi HDZ-a.

„Ovo je važno i za BiH da u Europskom parlamentu ima zastupnika koji se znaju boriti za njezine interese, i naravno, naš je jasan interes za ravnopravnost Hrvata. Želimo da među onima koji će ići u novi saziv Europskog parlamenta bude predstavnica HDZ-a BiH, gospođa Zovko“, rekao je Plenković na konferenciji za novinare.

Plenković je, kako javlja Hina, u Mostaru sudjelovao na obilježavanju 34. obljetnice utemeljenja HDZ-a Mostara tijekom koje je predstavljan program HDZ-a i kandidati na nedjeljnim izborima za Europski parlament. S njim su bili i kandidati na listi za Europski parlament, te šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić.

Dodao je kako Hrvatska želi “što bržu dinamiku pristupanja (BiH) uz rješavanje hrvatskog pitanja”.

„Hrvatska je glavni prijatelj, zagovaratelj, i zemlja koja će uvijek dignuti glas u interesu Bosne i Hercegovine, svih njezinih konstitutivnih naroda na putu prema EU“, dodao je premijer.

Najavio je nastavak potpore Bosni i Hercegovini kako bi ubrzala europske integracije i ostvarenju “jednakopravnosti Hrvata kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda”.

Po njegovim očekivanjima proces europskih integracija će se nastaviti i ubuduće.

„Osoba koja je najzaslužnija za ovu dinamiku proširenja je Putin. Da nije bilo Putinove agresije na Ukrajinu ne bi se govorilo o proširenju kao što se govori danas“, istaknuo je Plenković.

Čelnik HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je kako je hrvatski premijer među najzaslužnijim kako bi BiH “otvorila vrata približavanja EU i euroatlantskim integracijama u cjelini”.

Scholz: Drago mi je što Bosni i Hercegovini mogu biti ponuđeni idući koraci

Njemački kancelar Olaf Scholz uoči summita u Bruxellesu izrazio je zadovoljstvo što Europska unija napreduje u procesu proširenja, te što idući koraci mogu biti ponuđeni Bosni i Hercegovini.

Luksemburški premijer Luc Frieden smatra da je važno da fokus ne ostane samo na Ukrajini, nego ”da vidimo i što se događa na zapadnom Balkanu”.

– Ti ljudi godinama čekaju da se pridruže bloku. Neće se pridružiti sutra, ali pregovori im daju nadu. To je element koji potiče reforme u zemljama i smatram da sve zemlje zapadnog Balkana pripadaju Europskoj uniji – rekao je Frieden.

On je zaključio kako će proces pregovora o proširenju biti temeljen na zaslugama, ali da građani zemalja zapadnog Balkana ne bi trebali biti ostavljeni sami dok se europski čelnici fokusiraju na Ukrajinu.

izvor: vecernji.ba

Europski čelnici spremni su dati političko zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora s BiH

Europski čelnici spremni su dati političko zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom, navodi se u nacrtu dokumenta od 19. ožujka u čiji je uvid došao Politico.

EU je Bosni i Hercegovini dodijelila status kandidata u prosincu 2022. Europska komisija prošlog tjedna dala je pozitivnu preporuku za početak formalnih pregovora o pristupanju, koje čelnici EU sada planiraju slijediti.

Tekst uključuje uvjete za pristupne pregovore, u kojima se kaže da se naredni dio procesa može desiti samo “kada se poduzmu relevantni koraci navedeni u preporuci Komisije od 12. listopada 2022.”, što znači da Bosna i Hercegovina treba više napredovati u svom domaćem zadatku prije nego što može ući u blok.

O aktualnom nacrtu raspravljat će veleposlanici EU u srijedu, a čelnici EU u četvrtak. Nekoliko diplomata bilo je optimistično da će lideri na kraju usvojiti trenutni tekst o BiH.

Jedan diplomata iz zemlje koja je u početku bila skeptičnija prema dosadašnjem napretku Bosne i Hercegovine, kome je odobrena anonimnost da iskreno razgovara o toj temi, kazao je da je drugi dio paragrafa ključan.

– Sve reforme koje smo dogovorili zaista moraju biti dovršene prije nego što se desi bilo koji naredni korak za Bosnu i Hercegovinu – kazao je on.

Uoči samita u četvrtak, sedam europskih zemalja pozvalo je svoje kolege da slijede preporuku Europske komisije o BiH. Austrija, Hrvatska, Češka, Grčka, Italija, Slovačka i Slovenija saopćile su da bi blok trebao “iskoristiti zamah i trenutni prozor mogućnosti”, navodi se u pismu koje je ranije prenio Politico.

izvor: vecernji.ba/radiovitez.ba

Vijeće ministara usvojilo EU zakon o sukobu interesa

Vijeće ministara BiH jednoglasno je usvojilo i uputit će Parlamentarnoj skupštini BiH na razmatranje po žurnoj proceduri novi tekst Prijedlog zakona o sprječavanju sukoba interesa u institucijama na razini Bosne i Hercegovine, s oznakom EI kao potvrdom odgovarajuće usklađenosti sa zakonodavstvom Europske unije i međunarodnom praksom u tom području.

Donošenjem ovoga zakona, koji je predložilo Ministarstvo pravde, ispunjava se jedan od 14 prioriteta u oblasti vladavine prava u procesu europskih integracija BiH i jedan od ključnih uvjeta za dobivanje statusa kandidata.

Cilj zakona je sprječavanje sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti u institucijama na razini BiH, odnosno uklanjanje privatnih utjecaja na donošenje odluka, jačanje integriteta, objektivnosti, neovisnosti, nepristranosti i transparentnosti u obnašanju javne dužnosti, prevencija i borba protiv korupcije te jačanje povjerenja građana u institucije Bosne i Hercegovine.

Predloženim zakonom, uz široko definiran sukob interesa sukladno standardima Vijeća Europe, precizirane su obveze i odgovornosti nositelja javnih funkcija, nespojivosti u obnašanju druge funkcije ili posla uvođenjem jasnih i jedinstvenih pravila koja ograničavaju obnašanje više funkcija ili poslova.

Prijedlog zakona sadrži, među ostalim, odredbe о dužnosti podnošenja izvješća o financijskom stanju i imovini nositelja javne funkcije i njegovih bliskih srodnika, provjeri navedenih podataka i javnom objavljivanju registra nositelja javnih funkcija i njihove imovine, kao i odredbe o osnivanju samostalnog, neovisnog sedmočlanog povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama na razini BiH.

Sukladno odredbama ovog zakona nositelj javne funkcije u institucijama na razini BiH  dužan je povjerenstvu u roku od 30 dana od dana stupanja na javnu funkciju podnijeti izvješće o financijskom stanju i imovini za sebe i bliske srodnike, sukladno stanju na dan izbora ili imenovanja, a nakon toga na godišnjoj razini, najkasnije do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu. Podaci iz javnog registra imovine nositelja javnih funkcija, njihovih bliskih srodnika i povezanih osoba u institucijama na razini Bosne i Hercegovine će biti objavljeni na službenoj internetskoj stranici povjerenstva, sukladno važećim propisima o zaštiti osobnih podataka.

izvor: večernji.ba

Lideri državne koalicije će sutra u Mostaru pokušati spasiti EU put

U Mostaru će se u utorak održati sastanak lidera vladajuće koalicije na razini države koju čine SNSD, HDZ i Trojka, gdje će se vjerovatno posljednji put pokušati postići napredak vezan za set zakona koje je potrebno usvojiti kako bi EU otvorila pristupne pregovore sa BiH.

Posljednji alarmi za usvajanje zakona koje je Europska unija zatražila od Bosne i Hercegovine za otvaranje pregovora oglasili su se već početkom veljače, a sastanak u utorak je vjerojatno i posljednja nada da će usvajanje biti i dogovoreno.

Vladajuća koalicija je uspjela otvoriti pregovore sa Frontexom i usvojiti Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti. Pred njima su još dva zadatka koje je postavila EU, a to su Zakon o sudovima BiH i Zakon o sprječavanju sukoba interesa. Osim ova dva zakona HDZ je pokušao staviti na stol i izmjene Izbornog zakona koje se tiču Predsjedništva BiH, a SNSD isključivanje stranih sudija iz Ustavnog suda BiH.

Što se tiče Zakon o sudovima BiH, čini se da nerješivu prepreku predstavlja lokacija budućeg Apelacionog odjeljenja Suda BiH. Stranke iz Republike Srpske uprkos preporukama iz EU, ali i zdravoj logici insistiraju da sjedište odjeljenja bude u Banjoj Luci. Strankama Trojke je prihvatljivo da ovo odjeljenje bude smješteno u Istočnom Sarajevu.

Da je malo nade u uspjeh pregovora govori i to što su stranke iz Republike Srpske već počele da okrivljuju partnere iz Federacije BiH da će biti isključivi krivac u slučaju neotvaranja pregovora.

Podsjećamo, da su stranke formirale i radne grupe koje su trebale da rade na usaglašavanju Zakona o sprječavanju sukoba interesa, Zakon o sprječavanju pranja novca, Zakona o sudovima BiH i Izbornog zakona BiH.

Dakle, u utorak će lideri imati priliku posljednji put pokušati dogovoriti usvajanje zakona gdje imaju prilično različita mišljenja. Izvjesno je da će neispunjavanje uvjeta i neotvaranje pregovora dovesti do nove krize i određivanja političkih pozicija na bosanskohercegovačkom političkom prostoru.

Usvojen zakon o sprječavanju pranja novca – Još jedan korak ka otvaranju pregovora s EU

Izaslanici u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine jednoglasno su izglasali Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti, koji je jedan od tri uvjeta za otvaranje pregovora s EU u ožujku.

Zakon je ranije po hitnoj proceduri usvojen u Zastupničkom domu BiH, ali su ga izaslanici SNSD-a bez riječi i obrazloženja, oborili u Domu naroda uprkos tome što ga je pripremio DNS-ov ministar Nenad Nešić.

Zbog toga je moralo doći do dodatnog usaglašavanja kolegija oba doma Parlamentarne skupštine BiH nakon čega je ponovo upućen u Dom naroda po hitnoj proceduri.

Osim što je ovaj zakon, pored zakona o sudovima i zakona o sukobu interesa, jedan od prioriteta EU kako bi konačno dobili otvaranje pregovora, a što smo propustili da dobijemo u prosincu, on je također važan i kako bi spriječili negativno izvješće Komiteta eksperata za procjenu mjera protiv pranja novca i finansiranja terorizma (MONEYVAL).

Delegacija MONEYVAL-a boravi u BiH od 12. veljače upravo s ciljem ocjene napretka BiH iz ove oblasti, a za šta nam je bilo neminovno usvajanje zakona.

Brojne delegacije EU i SAD-a su tokom ovog mjeseca također bile u BiH. Naime, prije zasjedanja Evropskog vijeća u prosincu prošle godine, Europska komisija je BiH dala uslovnu preporuku za otvaranje pregovora, stoga su delegacije bile u BiH kako bi nam detaljnije precizirali šta je potrebno za konačno otvaranje pregovora.

Jasno su istaknuli da su nam potrebni ispunjeni 3+1 prioriteti, a do sada je već usvojeno otvaranje pregovora s Frontexom. Osim zakona o pranju novca, potrebno je da lideri na državnoj razini postignu suglasnost i o zakonu o sudovima i zakonu o sukobu interesa, međutim uslovljavanje i posljednje poruke koje dolaze s vrha ne ulijevaju optimizam.

Dragan Čović je pokušao u prioritete EU progurati i želju za izmjenu Izbornog zakona BiH u dijelu izbora člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. Iz Naše stranke, kao i pojedinci iz SDP-a poručili su da ne podržavaju izmjene Izbornog zakona BiH bez izmjena Ustava BiH.

Plenković iskoristio sav kredibilitet Republike Hrvatske za potporu BiH i jednakopravnosti Hrvata

Hrvatski sabor danas će raspravljati o izvješću o provedbi saborske Deklaracije o položaju hrvatskog naroda u BiH za 2022. godinu, kojemu je podnositelj Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, piše Večernji list BiH. Ta deklaracija donesena je 2018. godine, a posebno značajna bila je 2022., koja je bila godina izborna i tijekom koje je Zagreb uspio pomoći da se zaustave unitaristički planovi o potpunom eliminiranju uloge Hrvata u BiH. U tome izvješću na 26 stranica podsjeća se kako je 2022. u BiH bila izborna godina i pojačan angažman svih hrvatskih institucija prema međunarodnoj javnosti kako bi se ukazalo na potrebu poštivanja ravnopravnosti hrvatskog naroda u BiH i potaknulo međunarodnu zajednicu na provedbu ustavne i izborne reforme u ovoj državi, kojom će biti zajamčena ravnopravnost Hrvata i prava svih građana. Dodatno, Hrvatska je dala snažan politički doprinos BiH pri stjecanju statusa kandidata za članstvo u EU, koji je BiH dobila 15. prosinca 2022. godine, navodi Ministarstvo vanjskih i europskih poslova.

Zajamčena prava

– U pogledu Hrvata u BiH, programom Vlade RH definirano je da će težište hrvatske vanjske politike prema BiH biti zalaganje za ravnopravnost Hrvata u BiH, kao i za unaprjeđenje njihova položaja i kvalitete života. Također, snažno će se podupirati svi projekti hrvatskih institucija koji doprinose očuvanju konstitutivnosti, identiteta i boljitku Hrvata u Bosni i Hercegovini (kultura, znanost, obrazovanje, gospodarstvo, zdravstvo, branitelji – prava pripadnika HVO-a), ali i nastaviti senzibilizirati cjelokupnu hrvatsku i međunarodnu javnost s poteškoćama s kojima se Hrvati suočavaju u ostvarivanju svojih, ustavno i zakonski, zajamčenih prava – navodi se u dokumentu. Dodaje se kako je na političkom području 2022. godina u BiH bila obilježena općim izborima u listopadu. U prvoj polovini godine fokus je bio na pregovorima o ustavnoj i izbornoj reformi koji nisu dali rezultate. Nakon raspisivanja izbora naglasak je bio na očuvanju načela legitimnog političkog predstavljanja, odnosno na mogućnosti da Hrvati sami izaberu svoje političke predstavnike. Zbog rastuće prijetnje duboke političke krize uslijed nemogućnosti postizanja dogovora o izmjenama Izbornog zakona, visoki predstavnik Christian Schmidt 2. listopada donio je odluku o izmjeni i dopuni Izbornog zakona BiH i Ustava FBiH. Tom su odlukom zaštićena politička prava Hrvata u Domu naroda FBiH. Istom odlukom nije riješeno pitanje Predsjedništva BiH – ističe se u izvješću Na vanjskopolitičkom području, odnosno području europskih integracija, 2022. godina bila je obilježena dodjelom kandidacijskog statusa BiH 15. prosinca. Hrvatska se snažno angažirala po tom pitanju te se zalagala za dodjelu toga statusa. Osim toga, Hrvatska se zalagala za veći angažman međunarodne zajednice u BiH, što je i ostvareno kroz uključenost SAD-a i EU-a u pregovore o reformi Izbornog zakona. Pri tome se pojedinačno navode potezi premijera Andreja Plenkovića, ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana te drugih hrvatskih institucija. Tijekom 2022. godine predsjednik Vlade Andrej Plenković iskoristio je gotovo svaki svoj razgovor sa stranim čelnicima da istakne važnost očuvanja stabilnosti BiH, kako za Hrvatsku tako i za jugoistok Europe. U svojim razgovorima isticao je nužnost postizanja njezine pune funkcionalnosti, preduvjet čega je puna ravnopravnost Hrvata, kao jednog od konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini.

Radmanova uloga

– U taj je napor uložen sav međunarodni kredibilitet Hrvatske, učvršćen nikad snažnijim međunarodnim položajem zemlje, vjerodostojne članice Europske unije i Sjevernoatlantskog saveza, a od nedavno i europodručja i schengenskog prostora. Svi su ti napori pridonijeli boljem razumijevanju pitanja reforme izbornog zakonodavstva – navodi se u izvješću. Istaknuto je da se i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman snažno zalagao za ravnopravnost hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, s fokusom na izmjenu Izbornog zakona. Posebno se naglašavala provedba presude u predmetu “Ljubić” iz 2016. godine, koja navodi da legitimno političko predstavljanje počiva na demokratskom izboru onih koje predstavlja i čije interese zastupa. U izvješću je navedena i pojedinačna potpora svakoga hrvatskog ministarstva prema Bosni i Hercegovini i ovdašnjim Hrvatima.

izvor: večernji.ba

Nastavi li s reformama i napretkom, BiH može očekivati sve više novca iz Europe

Instrument za reforme i rast zapadnog Balkana za razdoblje od 2024. godine do 2027. godine “težak” je šest milijardi eura, od čega su dvije milijarde bespovratna pomoć, a četiri milijarde povoljni zajmovi

Podatak da je BiH samo u posljednje dvije godine od Europske unije dobila financijsku pomoć u iznosu od 256 milijuna eura čini se dobrim uvodom u novi plan Europske unije za gospodarski rast zapadnog Balkana vrijedan šest milijardi eura kako bi te zemlje mogle osjetiti određene koristi članstva u Europskoj uniji i prije nego što postanu članice, piše Večernji list BiH.

Rast za idućih 10 godina

– Potencijal ovoga plana za rast je izvanredan te bi u sljedećih deset godina mogao udvostručiti gospodarstva zapadnog Balkana. Kombinacijom reformi i ulaganja plan će omogućiti zapadnom Balkanu da uskoro osjeti koristi od ključnih područja našeg jedinstvenog tržišta, uključujući slobodno kretanje roba, usluga i radnika, jedinstveno područje plaćanja u eurima, promet, energiju i jedinstveno digitalno tržište – rekla je, predstavljajući plan, nedavno za medije predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Instrument za reforme i rast zapadnog Balkana za razdoblje od 2024. godine do 2027. godine “težak” je šest milijardi eura, od čega su dvije milijarde bespovratna pomoć, a četiri milijarde povoljni zajmovi. Plaćanja iz tog instrumenta bit će moguća pod uvjetom da zemlje zapadnog Balkana provedu potrebne reforme. Prema podacima Europske unije upravo je ona i do sada davala najveću financijsku pomoć BiH. Kroz pretpristupne fondove podržava socioekonomski razvoj BiH. U razdoblju od 2021. godine do 2023. godine dala je BiH 256 milijuna eura, od čega je 70 milijuna eura podrške energetski siromašnim kućanstvima. Upućeno je da je već 90 posto od 70 milijuna eura distribuirano prema onima kojima je taj novac namijenjen. Osim toga, Europska unija je od 1999. godine kroz zajmove Europske investicijske banke omogućio 3,2 milijarde eura. Europska unija je i najveći trgovinski partner BiH. BiH, prema podacima čak 73 posto izvoza ostvaruje u Europskom unijom, dok 56 posto dobara uvozi iz Europske unije. Trgovinska razmjena BiH i Europske unije prošle je godine iznosila 15,1 milijardu eura. Izravne investicije iz država Europske unije u BiH prošle godine iznosile su 5,3 milijarde eura.

Jasni pokazatelji

Sve ove brojke jasno pokazuju da je Europska unija ne samo najveći trgovinski partner BiH i pružatelj financijske pomoći te istinski partner BiH koji ulaže u budućnost ove zemlje kako bi se u svim aspektima približila Europi. Izaslanstvo Europske unije u BiH je od 1996. godine realiziralo projekte u vrijednosti većoj od 3,7 milijardi eura u grantovima za rekonstrukciju, vladavinu prava, održivu ekonomiju, obrazovanje i zapošljavanje, promet, poljoprivredu i ruralni razvoj te druge ključne oblasti u BiH. U proteklom desetljeću Izaslanstvo Europske unije u BiH provelo je oko 1000 projekata ukupne vrijednosti blizu milijardu eura grantova. Sredstva kojima se upravlja preko Izaslanstva Europske unije u BiH nisu jedini izvor financiranja Europske unije od kojeg BiH ima koristi. BiH ostvaruje koristi iz različitih proračunskih izvora koji se isplaćuju preko raspoloživih lokalnih i regionalnih fondova. Investicijski okvir za zapadni Balkan je, primjerice, financirao 74 projekta u oblastima životne sredine, prijevoza, energetike i socijalne zaštite u vrijednosti od 732,6 milijuna eura u grantovima. Mnogo pozornosti izazvala je ljetos informacija da je Europska komisija odobrila četiri projekta za BiH vrijedna 298 milijuna eura. Ukupna investicija omogućena ovim grantovima, s pozajmicama od međunarodnih financijskih institucija, iznosi 788 milijuna eura. Međutim, svi odobreni projekti su iz entiteta Federacija BiH, a ni jedan iz Republike Srpske. Iako su iz Bruxellesa poručili da je razlog činjenica da iz RS-a nije ponuđen ni jedan kvalitetan projekt koji bi se financirao iz Investicijskog okvira za zapadni Balkan (WBIF), jasno je da Europska unija šalje izravnu poruku srpskom političkom čelništvu u BiH. Još u veljači prošle godine Europska komisija je jasno demonstrirala kako se financijska pomoć može koristiti kao sredstvo pritiska na političke lidere u BiH koji djeluju destruktivno. Kao odgovor na političku krizu koju je tada izazvalo rukovodstvo RS-a, Europska komisija objavila je da je obustavljeno financiranje dvaju infrastrukturnih projekata duž koridora Vc u vrijednosti od 600 milijuna eura. Dakle, pomoć se može i uvjetovati, što samo potvrđuje da nitko, pa ni Europska unija, neće davati novac ako se reforme opstruiraju na bilo kojoj razini odlučivanja. 

izvor: večernji.ba/radiovitez.ba

RH će ponuditi svoje stručnjake BiH nakon što otvori pregovore s EU

Hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman stiže danas u naizgled redoviti, protokolaran posjet Sarajevu, gdje su predviđeni susreti s kolegom Elmedinom Konakovićem, kao i predsjedateljicom Vijeća ministara Borjanom Krišto, ali i nizom drugih dužnosnika o kojma ovisi i europski put zemlje, piše Večernji list BiH. Kako se doznaje, tijekom ove kratkotrajne turneje ponudit će konkretna iskustva ljudi koji su sudjelovali u hrvatskome putu prema Uniji, odnosno u pregovorima s Europskom komisijom, što predstavlja u pravome smislu finale toga procesa. No, BiH ima još jednu veliku prepreku da dođe do toga koraka, a to je ispuniti nekoliko uvjeta kako bi Europska komisija bezuvjetno preporučila otvaranje pregovora s Europskom unijom. Iako dio političara u Bosni i Hercegovini od većine pitanja nastoji stvoriti problem umjesto traženja rješenja, svejedno, značajan dio sadržaja prihvaćanja europske pravne stečevine zahtijevat će ponajprije znanje u oblastima u kojima će se oni voditi, umjesto akomodiranja određenim politikama.

Državni program

BiH će prije otvaranja pregovora morati usvojiti Državni program za usvajanje acquisa ili Nacionalni program za usvajanje acquisa (NPAA), što predstavlja plan ili program usklađivanja domaćih propisa s pravnom tečevinom Europske unije ili acquisom, koji usvajaju države koje pristupaju Europskoj uniji. Prihvaćanje programa za usklađivanje domaćih propisa s acquisom obveza je iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koju BiH još nije ispunila. Pojedine države, potencijalne kandidatkinje za članstvo, usvajale su i dokumente koji su, osim plana usklađivanja domaćih propisa s acquisom, sadržavali i planove provedbe ostalih obveza u procesu pristupanja Europskoj uniji te eventualno planove troškova za provedbu. Uobičajeni naziv za ove sveobuhvatne dokumente je program integriranja ili nacionalni program integriranja. U slučaju BiH taj dokument nije imao “prikladan” naziv pa je preimenovan u Program integriranja. Na njemu se još radi. Kada Europsko vijeće dadne zeleno svjetlo za otvaranje pregovora s Bosnom i Hercegovinom, trebao bi biti imenovan pregovarački tim. Nije nevažno tko će voditi taj proces kada se jednom otvori, a to u biti treba biti osoba koja ima politički integritet. U Hrvatskoj je, primjerice, taj tim vodila nekadašnja ministrica vanjskih poslova Kolinda Grabar Kitarović, dok je glavni pregovarač bio aktualni hrvatski veleposlanik pri UN-u Vladimir Drobnjak. Hrvatska je imala 13 pregovaračkih skupina u 35 pregovaračkih poglavlja, a za vodeće ljude usuglasile su se sve stranke u Hrvatskom saboru.

Osjetljivi balansi

U slučaju BiH proces pregovora s Unijom, za razliku od svih drugih zemalja koje su pristupile ili se pak budu kretale prema Europskoj uniji, zahtijevat će i usklađivanje s nadležnostima različitih razina vlasti, oko čega je odavno uspostavljen Mehanizam koordinacije, koji se, nažalost, do sada nije pokazao u praksi, ne zato što ga dio politika, ponajprije one iz Sarajeva, nastoji osporiti, nego ponajprije stoga što zemlja nije ostvarila iskorak kakav se objektivno očekivao. Ta koordinacija procesa europskih integracija u Bosni i Hercegovini morala bi se zasnivati na načelima poštivanja postojeće unutarnje pravne i političke strukture u Bosni i Hercegovini i zaštite ustavima definiranih nadležnosti svih razina vlasti i njihovih institucija u pojedinim oblastima obuhvaćenim procesom europskih integracija. Tu je i pitanje osiguranja vidljivosti te odgovornosti svih razina vlasti za pravodobno i djelotvorno ispunjavanje obveza iz procesa europskih integracija iz njihove nadležnosti. No, pri tome će u BiH biti iznimno važno pokazati spremnost na kompromise jer je već sada jasno kako će se morati prilagođavati određene nadležnosti kako bi se osiguralo da zemlja govori jednim glasom. A što je u središtu brojnih i unutarnjih prijepora za koje godinama nema rješenja.