Tijekom prošle godine najveći rast broja zaposlenih u Federaciji BiH zabilježen je u djelatnosti trgovine, zdravstvene zaštite te ugostiteljstva, a zanimljivo je spomenuti kako se među radnom snagom sve češće nalaze žene. Kada je riječ o granama koje bilježe pad broja zaposlenih, tu prednjači rudarstvo, kao i prerađivačka industrija. – Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u Federaciji BiH je u prošloj godini u prosjeku bilo zaposleno 547.660 radnika, što je u odnosu na prosjek 2023. godine (541.261) više za 6399 radnika, odnosno za 1,2 posto. Promatrano u apsolutnim brojevima, u djelatnosti trgovine broj zaposlenih u prošloj godini u odnosu na 2023. godinu povećan je za 2338.
Također, primjetan je kontinuiran i znakovit rast broja zaposlenih u djelatnostima zdravstvene i socijalne zaštite za 1154 te hotelijerstva i ugostiteljstva za 1140. Smanjenje indeksa broja zaposlenih u prošloj godini u odnosu na 2023. godinu u najvećem omjeru zabilježeno je u sljedećim djelatnostima – vađenju ruda i kamena (-6,2%), prerađivačkoj industriji (- 1,2 posto) te javnoj upravi i obrani (-0,3 posto) – navodi se u publikaciji “Izvješće o istraživanju tržišta rada – analizi kretanja i potreba na tržištu rada u Federaciji BiH u 2024./2025. godini” koju je objavio Federalni zavod za zapošljavanje. Promatrano u apsolutnim brojevima, u djelatnosti vađenja ruda i kamena broj zaposlenih u prošloj godini u odnosu na 2023. godinu smanjen je za 689, a u djelatnosti prerađivačke industrije za čak 1997. U istoj publikaciji dalje se navodi kako je, prema strukturi poslovnih djelatnosti, broj zaposlenih u pravnim subjektima u prošloj godini u odnosu na 2023. godinu povećan za 0,7 posto, a u obrtima i srodnim djelatnostima za 4,9 posto. Promatrajući spolnu strukturu, žene među zaposlenim osobama u Federaciji BiH u prošloj godini činile su 44,5 posto te je u odnosu na prethodnu godinu kod žena zabilježen indeks rasta od 2,2 posto. Prema podacima Porezne uprave Federacije BiH, među zaposlenima su na posljednji dan prošle godine (544.345 zaposlenih osoba), prema starosnoj strukturi, radnici u dobi između 36 i 45 godina činili 28,32 posto zaposlenih, dok su mladi u dobi do 30 godina činili 19,3 posto od ukupnog broja zaposlenih. Isti podaci pokazuju kako su radnici u dobi od 46 i više činili 41,3 posto od ukupnog broja zaposlenih u Federaciji BiH na kraju prošle godine.
Problem radnika i plaća
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, prosječna neto plaća u Federaciji BiH u prošloj godini iznosila je 1373 KM i porasla je za 8,9 posto u odnosu na 2023. godinu, što upućuje na određeno usporavanje rasta jer je u 2023. godini u odnosu na 2022. godinu zabilježen rast od 13,2 posto. Prosječna bruto plaća iznosila je 2140 KM i veća je za 9,2 posto. – U nominalnim iznosima najveća prosječna neto plaća u prošloj godini zabilježena je u proizvodnji i opskrbi električnom energijom (2054 KM), informacijama i komunikacijama (2050 KM) i financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja (2029 KM). Najveće postotno povećanje prosječne neto plaće zabilježeno je u djelatnostima obrazovanja (11,3 posto), poljoprivrede, šumarstva i ribolova (10,9 posto), zdravstva i socijalne zaštite (10,8 posto), vađenja rude i kamena (10,3 posto). U prošloj godini, kao ni u prethodnoj, nije bilo djelatnosti u kojoj je zabilježeno smanjenje prosječne neto plaće – zaključeno je u spomenutoj publikaciji Zavoda za zapošljavanje Federacije BiH. Prema izjavama poslodavaca u BiH konstantno je prisutan problem nedostatka radne snage. Domaćih radnika u mnogim oblastima neme. Dio ih ide na sezonske poslove na Jadran (najviše Hrvatska i Crna Gora), a veliki broj je otišao raditi u inozemstvo. Nažalost, velika većina trajno. Zbog toga su domaći poslodavci primorani uvoziti radnike iz cijelog svijeta. Tražilo se i povećanje kvote za strane radnike jer ih je u mnogim djelatnostima sve više. Slična je situacija sa stranim radnicima i u Hrvatskoj ali i zemljama cijele regije. S druge pak strane domaći radnici tvrde kako je problem u plaćama, da su pojedini poslovi u BiH nedovoljno plaćeni, a da za iste npr. u Hrvatskoj, a posebice u inozemstvu mogu zaraditi dvostruko i više.