21. veljače je Međunarodni dan materinskoga jezika koji se u školama kroz razne kulturne manifestacije obilježava diljem svijeta. Naša profesorica hrvatskoga jezika i književnosti Marijana Badrov došla je na ideju da ove godine i naša škola da svoj doprinos te zajedno sa dvanaest učenika II.1 i II.2 odjela opće gimnazije osmislila i realizirala projekt kojeg je nazvala “Međunarodni dan materinskoga jezika-otvoreni sat hrvatskoga jezika” u sklopu kojeg je otvorila vrata svoje učionice. Ovaj put su učenici preuzeli ulogu predavača te svim posjetiteljima, svojim školskim prijateljima, ali i profesorima, održali zanimljivo predavanje.
Voditeljica i koordinatorica projekta, učenica Mija Vujnović, u uvodnom je dijelu vješto dočarala samu zamisao ovog sata te prekrasno riječima plovila od učenika do učenika prezentirajući oblast o kojoj će svatko od njih govoriti. Tako su nas kroz povijesni dio, tj. razvoj hrvatskoga jezika od njegovih početaka, preko Ilirskog pokreta pa do danas, provele Karla Mišković i Mihaela Ivanković. Minela Salkić nam je rekla nešto o počecima pismenosti i hrvatskim pismima: glagoljici i bosančici. Dvije Mirne, Mirna Bobaš i Mirna Skopljak su nam dale nekoliko jezičnih savjeta te objasnile gdje mladi najčešće griješe u govoru i pisanju, a mali razlikovni rječnik hrvatskog, srpskog i bosanskog jezika pomogao nam je da uvidimo koja od dvije ponuđene riječi pripada hrvatskom standardu.
Iva Grebenar i Antonio Taraba su nam otvorili škrinju s jezičnim blagom te nas podsjetili na sve narodne umotvorine na kojima se temelji povijest svakog jezika. Kakav utjecaj na naš jezik imaju drugi jezici, koliko imamo tuđica i posuđenica te kako se protiv toga boriti, savjetovala nam je Elena Stojak. O važnosti očuvanja jezika kao dijela nacionalnog identiteta, posebice u vremenu odlaska mladih koji sve više svoj materinski jezik zamjenjuju nekim stranim jezikom, govorila nam je Tanja Ružić.
Melina Bilić je nazočne zanimljivim primjerima zainteresirala za jezičnu oblast o kojoj malo znaju, a to je frazeologija. Fotograf Boris Šarić bio je zadužen je za video priču. Kao poslasticu na kraju ostavili smo zanimljivosti o jeziku koje nam je predočila Karla, a koje učenici možda nisu znali, primjerice tko je otac hrvatske književnosti, koja hrvatska riječ ima najviše sinonima, kako glase hrvatske novotvorenice za strane riječi kao što su selfie, wellness i slično.
Na samome kraju, voditeljica je u ime svih učenika uručila buket i zahvalnicu profesorici Marijani Badrov koja je i najzaslužnija za ovu svečanost te joj prepustila završnu riječ.
“Hvala svim učenicima i kolegama profesorima
koji su svojom nazočnošću uveličali ovaj sat i podržali naš projekt u svrhu
promicanja i očuvanja hrvatskoga jezika. Nadam se da ste uživali i nešto novo
saznali. Nadam se da je ovo samo početak i da će ovakvih sati biti više.
Posebno hvala mojim divnim učenicima koji su prethodnih dana veoma vrijedno i
predano radili, te smo zajedno stvorili lijepe uspomene.” rekla je
profesorica Badrov.
Potom je svakom učeniku uručila zahvalnicu koju je za podršku također dobila i ravnateljica škole Adrijana Peša.
“Da uljepšamo čitanja čar, pripremili smo vam obilježivač na dar.” Na kraju sata svaki je posjetitelj (a napominjemo da je učionica bila puna) dobio obilježivač na dar koje je izradila profesorica, a nije prepuštala slučaju niti jedan drugi detalj. Tako ste na stolu mogli vidjeti različite plakate s najvažnijim podacima o hrvatskome jeziku, ali i prelistati rječnik, gramatiku ili pravopis hrvatakoga jezika.
No, slika govori više od tisuću riječi. Upravo su fotografije dokaz kako je danas u Srednjoj školi “Vitez” zaista bio lijep i kreativan dan. Učenici su pokazali da se raditi i učiti može i na jedan ovakav način! A pao je, naravno, i pokoji “samoslik” jer ta se sreća na licima (kao ponos i radost u srcima) morala zabilježiti.
IZVOR: SREDNJA ŠKOLA “VITEZ”