Lokalne vijesti

Žrtve Križančeva sela 24 godine čekaju pravdu

Svetom misom, komemorativnom sjednicom, mimohodom i polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća već 24-tu godinu Vitez se prisjeća jednog od najstrašnijih zločina, počinjenih nad Hrvatima u Domovinskome ratu.

 

24-ta je godišnjica zločina u Križančevom selu kod Viteza. I ponovno su upaljene svijeće, služena sveta misa, a da za zločin nad 64 pripadnika HVO i civila nitko nije odgovarao. To pitanje postavljaju si svi oni, koji dolaze odati počast poginulim Hrvatima Križančevog sela. Jedan od njih je i ratni zapovjednik Viteške brigade HVO-a, brigadir Mario Čerkez, koji je i ove godine sudjelovao u programu obilježavanja.

Križančevo selo najveće je stratište Hrvata u BiH. Naime, samo u jednom danu, 22. prosinca 1993. ubijena su 64 pripadnika HVO-a i hrvatska civila.

Podsjetimo, u žestokoj borbi najelitnije postrojbe A BiH iz Zenice, Sarajeva i Tuzle, probile su liniju obrane. U borbama su poginula 34 vojnika i civila mještanina, dok je 30 ranjenih i zarobljenih vojnika odvedeno prema Počulici, naselju koje graniči s općinom Zenica. Njihova masakrirana tijela, nakon upornog posredovanja UNPROFOR-a, Europskih promatrača i Međunarodnog Crvenog križa, nakon 39 dana predana su obiteljima.

Pripadnici Armije BiH su selo opljačkali i potom zapalili kuće i gospodarske objekte. Snage HVO koje su već 23. prosinca 1993. godine potisnule ABiH iz Križančeva sela, udaljenog samo kilometar od središta Viteza.

Ni za ovaj strašan zločin, još nitko nije odgovarao niti su pokrenute bilo kakve istražne radnje,

Tijekom rata i potpune blokade Lašvanske doline, koja je trajala 316 dana, u Vitezu su poginula ili su ubijena 653 vojnika HVO i civila.

Među 78 ubijenih civila bilo je 21 dijete. Ranjeno je više od dvije tisuće vojnika i civila, ostalo je 328 udovica, 22 djece bez oba, a 431 dijete bez jednog roditelja.
(Radio Vitez)

 

 

 

Previous ArticleNext Article

Send this to a friend