Žepčaci umjesto malina sade vinograde i prave svoja vina

S ciljem da od zemlje dobiju najbolje, grupa agronoma iz Žepča odlučila je na prostoru srednje Bosne napraviti vinova polja i na to područje prenijeti dašak Hercegovine.

U historiji je ispisano da je na području srednje Bosne i Žepča prije Osmanskog perioda bila razvijena agronomija. S obzirom da se u posljednje vrijeme sve manje ljudi bavi poljoprivredom, grupa agronoma na ideju privrednika Vinka Zovke odlučila je da iz zemlje izvuče maksimum tako što će oživjeti historiju i u Žepču pokrenuti vinariju simboličnog naziva “Povratak”.

Prvi vinogradi podignuti su u zaseoku Smajić kod Viništa, a nakon toga su se proširili na cijelo područje općine Žepče.

Josip Šumić, glavni agronom u vinariji Povratak, ističe kako historijski podaci govore da su na prostorima općine Žepče prvi vinogradi bili prije Osmanskog perioda te upravo zbog toga njihova prva vinarija nosi naziv “Povratak”.

Međutim, iznenađenje za mnoge je činjenica da u Žepču postoje vinogradi te da mještani žele svoje neiskorištene površine pretvoriti u vinograde.

“Mi smo mnogo slični Slavoniji i Zagorju, a sortimenta je široka da se može birati. Vinogradi u srednjoj Bosni mogu uspjeti, kao i u Rusiji”, kazao je Šumić.

Prvi vinograd posađen je 2014. godine, a prva berba nosila je simbolični naziv “Zemlja”.

“Dosta ljudi je pokazalo zainteresiranost da zasade vinove loze i da ožive zemlju koja je zamrla u ovom kraju. Danas je blizu 40 hektara pokriveno vinovom lozom, a čitavu kontrolu od pripreme zemljišta do proizvodnje vina vrši naša zadruga”, dodaje Šumić.

Otkupna cijena grožđa nije poznata do same berbe i cijene na tržištu. Međutim, prema riječima Šumića vinarija garantira otkup i neto dobit od 6.000 eura po hektaru.

Niske temperature i snijeg krajem aprila nanijeli su minimalne štete vinogradima s obzirom na to da su ih zaštitili paljenjem vatre između redaka.

Osnivač čitave ideje o vinogradima na području općine Žepče je privatnik Vinko Zovko.

“Misija Vinka Zovke je da se vratimo zemlji, povećamo njenu vrijednost i cijenimo je kao naši stari ljudi. Potrebno je da se aktiviramo i iskoristimo njen potencijal i ostvarimo dobit. Cilj nam je zapuštene krajeve oživjeti i iz šikare stvoriti vinograd koji će porodicama donijeti  dobit. Jedna četveročlana obitelj od dva hektara može živjeti s urednim primanjima. Želimo da nam narod ne bježi, da ostanu ovdje i vide da se može živjeti od ovoga”, dodao je Šumić.

Uskoro će na području Žepča biti napravljena jedna od najvećih vinarija na Balkanu, a osim vinograda stanovnike Žepča učili su i kulturi ispijanja vina prije nego su se upustili u proizvodnju.

“Iznenađeni smo zanimanjem i zadovoljni smo kako to sada ide, ali nismo očekivali da će to donijeti toliki odjek. Ponosni smo što su ljudi s vana prepoznali šta radimo pa nam se javljaju i pitaju kako bi i oni mogli postati član naše zadruge”, govori naš sagovornik.

U narednom periodu Šumić se nada da će sve neiskorištene površine u Žepču biti pretvorene u vinograde koji će mladima pružiti nadu u bolje sutra kako bi ostali u Bosni i Hercegovini i priređivali za svoju porodicu i sebe.

(Business magazin)