Zbog krize i teške situacije u našoj državi sve je manje zaposlenih ljudi koji se odlučuju na korištenje kraćeg bolovanja. Zbog toga imamo situaciju da oni koji su gripozni, prehlađeni ili imaju manji zdravstveni problem dolaze na posao usprkos uputi ljekara da odu na bolovanje. Ovo nam je potvrdilo nekoliko ljekara opće prakse iz Javne ustanove Dom zdravlja Sarajevo, objašnjavajući da je u pozadini ovih slučajeva uglavnom strah od gubitka posla. No, s druge strane, povećan je broj ljudi koji odlaze na bolovanja duža od 42 dana, koja se „pokrivaju“ iz kasa zavoda zdravstvenog osiguranja.
Ovakva situacija potvrđuje da sve više imamo bolesnog radničkog kadra. Podaci koje smo dobili iz Zavoda zdravstvenog osiguranja Federacije BiH dokazuju da iz godine u godinu sve više novca odlazi na bolovanja. Samo lani na privremenu spriječenost za rad na razini FBiH isplaćena je čak 30.402.951 KM! Najviše novca isplaćeno je u Zeničko-dobojskom kantonu – skoro deset milijuna maraka, dok je najmanje dano u Posavskom kantonu – 136.799 KM. – Ne raspolažemo podacima o broju ljudi koji su bili na bolovanju niti o prosječnim danima bolovanja. Takve podatke imaju poslodavci, odnosno kantonalni ZZO, i to za bolovanja duža od 42 dana, za koja refundiraju troškove isplaćenih naknada. Naš zavod dobiva podatke o visini sredstava koja se izdvajaju za ovu namjenu – kaže direktorica Federalnog ZZO Novka Agić. Dodala je da se iz podataka ZZO može vidjeti porast sredstava koja se isplaćuju za bolovanja. U FBiH je, naime, za ovu namjenu 2007. dato 23.483.416 KM, 2008. godine isplaćeno je 29.250.450 KM, a lani 30,5 milijuna KM. Kako saznajemo, najčešći razlog za bolovanje su trudnoća, bolesti lokomotornog sistema kao što su artritis i išijas, zatim kardiovaskularne bolesti, psihički problemi i drugo.
Isplate po kantonima
9.893.561 marka ZDK
7.193.142 marke TK
7.004.799 maraka KS
2.402.673 marke KSB
1.739.441 maraka USK
1.082.941 marka HNK
392.318 maraka BPK
323.414 maraka ZHK
233.863 marke LK
136.799 maraka PK
Ocjena sposobnosti
Radniku koji je na bolovanju dužem od 42 dana isplaćuje se najmanje 80 posto osnovice za naknadu, s tim da ona ne može biti niža od iznosa minimalne plaće. Ako bolovanje za istu bolest traje duže, onda radnik ide na ocjenu radne sposobnosti. Naknadu do 42 dana bolovanja isplaćuje poslodavac.
(Avaz)