VITEZ: Poljoprivrednici šansu vide u proizvodnji malina

Uprkos problemima s niskim otkupnim cijenama maline, Vitežani ne odustaju od proizvodnje i vjere u perspektivu malinarstva, pa je na kraju 2017. godine zabilježeno čak 111 hektara pod ovom poljoprivrednom kulturom.

 

Naime, prema izvještaju Općinske službe za poduzetništvo i lokalni razvoj o stanju u poljoprivredi, nekoliko značajnijih proizvođača uspjelo je nakon velike ekspanzije malinarstva 2013. i 2014. godine do danas stvoriti respektabilan biznis te značajno doprinijeti smanjenju nezaposlenosti na području općine.

Veći budžeti

– Ostvarenim rezultatima u proteklim godinama pokazali su kako se, uz uloženi trud i rad, mogu zaposliti mnogi nezaposleni i značajno povećati, prije svega, porodični budžet, kao i općine te šire društvene zajednice – kazao je Muhamed Rebihić, pomoćnik načelnika za poduzetništvo i lokalni razvoj.

Naglašava da bi na početku ove godine pod nasadima maline trebalo biti ukupno oko 120 hektara.

Ono što je doprinijelo ekspanziji maline jeste ulaganje u hladnjače koje daju jedan vid sigurnosti kod proizvođača, a ukupni kapacitet hladnjača iznosi oko 2.300 tona.

Bez obzira na niske cijene, malinari ne odustaju od proizvodnje

Bez obzira na niske cijene, malinari ne odustaju od proizvodnje

Prema posljednjim podacima registriranim u jedinom viteškom udruženju malinara, oko stotinu je poljoprivrednika s tendencijom rasta jer malina sve više dobiva na značaju. Osim njih, postoji još oko 50 poljoprivrednih proizvođača koji su zasadili nove ili šire postojeće zasade.

S obzirom na to da čak pet firmi otkupljuje maline, otkup bi trebao biti zagarantiran te bi, uprkos prošlogodišnjim problemima s cijenama, malinarstvo trebalo imati svijetlu budućnost.

Troškovi i zarada

Slično smo čuli i od samih malinara, pa tako Semir Đelilović kaže da je, uprkos niskoj otkupnoj cijeni prošle godine, pokrio sve troškove i zaradio na svojih pet dunuma maline i tri dunuma aronije.

Ima budućnosti

– Malinarstvo je jedina poljoprivredna djelatnost koja ima budućnost. Jedina alternativa za nas, poljoprivrednike, jeste pokupiti papire i ići iz države. Cijena je takva kakva jeste, ali ja sam i na toj cijeni uspio pokriti troškove i zaraditi. S obzirom na to da je kod mene riječ o organskoj proizvodnji, firma koja je otkupila malinu bila je zaista fer i ponudila još i malo bolju cijenu – kazao je Đelilović.

(avaz.ba)