Više od polovine stanovnika zadovoljno životom u BiH, čekaju se nove investicije

Kako privući više stranih ulaganja te unaprijediti javni sektor – neka su od ključnih pitanja adresiranih u novom izvješću o tranziciji 2023. – 2024. pod nazivom “Tranzicije velike i male”, a koje je izradila Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD). Ono donosi i određen optimizam koji se manifestira u činjenici da je anketa provedena među bh. kućanstvima pokazala znano veći broj, više od 50 posto, onih koji su ipak zadovoljni životom u BiH, no za daljnje podizanje životnog standarda potrebne su reforme. Poseban je naglasak pritom stavljen na nove tehnologije, odnosno digitalnu i zelenu tranziciju ekonomije.

Direktorica Ureda Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Bosni i Hercegovini Manula Naessl naglasila je tom prilikom kako je jedan od ključnih nalaza novog izvješća da je potrebno vrijeme kako bi BiH prošla kroz tranziciju, pri čemu se znatan dio elemenata veže uz produktivnosti. – Smatramo da će nam biti potreban napor u ovoj državi kako bi se privuklo više stranih ulaganja, kako bi se unaprijedilo učinkovitost javnog sektora, posebno poduzeća u državnom vlasništvu – navela je osvrnuvši se i na ostale teme koje traže promjene, počevši od digitalizacije pa do podrške malim i srednjim poduzećima.

Godišnje izvješće pratio je i radni dokument koji je kao naglasak imao iznimno značajnu temu u smislu dugoročne održivosti. Riječ je o konvergenciji država zapadnog Balkana prema standardima zapadne Europe i EU-a. U kontekstu već spomenute ankete kućanstava direktor EBRD-ova Odjela za tranzicijski učinak i globalnu ekonomiju Aleksandar Plekhanov objasnio je kako je istraživanje pokazalo da su žitelji, kako u BiH tako i u zemljama okruženja, zadovoljniji životom u odnosu na razdoblje od prije petnaest ili dvadeset godina. Ilustrativno je kako se s od 25 do 30 posto ispitanika koji su tada govorili da su zadovoljni uvjetima života došlo do današnjih 55, pa i 60 posto. No, dodaje i kako su ljudi ipak jednim dijelom skeptični kada treba ulagati u zelene politike, pa je stoga potrebno da im se prenese poruka kako je riječ o poboljšanju kvalitete kada govorimo o zaštiti prirodnog okruženja, podizanju kvalitete zraka, smanjenju zagađenja, odmaku od fosilnih goriva… Upozorio je u tom smislu i kako je ugljična prašina u zraku vrlo opipljiva ovdje u području zapadnog Balkana kada se dođe, primjerice, iz Londona, i to se, naveo je, zaista osjeća u zraku, što znači kako je potrebno još mnogo aktivnosti kako bi se stanje poboljšalo. A na tom putu bit će značajno rješavati postojeće izazove, pri čemu u fokusu treba biti i značaj ključnih sirovina koje su nužne za zelenu i digitalnu tranziciju. Plekhanov je naglasio i kako gospodarstva mogu imati korist od povećane potražnje za ovim materijalima, što podrazumijeva privlačenje ulaganja i stručnosti, često stranih ulaganja i strane ekspertize. Suština procesa preobražaja je kroz unapređenje zelenih vještina u skladu sa zelenom tranzicijom, a kako bi se zelena ekonomija dodatno pozicionirala u sami vrh prioritetnih aktivnosti, nužno je imati što širu podršku žitelja, a usporedno s tim ljudi moraju prepoznati i osjetiti prednosti koje zelena tranzicija donosi kada govorimo o ekonomskom rastu, odnosno rastu životnog standarda. Naravno, treba podsjetiti i kako su svi ti procesi izravno vezani i uz europski put BiH.