Ukupno 68 dionica magistralnih cesta u Federaciji BiH, odnosno njih 56,2 posto ukupne dužine 1055,9 kilometara spada u dionice visokog rizika i na tim dionicama cesta postoji velika vjerojatnost da će se dogoditi prometna nezgoda s fatalnim posljedicama.
Posebna radna skupina
Do ovog podatka je došla posebna radna skupina koja je u proteklih pola godine radila na izradi Mapa rizika nastajanja prometnih nezgoda na magistralnim cestama u FBiH. Od preostalih dionica, 27 njih, ukupne dužine 493,55 kilometara su dionice srednje visokog rizika, 10 dionica dužine 152 kilometara su dionice srednjeg rizika, šest dionica dugih 147 kilometara su dionice srednje niskog rizika, a samo 10 dionica u dužini 196 kilometara okarakterizirane su dionice niskog rizika, odnosno dionice na kojima postoji mala vjerojatnost nastanka prometne nezgode s težim posljedicama. Ovi pokazatelji govore da je situacija na bh. cestama daleko od idealnog. Predsjedatelj EuroRAP-a, europske asocijacije koja brine o sigurnosti cestovnog prometa, John Dawson, ističe da je mogućnost pogibije na bh. cestama dva do tri puta veća nego na većini europskih cesta. Pozivajući se na statističke podatke on upozorava da bi u idućih 10 godina broj poginulih i teško ozlijeđenih u prometnih nezgodama na prostoru BiH mogao dosegnuti 25 tisuća. Istodobno, nezgode u prometu imaju i visoku ekonomsku cijenu, jer se procjenjuje da se više od dva posto bh. ekonomije izgubi u prometnih nezgodama. Mapa rizika nastajanja prometnih nezgoda na magistralnim cestama u FBiH pokazuje da su najopasnije dionice Jajce-Bugojno-Rama-Jablanica, Kupres-Bugojno-Vitez, Kakanj-Maglaj, Sarajevo-Kladanj, Konjic-Tarčin, Tuzla-Srebrenik-Gornji Žabar, B.Brod-Jakeš, B.Petrovac-Ključ, Izačić-Dubovsko, te Granični prijelaz kod Karlovca-Bihać.
Popis ‘crnih dionica’
Ovom popisu “crnih dionica” priključeno je i nekoliko frekventnih prometnica u Hercegovini. Poseban oprez potreban je pri kretanju dionicama Šuica-Livno-Kazanci, Šuica-Posušje-Š. Brijeg-Mostar, Ljubuški-Tasovčići, Buna-Stolac-Hutovo-Neum, te Gorica-Grude. S druge strane, najsigurnije magistralne ceste u BiH su one koje povezuju Strmicu i Bosansko Grahovo, Praču i Mesiće kod Rogatice te Glavicu i Barače na području sjeverno od Glamoča. Prilično nizak rizik je i kod kretanja dionicama Kaonik-Blažuj, Doboj-Maglaj, Foča-Ustiprača i Šuica-Kupres. Direktor Direkcije za ceste FBiH, Ljubo Pravdić, ipak, ističe kako stanje nije tako loše, jer su u protekle dvije godine uložena značajna sredstva u rehabilitaciju magistralnih cesta u FBiH.
(VL)