Lokalne vijesti

Veliko zanimanje za tribinu „Važnost obrazovanja na materinskome jeziku“

U Katoličkom školskom centru „Petar Barbarić“ u Travniku održan je okrugli stol „Važnost obrazovanja na materinskome jeziku“ koji je organizirala udruga „Klik“ iz Travnika.

Okrugli stol okupio je oko stotinu zainteresiranih za ovu vrlo bitnu tematiku koja govori o važnosti obrazovanja na materinskome jeziku odnosno o važnosti učenja materinskoga jezika, samom položaju hrvatskog jezika u bh. društvu. Na tribini je kroz kvalitetna izlaganja govornika odnosno konstruktivan dijalog istaknuta važnost institucionaliziranja hrvatskog jezika, politički značaj obrazovanja na materinskome, u ovom slučaju hrvatskom jeziku, te je istaknuta važnost i opravdanost toga da Hrvati u BiH kao konstitutivan narod uče, razvijaju i njeguju svoj jezik.

Doc. dr. sc. Marija Musa, profesorica na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, u svom je govoru naglasila kako je hrvatski jezik kao materinski jezik Hrvata u BiH, jezik pismenosti i jezik identiteta ističući pri tome tvrdnju kako je jezik duhovna domovina.

„Neotuđivo je pravo svakog naroda da svoj jezik naziva vlastitim imenom. Hrvatski jezik u Bosni i Hercegovini je jedan od tri službena jezika i ta službenost je neotuđivo pravo Hrvata“, kazala je profesorica Musa dodavši:

„Konstitutivni narodi u Bosni i Hercegovini imaju zajamčeno pravo na komunikaciju, obrazovanje i medije na hrvatskom jeziku, a što je u velikoj mjeri narušeno u današnjem bh. društvu“.

Profesorica hrvatskog jezika u Katoličkom školskom centru „Petar Barbarić“ Travnik Ivona Rajković prezentirala je povijesnu dimenziju i važnost njegovanja materinskoga jezika:

„Svjesni smo činjenice da su ljudi nekad tijekom povijesti morali položiti najveću žrtvu – vlastiti život, kako bi se izborili za svoja prava, za pravo glasa, za vlastiti materinski jezik. Upravo je zbog takvih stvari Međunarodni dan materinskoga jezika dobio svoj službeni datum“ kazala je prof. Rajković te dodala:


„Obilježavanjem Međunarodnog dana materinskoga jezika u svijetu se želi ukazati na značaj i zaštitu jezične raznolikosti, kulture i suživota, a s naglaskom na ne materijalno naslijeđe i kulturnu raznolikost. Hrvatski jezik je tijekom svog razvoja nailazio na brojne nedaće, no on je danas službeni jezik u Bosni i Hercegovini i to moramo itekako cijeniti.“

Resorni ministar obrazovanja, znanosti, mladih, kulture i sporta KSB Bojan Domić naglasio je činjenicu da je korištenje materinskoga jezika pravo naroda. Pri tom je istaknuo primjer i način funkcioniranja Europske unije:

„Jezik svake zemlje članice Europske unije je službeni jezik Europske unije. Ova praksa je odličan primjer kako uređeno demokratsko društvo treba funkcionirati. Korištenje, njegovanje i učenje materinskoga jezika ne smije biti dovedeno u pitanje“, kazao je Domić.

„U Bosni i Hercegovini, u mnogim njenim krajevima, događaju se suprotni primjeri kao što je onaj iz Konjević polja. Većinski narod na pojedinim područjima pokušava nametnuti svoj jezik drugom narodu, a što je potpuno zanemarivanje i kršenje ljudskih prava. To je primjer dvoličnosti i političke nemoralnosti što je jako loše za bh. društvo“, dodao je on.

Govornici na sinoćnjoj tribini uz modeliranje mladog književnika i studenta hrvatskog jezika i književnosti na Sveučilištu u Mostaru Ivana Volića, složili su se kako Hrvati uz druge narode u BiH, moraju imati kompletiran obrazovni sustav. To pravo ne smije biti deklarativno, ono mora biti u potpunosti provedeno kroz kompletan sustav na vlastitom odnosno materinskome jeziku.  

“Bosna i Hercegovina je država tri konstitutivna naroda s tri ravnopravna jezika. Hrvatski jezik je službeni jezik u BiH i jezik javne komunikacije: tisak, radio, televizija, školstvo, javna uprava, i to u potpunosti mora biti osigurano i provedeno, kako za Hrvate tako i za druge narode koji žive u Bosni i Hercegovini”, zaključak je sinoćnjeg okruglog stola.

Previous ArticleNext Article

Send this to a friend