Traže kraće bolovanje radnicima i manje uplate nameta na zdravstveno osiguranje

174

Dok vlasti pokušavaju na sve moguće načine održati i onako nestabilan zdravstveni sustav u BiH, vlasnici privatnih tvrtki okupljeni oko Udruge poslodavaca FBiH traže smanjenje doprinosa na plaće, počevši od doprinosa koji se plaćaju na zdravstveno osiguranje radnika, piše Večernji list BiH.

 Ističu kako u Bosni i Hercegovini na svim razinama trenutačno ima previše parafiskalnih nameta koje moraju platiti. Jedan od najvećih je upravo zdravstveno osiguranje. Traže veći nadzor Predsjednik Grupacije poslodavaca Zeničko-dobojske županije pri Udruzi poslodavaca FBiH Kasim Kotorić ističe kako se radi o 10 posto opterećenja na plaće radnika, a poslodavci opet plaćaju bolovanje radnicima do 42 dana, kao i sve troškove kod ozljeda na radu.

On ističe kako poslodavci plaćaju zdravstveno osiguranje za sve. “Mi želimo nadzor nad tim sredstvima, s obzirom na to da s 97 posto punimo Fond zdravstva, koji je za devet mjeseci prošle godine iznosio 133 milijuna konvertibilnih maraka”, ističe Ibrahim Meškić, potpredsjednik Upravnog odbora Grupacije poslodavaca Zeničko-dobojske županije pri Udruzi poslodavaca FBiH, ustvrdivši da i vlade županija imaju prostora pokrenuti reforme u oblastima zdravstva i zapošljavanja.

Spomenimo da su vlasnici privatnih tvrtki tražili od Vlade FBiH i resornih ministarstava izmjenu Zakona o zdravstvenom osiguranju u kojem bi se znatno skratilo razdoblje na kojem oni plaćaju bolovanje svojim radnicima. Poslodavci ističu “kako je nužna izmjena članka 56. iz Zakona o zdravstvenom osiguranju i da je vrijeme u kojem poslodavac ima obvezu naknade plaće za vrijeme bolovanja predugo”. O svom objašnjenju napominju kako po važećim zakonskim pravilima poslodavac za vrijeme bolovanja radnika mora naći primjerenu zamjenu kako se ne bi prekinuo kontinuitet u poslovanju i tada je poslodavac izložen dvostrukom trošku, što se može negativno odraziti na poslovanje.

Angažiranje stručnjaka Iznose i podatak kako se u velikom broju slučajeva bolovanje zlouporabi i zbog toga je nužno izmijeniti zakonsku odredbu i zaštiti poslodavce od takvih slučajeva. “Privremeno spriječeni za rad zbog određenog liječenja ili medicinskog ispitivanja, koje se ne može obaviti izvan radnog vremena osiguranika, obračunava i isplaćuje osiguraniku na teret svojih sredstava pravna ili fizička osoba za prva 42 dana bolovanja, kao i za vrijeme dok se osiguranik nalazi na radu u inozemstvu na koji ga je uputila pravna ili fizička osoba”, navode iz Udruge poslodavaca FBiH.

Broj plaćenih dana za bolovanje u Federaciji BiH iznosi 42 dana, kao što je slučaj u puno bogatijim europskim ekonomijama, kao što su Njemačka, Austrija ili susjedna Hrvatska. U Republici Srpskoj poslodavac plaća bolovanje na rok od 30 dana, a po isteku 30 dana, a najdulje do 12 mjeseci naknadu neto plaće osigurava Fond.

Vlada FBiH usvojila je izmijenjeni Zakon o zaštiti na radu koji treba osigurati bolju zaštitu na radu te, kako stoji u obrazloženju predlagača, “kojim se u najvećoj mogućoj mjeri smanjuju ozljede na radu, profesionalna i oboljenja u svezi s radom te ona koja stvaraju pretpostavku za puno fizičko, psihičko i socijalno blagostanje zaposlenih”. Tako će u budućnosti svaki poslodavac morati angažirati neovisnoga stručnog suradnika na onim radnim mjestima koja su okarakterizirana kao rizična za radnike.