Zanimljivosti

Tehnologije koje tek dolaze

IBM i petu godinu zaredom predstavlja popis “Slijedećih pet u pet” (Next Five in Five) – popis inovacija koje, tijekom idućih pet godina, imaju potencijala promijeniti način na koji ljudi rade, žive i zabavljaju se. Tako oni smatraju kako ćemo s prijateljima komunicirati trodimenzionalno. Filmovi i televizijski programi već se kreću prema prikazu treće dimenzije, a razvoj tehnologije trodimenzionalnih i holografskih kamera te njihovo smanjivanje, koja će ih smjestiti u mobitele, omogućiti će potpuno nove načine rada s fotografijama, nove načine pregledavanja sadržaja na internetu te potpuno nove načine komunikacije s drugim ljudima. Znanstvenici danas rade na poboljšavanju tehnologije za razgovor putem video prijenosa (video chat) i na njenoj preobrazbi u tehnologiju holografskog ili 3D telepresence razgovora.

Tehnologija se koristi laserskim zrakama koje se raspršuju preko predmeta te ih onda rekonstruira kao sliku tog predmeta, slično onome kako ljudsko oko sebi predočava naš okoliš. Znanstvenici u kompaniji IBM Research rade na novim načinima predočavanja trodimenzionalnih podataka. Rade na tehnologiji koja će inženjerima omogućiti ulaz u dizajn baš svega što nas okružuje, od zgrada do softverskih programa, tehnologiji koja će im omogućiti izvedbu simulacija širenja bolesti preko cijelog interaktivnog trodimenzionalnog globusa te predočavanje trendova onako kako se pojavljuju na Twitteru – u trenutku u kojem se događaju i s malo ili nimalo iskrivljenja. U IBM-u smatraju kako će u slijedećih pet godina znanstvena poboljšanja u tehnologiji tranzistora i dizajnu baterija omogućiti uređajima da rade deset puta duže nego danas. Štoviše, u nekim slučajevima, u vrlo malim uređajima, baterije nećemo ni trebati. Danas se koriste teške litij-ionske baterije, a znanstvenici već rade na baterijama koje bi se punile zrakom koji udišemo. Taj zrak u doticaju s metalom velike gustoće stvarat će energiju i tako eliminirati glavno ograničenje razvoja tehnologije trajnijih baterija. Ako to uspije, rezultat će biti lagana, snažna baterija koja će se moći iznova puniti te napajati sve, od električnih automobila do raznih uređaja potrošačke elektronike. U tom promišljanju budućnosti biti će moguće stvoriti elektronički uređaji kojem neće trebati baterije i koji će se napajati metodom koja se naziva „berba energije“ (iz nekog vanjskog izvora). Tom tehnologijom danas se koriste neki ručni satovi – koje ne treba navijati i koji energiju uzimaju iz pokreta ruke na kojoj se nose. Isti koncept moći će se primijeniti i za napajanje, primjerice, mobitela – samo ćete ga protresti i nazvati. Za pet godina senzori u mobitelu, automobilu, novčaniku pa čak i vaši tweetovi na Tweeteru skupljati će podatke koji će znanstvenicima omogućiti uvid u okoliš u kojem se nalazite, u trenutku u kojem se kroz njega krećete. Ti podaci koristiti će se u borbi protiv globalnog zagrijavanja, spašavanju ugroženih vrsta ili za praćenje životinja i biljaka nametnika koji ugrožavaju ekosustave diljem svijeta. U slijedećih pet godina pojaviti će se cijela nova klasa „građana znanstvenika“ koji će koristiti jednostavne senzore u prikupljanju golemih količina podataka za razna istraživanja. IBM je nedavno patentirao metodu koja može točno i precizno provesti naknadnu analizu seizmičkih događaja kao što su potresi te pružiti rano upozorenje o pojavi velikih plimnih valova (tsunami), koji se događaju nakon potresa. Taj izum pruža i mogućnost brze analize oštećenog područja, što može pomoći u određivanju prioriteta u radu hitnih službi nakon potresa. U slijedećih pet godina tehnologije napredne analitike omogućit će pružanje posebno prilagođenih preporuka koje će svakom pojedincu pomoći u pronalaženju najbržeg i najkraćeg puta do odredišta. Prilagodljivi sustavi gradskog prometa intuitivno će učiti iz putnikova ponašanja i tako će moći pružiti bolje podatke o smjeru putovanja i o sigurnosti u prometu. Ti podaci o prometu bit će puno kvalitetniji od onih koji su nam dostupni danas. Uporabom novih matematičkih modela i IBM-ovih tehnologija predviđajuće analitike znanstvenici će moći analizirati i kombinirati veći broj mogućih scenarija koji mogu utjecati na smjer putovanja ljudi koji idu na posao. Na taj način moći će procijeniti najbolji smjer između kuće i posla, uključujući u svoju analizu veći broj čimbenika kao što su prometne nesreće, položaj putnika u danom trenutku, trenutačno i planirano stanje radova na cestama, razdoblja kad je promet najgušći, očekivani početak radnog vremena, lokalni događaji koji mogu imati utjecaja na promet, alternativni načini prijevoza kao što su prigradska željeznica, autobus, trajekt, dostupnost parkirališta i vremenska prognoza. Nove tehnologije, kao što je novi sustav hlađenja čipova vodom, koje je razvio IBM, omogućavaju učinkovito recikliranje toplinske energije iz računalnih procesora i njeno ponovno korištenje za grijanje vode ili za zagrijavanje ureda ili stanova.
Pilot projekt u Švicarskoj, koji uključuje računalni sustav opremljen tom novom tehnologijom, omogućit će uštedu do 30 tona ugljičnog dioksida godišnje. To je jednako vrijedno 85 postotnom smanjenju emisije ugljika. Nova mreža mikro-fluidnih kapilara postavlja se unutar hladnjaka koji se nalazi iznad čipa i omogućava da voda prolazi tek nekoliko mikrona iznad poluvodičkog materijala. Ta voda se zagrijava na temperaturu od 60°C i brzo i učinkovito odvodi višak topline koja se onda može iskoristiti negdje drugdje.

Previous ArticleNext Article

Send this to a friend