Postoji jedna vrlo jednostavna, gotovo zaboravljena aktivnost, koja je bila jednako dostupna našim precima baš kao što je to i nama danas.
Radi se, naravno, o običnoj šetnji ili žustrom hodanju.
Za šetnju ne trebaju nikakvo predznanje niti sportski rekviziti, a potpuno je besplatna!
Najbolje vrijeme za brzu šetnju jest jutro.
Izvrsno bi bilo da u šetnju idete natašte, ali možete prije toga i pojesti neku voćku ili pak konzumirati zeleni smoothie.
Planirate li šetnju u večernjim satima, neka to ipak bude malo sporijim tempom i opuštenije kako vam ne bi uznemirila san.
Za optimalne rezultate, šetnju s vremenom produljite na 45 minuta do sat vremena pet puta tjedno.
5 odličnih razloga za žustru šetnju
Nova su istraživanja pokazala da obična svakodnevna šetnja u trajanju od 10 minuta do pola sata može produžiti ljudski život i poboljšati njegovu kvalitetu.
I ne samo to – ona se povezuje i s boljim zdravljem srca i krvnih žila, snažnijim imunitetom, boljim kognitivnim funkcijama, manjim rizikom od i dijabetesa i drugih kroničnih oboljenja.
A to je samo djelić dobrobiti ove odlične aktivnosti.
Studija provedena u SAD-u zaključila je da kada bi svaki čovjek u dobi od 40 do 85 godina dnevno žustro hodao 10-ak minuta ili se bavio nekom ekvivalentnom tjelesnom aktivnošću, svake godine spriječilo bi se više od sto tisuća smrtnih slučajeva uzrokovanih pretjeranim sjedenjem i pasivnim načinom života.
Osobe koje svaki dan prakticiraju žustro hodanje u trajanju od barem 30 minuta imaju manji indeks tjelesne mase – i uži struk.
Postoje li bolji razlozi za žustru šetnju ovoga proljeća?
1. Pomaže gubitku kilograma i masnog tkiva oko trbuha
Žustra šetnja jednako je djelotvorna za gubitak kilograma kao i neke intenzivnije tjelesne aktivnosti, poput bicikliranja, trčanja, plivanja, plesa, koje uključuju više znojenja i brže otkucaje srca.
Hodanje usto ne preopterećuje i ne iscrpljuje organizam, kao što to čine neke puno rigoroznije tjelesne aktivnosti.
Ono također ubrzava metabolizam, smanjuje masnoću oko trbuha te poboljšava probavu – što potiče još brži gubitak kilograma.
Kako biste ciljano smanjili masno tkivo oko struka, hodajte još malo žustrije kako bi se otkucaji vašeg srca još malo ubrzali (ovo nemojte forsirati ako imate srčanih tegoba).
2.Poboljšava zdravlje srca i krvnih žila
Žustro hodanje poboljšava rad i zdravlje srca, snižava krvni tlak te povećava kapacitet za druge oblike vježbanja, pokazala su istraživanja.
Ova superzdrava aktivnost, ako je prakticirate svaki dan, može spriječiti i srčani ili moždani dar, kao i koronarnu srčanu bolest.
3. Podržava zdravlje kostiju i zglobova te snaži mišiće
Šetnja jača zglobove i smanjuje njihovu zakočenost, stoga je dobra za osobe koje boluju od artritisa.
Odlična je i za pretile osobe te one koji boluju od dijabetesa ili nekog drugog težeg kroničnog oboljenja, a koji ne mogu prakticirati zahtjevnije oblike tjelovježbe.
Preporučuje se i starijim osobama s osteoporozom jer usporava propadanje kostiju.
Žustro hodanje na svakodnevnoj bazi snaži i mišiće te čitavo tijelo čini robusnijim.
4. Poboljšava raspoloženje te pomaže u ublažavanju depresije
Ako se u šetnju zaputite ljutiti, tjeskobni ili pomalo depresivni, nakon povratka vaše će se emocionalno stanje znatno popraviti.
Baš kao i intenzivniji oblici vježbanja, i žustro hodanje potiče otpuštanje hormona sreće endorfina.
Taj hormon u tijelu djeluje relaksirajuće, pa se zahvaljujući njemu smanjuje i osjećaj tjeskobe i bola.
Da biste još snažnije doživjeli dobrobiti šetnje za raspoloženje, isprobajte boso hodanje po zemlji, travi ili pijesku.
5. Povećava razine energije i smanjuje stres
Za razliku od nekih intenzivnijih oblika vježbanja, koji nas često iscrpljuju i lišavaju energije, obična žustrija šetnja povećava razine energije, na zdrav način.
Zahvaljujući hodanju, smanjuju se i razine hormona kortizola pa bi vam ta aktivnost mogla itekako pomoći kada ste pod stresom.
Budući da živa u termometru ovih dana prelazi 30 stupnjeva Celzijevih, važno je pridržavati se nekih preporuka. Velike vrućine i vrlo visoke razine UV zračenja mogu biti opasne ne samo za kronične bolesnike, malu djecu i druge rizične grupe, nego i za zdrave ljude.
Ne izlažite se suncu nepotrebno! Tijekom velikih vrućina što više se zadržavati u zatvorenim rashlađenim, klimatiziranim prostorima. Ako kod kuće ili na poslu nemate klimu, prošećite do obližnjih klimatiziranih prostora poput knjižnica, trgovina ili kina. Boravak u njima već kroz sat ili dva smanjuje mogućnost razvoja zdravstvenih poremećaja.
Što ako morate na sunce? Ograničite vanjske aktivnosti na jutarnje i večernje sate i izbjegavajte sunce od 10 do 18 sati. Usporite ritam života i izbjegavajte kretanje u doba dana kada su temperature najviše. Nosite lakšu, prozračnu i svijetlu odjeću koja odbija sunce. Smanjite tjelesnu aktivnost, a ako morate vježbati, popijte svakih sat vremena dvije do četiri čaše tekućine najbolje ne previše hladnu vodu. Gazirane slatke sokove i pića izbjegavajte. Prekidajte povremeno aktivnost i odmarajte se u sjeni.
Zaštitite kožu i oči! Dugotrajno izlaganje jakim sunčevim zrakama odnosno UV zračenju može izazvati karcinom kože, njezino ubrzano starenje, kataraktu očiju i slabljenje imunološkog sustava. Koža se najbolje štiti odjećom. Nosite šešir i sunčane naočale. Dijelove kože koji nisu zaštićeni odjećom kao što su nos, uši, vrat, leđa i gornji dio stopala treba premazati kremom s dovoljnom UVA/UVB zaštitom. Tijekom prvog izlaganja suncu preporučuje se krema s visokim zaštitinim faktorom 30 i više. Da bi ostala djelotvorna, treba je na tijelo nanositi svaka dva sata, a postupak ponovite nakon kupanja koje će je djelomično isprati. Ne zaboravite da sunčevi zraci prodiru i kroz oblake te se i pri oblačnom vremenu treba zaštititi.
Povećajte unos vode! Bez obzira na stupanj aktivnosti, za vrijeme velikih vrućina potrebno je piti više vode čak i ako ne osjećate žeđ. Ako vam liječnik ograničava uzimanje tekućine zbog zdravstvenih problema, pitajte ga za količinu koju smijete unijeti u organizam. Ne konzumirajte tekućinu koja sadrži kofein, alkohol ili veće količine šećera jer ćete povećati gubitak tekućine. Pijte rashlađene, ali ne i jako hladne napitke, jer oni mogu izazvati želučane tegobe. Odrasle zdrave osobe trebaju piti od osam do deset čaša vode na dan, a oni koji se bave tjelesnim aktivnostima ovoj količini trebaju dodati od jedne do tri čaše vode na svaki sat aktivnosti.
Češće perite ruke i jedite lako probavljivu hranu! Za velikih vrućina izbjegavajte tešku, kaloričnu, jako začinjenu i masnu hranu. Jedite redovito više manjih obroka. Obvezno doručkujte, a ručak i večera neka budu lakši. Konzumirajte rashlađeno mlijeko i mliječne proizvode. Povećajte udio voća i povrća u prehrani. Voće i povrće dobro operite prije konzumiranja, a meso dobro termički obradite. Kuhanu i lako kvarljivu hranu obavezno držite u frižideru, a prije jela temeljito je podgrijte na temperaturi vrenja u trajanju od nekoliko minuta. Ako je stajala izvan frižidera i na visokoj temperaturi, ovu hranu nemojte konzumirati. Pažljivo sa sladoledom i slasticama. Ne preporuča se konzumiranje gaziranih pića, a osobito ne alkohol.
Osobitu pažnju posvetite novorođenčadi, maloj djeci i starijim osobama! Nikada ne ostavljajte djecu u zatvorenim automobilima. Zaštitite ih kremama sa najjačim zaštitnim faktorom. Novorođenčad i malu djecu do četiri godine ne izlažite suncu i osigurajte im dovoljan unos tekućine. Vrućinu teže podnose osobe starije od 65 godina, osobito kronični bolesnici – srčani i plućni, kao i osobe s povišenim krvnim tlakom. Češće ih kontaktirajte telefonom da provjerite imaju li zdravstvenih tegoba.
Lijekovi i sunce? Uzimanje protuupalnih lijekova i antibiotika, korištenje parfema i deodoransa može izazvati reakcije na koži ili očima koje umanjuju djelotvornost zaštitnih mjera te izazvati stvaranje eritema i kod nižih razina UV zračenja. Prije izlaganja suncu treba dobro proučiti upute uz lijekove koje namjeravate konzumirati ili potražiti savjet liječnika, odnosno ljekarnika.
Povećan je broj intervencija Hitne pomoći, stoga: Ne obavljajte poslove između 10 i 18 sati. Ako izlazite, tražite sjenovite dijelove ulice Nosite laganu odjeću od prirodnih materijala- pamuka i lana, sunčane naočale sa zaštitnim UV slojem, te šešire ili kape. Koristite kreme s visokim zaštitnim faktorima. Imajte uz sebe flašu vode, a hranu sa neprovjerenih mjesta ne kupujte i ne jedite. Kronični bolesnici trebaju uzimati svoju terapiju. Ukoliko ste u prilici da se kupate u moru, jezeru itd. ne skačite pregrijani u vodu, osobito ne nakon objeda.
Pozor glede korištenja automobila! Preporuča se dobro prozračiti automobil prije ulaska, jer u njima je temperatura oko 70 stupnjeva, ako su na suncu. Čak i ako imate klimu, prozračite automobil prije nego što uđete u njega zbog po zdravlje opasnih isparavanja plastike i uređaja u automobilu. Kada se vozite, podesite klimu tako da temperaturna razlika ne bude prevelika. Nikad ne ostavljajte putnike u parkiranom autu, osobito djecu i starije osobe.
Kada posumnjati na sunčanicu i što poduzeti? Najblaži oblik simptoma je omaglica ili vrtoglavica. Ako je osobi pozlilo, sklonite je u hlad, rashladite hladnom vodom ili oblozima. Ako je osoba ostala bez svijesti položite je na bok, rashladite i nemojte joj ništa davati na usta. Zovite liječnika. Ako je pri svijesti dajte joj piti ne previše hladne napitke ili vodu. Tijekom dana sol je najbolje nadoknaditi juhom.
S obzirom na nametnuti tempo i ubrzan način života, često smo mi i naše zdravlje, posljednja stvar o kojoj brinemo, a to se u kombinaciji sa svakodnevnim stresom posebno ispoljava na organizam i tijelo, jer osjećamo iscrpljenost, nedostatak energije i nerijetko smo depresivni.
Postoji nekoliko jasnih znakova, koje možemo uočiti u svom načinu života, a koji nam jasno stavljaju do znanja da smo nepravedno zapostavili sopstveno zdravlje.
Konstantna iscrpljenost
Ako osjećate svakodnevnu iscrpljenost, iako dovoljno spavate, vaše tijelo vam šalje jasne znake da nešto drugo negativno utiče na vaš balans. Kada primijetite ovaj simptom disbalansa u vašem organizmu, preispitajte svoj način života u posljednje vrijeme i potrudite se da uvedete neke zdrave navike, koje će poboljšati vašu rutinu.
Nezdrava ishrana
U posljednje vrijeme posežete za fast food-om i gotovo da se i ne sjećate kada ste zadnji put pojeli nešto svježe i zdravo, što će vas okrijepiti. Da biste ovo promijenili i osvježili svoj organizam i nahranili ga vitaminima, pokušajte pojesti barem jedan obrok koji u sebi sadrži svježe voće i povrće. Zdrava ishrana pozitivno će uticati i na vaše raspoloženje i na vašu iscrpljenost i simptome umora.
Konstantno ste napeti
Svakodnevno se borite sa gomilom stresa i nedefinisanih osjećanja, dok napetost raste iz dana u dan. Zastanite i preispitajte se, pokušajte da pronađete uzrok svoje napetosti i postepeno se zaštitite od negativnih uticaja, pronađite način da se opustite i rasteretite svoje misli, kako bi u vašem životu bilo mjesta i za dnevnu dozu pozitive.
Nedostatak fizičke aktivnosti
Fizička aktivnost veoma je bitna za naše mentalno i fizičko zdravlje, jer osim što pozitivno utiče na stanje organizma, dodatno pomaže pri oslobađanju od stresa. Da biste se osjećali zdravo, poletno i energično, potrebno je da svakodnevno izdvojite barem malo vremena za omiljenu fizičku aktivnost.
Oči su vam jako osjetljive, isušene i crvene? Patite od iritacija, konjunktivitisa ili zamućenog vida?
To nije nimalo čudno jer naše su oči najizloženije vremenskim uvjetima, suncu, vrućini i zagađenom zraku.
Većina nas puno vremena provodi za računalom, gledajući nepomično u
ekran kompjutora, mobitela ili TV-a. Živimo u gradovima koji su prepuni
smoga.
Sve to povećava rizik od pojave iritacija i bolesti oka.
Prema ayurvedi, očne bolesti mogu biti rezultat pojačane vata doše, ali i nedostatnog unosa važnih nutrijenata te pretjerane kiselosti organizma.
Kod bolesti oka priroda nam, kao i uvijek, nudi brojna rješenja- od
ljekovitog bilja i nutritivne strategije do ayurvedskih pripravaka i akupunkture.
Prirodnim metodama možete se zaštititi i od težih bolesti, poput
glaukoma i katarakta, koje, ako ih ne liječite, mogu dovesti i do
ozbiljnih problema s vidom.
Ljekoviti pripravci koji čuvaju zdravlje vaših očiju
1. Kapi za oči s kurkumom
Kao i kod brojnih drugih oboljenja, kurkuma se pokazala djelotvornom i kod problema s očima.
Istraživanja su pokazala da kurkuma čuva stanice u mrežnici oka od propadanja.
Osim što biste je trebali uzimati oralno, u slučaju crvenila te bolnih i
natečenih očiju napravite sami kapi za oči s dodatkom ovog začina.
Priprema: stavite u lonac 2 šalice vode pa dodajte 1 žličicu kurkume u prahu. Zakuhajte pa kuhajte dok se tekućina ne prepolovi na količinu jedne šalice.
Ostavite da se ohladi. Zatim nekoliko puta procijedite kroz gustu tkaninu. Kapajte u oči 3-4 puta dnevno.
2. Ružina vodica za umivanje očiju
Prema ayurvedi, oči je dobro svaki dan oprati čistom vodom ili ružinom vodicom.
Ružina vodica iznimno je zdrava i korisna za vaše oči, a može pomoći i
kod suhoće očiju, konjunktivitisa, čak i katarakta, pokazala su
istraživanja.
Često se koristi i primjenjuje upravo u ayurvedi.
Za ispiranje očiju uvijek birajte organsku i kvalitetnu ružinu vodicu ili je pripremite sami kod kuće.
Koristite kapaljku ili čašice za ispiranje očiju. Imate li bilo kakvu
iritaciju očiju, jednostavno kapnite kap-dvije u svako oko i osjetit
ćete olakšanje.
Priprema ružine vodice kod kuće
Uzmite 7-8 neprskanih, organskih ruža, otrgnite im latice te ih nježno isperite toplom vodom.
Sve latice stavite u posudu pa prelijte s oko 1,5 l destilirane vode, toliko da ih prekrije.
Poklopite posudu, stavite na laganu vatru pa ostavite da kuha sve dok
latice ne izgube boju. Procijedite ružinu vodicu te je pohranite u
staklenku.
Namočite blazinicu u ružinu vodicu pa stavite na zatvorene kapke.
Ostavite da tako odstoji neko vrijeme pa uklonite. Ružina vodica umirit
će suhoću i iritacije očiju, te će ukloniti tragove umora s njih.
3. Ricinusovo ulje – kao kapi za oči
Čak se i ricinusovo ulje, koje je poznati saveznik zdravlja kose i trepavica, može primijeniti kod problema s očima.
Važno je da nabavite kvalitetno, organsko ulje u kojem nema konzervansa.
Svaku večer prije spavanja kapnite po jednu kap u svako oko.
4. Infuzija od korijandra ili koromača
Napravite infuziju od korijandra (možete ga zamijeniti i koromačem) pa je koristite za pranje očiju.
Ova infuzija ima snažna antimikrobna i antibakterijska svojstva, a
pomoći će vam da spriječite poremećaje vida, makularnu degeneraciju,
suhoću, svrbež, umor i crvenilo.
Korijandar je bogat linaloolom, eteričnim uljima, vitaminima C i A te drugim moćnim antioksidansima.
Priprema
Stavite 2 žlice cijelih zrna korijandra ili koromača u šalicu vruće vode.
Poklopite i ostavite da odstoji 10-ak minuta. Umočite vatu ili blazinicu u infuziju pa dobro isperite oči.
U tu svrhu možete koristiti i posebne čašice za ispiranje oka.
Hrana za bistar pogled i zdrave oči
Nikako nemojte zaboraviti na zdravu i uravnoteženu prehranu jer ona snažno utječe i na zdravlje vaših očiju.
Pazite na unos omega-3 masnih kiselina, luteina, zeaksantina, cinka
(manjak ovog minerala može dovesti do makularne degeneracije) vitamina
A, C i E.
Svoju prehranu svakako obogatite tamnozelenim povrćem, poput kelja, špinata i raštike, koji obiluju važnim karotenoidima luteinom i zeaksantinom te vitaminima C i E.
Njihovom učestalom konzumacijom, najbolje u sirovom obliku ili vrlo
kratko blanširane, uvelike ćete smanjiti rizik od makularne degeneracije
i katarakta, oboljenja očiju povezanih sa starenjem.
Neka se na vašem jelovniku nađe i što više domaće mrkve, egzotičnog
manga, marelica i batata, koji su bogati beta-karotenom, oblikom
vitamina A koji, među ostalim, pomaže i u prevenciji noćnog sljepila.
Grickajte i bademe, koji su bogati vitaminom E, i citrusno voće, poput limuna i naranče, koji sadrže obilje vitamina C i ostalih antioksidansa.
Ni pušenje, ni visoki krvni pritisak nisu faktori rizika koji odnose najviše ljudskih života. Najveći uzročnik smrti u svijetu je loša prehrana.
Ashkan Afshin, asistent na Institutu za mjerenje i procjenu zdravlja na Sveučilištu u Washingtonu kaže da ljudi najviše umiru zbog prevelikog unosa crvenog mesa, slatkih napitaka i hrane s visokim razinama soli.
No, još više ih ubija ono što ne unose u organizam.
U časopisu ‘Lancet’ objavio je rezultate analize koju je vodio 27 godina o prehrambenim navikama širom svijeta, piše CNN.
“Dok je tradicionalno sav razgovor o zdravoj prehrani usmjeren na smanjenje unosa nezdrave hrane, u ovoj smo studiji pokazali da je na razini populacije nizak unos zdrave hrane važniji čimbenik, nego visoki unosom nezdrave hrane”, rekao je.
“Jedna od pet smrti na globalnoj razini uzrokovana je malim unosom zdrave hrane, što znači da je u svijetu tijekom 2017. godine umrlo zbog toga oko 11.000.000 ljudi. Razlog je bio unos previše natrija i nedostatak unosa cjelovitih žitarica, voća, orašastih plodova i sjemenki se zbog previše natrija i nedostatka cjelovitih žitarica, voća i orašastih plodova i sjemenki, pokazalo je istraživanje.
Razlog nije bio unos previše transmasnih kiselina, šećera i zaslađenih pića kao ni visoka razina crvenog mesa. “Ova velika studija znači da je otkriće iznimno važno za svakog bez obzira gdje živi”, rekao je Andrew Reynolds, znanstveni suradnik na Sveučilištu Otago na Novom Zelandu, koji nije bio uključen u izradu studije.
“Nalazi ovog dokumenta pružit će informacije o političkim odlukama koje će utjecati na prehranu, njezinoj prodaji i troškovima za ekonomije u nadolazećim godinama”, rekao je Reynolds.
U analizi, koju je financirala Zaklada Bill & Melinda Gates, Afshin i njegove kolege proučavali su 15 faktora rizika u prehrani, kao i njihov utjecaj na smrt i invaliditet.
Poznato je da su unos velike količine crvenog prerađenog mesa, slatkih napitaka i trans masne kiseline i soli veliki rizici za zdravlje, no usporedili su unos tih tvari s učincima prehrane sastavljene od niske razine zdravih namirnica kao što su voće, povrće, cjelovite žitarice, mlijeko, kalcij, orašasti plodovi, mahunarke, vlakna, omega-3 masne kiseline iz morskih plodova, dobre masti iz lososa i tune i slično.
Došli su do zanimljivog zaključka, a to je da su nezdrave namirnice bile na dnu ljestvice rizika u većini zemalja svijeta.
Zaključak glasi: konzumiranje previše soli, nedovoljno cjelovitih žitarica i nedovoljno voća. “Ti su rizici bili isti bez obzira na socioekonomski standard većine nacija”, rekao je Afshin.
Nova studija bila je vrlo opsežna i u njezinoj izradi sudjelovalo je tisuće istraživača koji su pratili prerane smrti i invaliditete povezane s više od 350 bolesti i ozljeda u 195 zemalja.
U siječnju objavili su studiju “prehrana za zdravu planetu”, u kojoj je rečeno da, kad bi se za pola smanjio unos crvenog mesa i šećera, a isto toliko povećao unos voća, povrća i orašastih plodova, moglo spriječiti do 11,6 milijuna prijevremenih smrti bez loših posljedica za planetu.
Afshin je rekao da je ovo “najopsežnija analiza zdravstvenih učinaka prehrane ikada provedena”, unatoč nekim metodološkim nedostacima i nedovoljnim podacima iz nerazvijenih zemalja.
Reynolds smatra da je studija, koja se objavljuje svake godine, dobra, te da količina podataka i globalna zastupljenost čine ovu studiju vrijednom pažnje. Deset milijuna smrtnih slučajeva povezanih s prehranom u 2017. godini bilo je posljedica kardiovaskularnih bolesti. Karcinom je bio uzrok za 913.000 smrti, a dijabetes tipa II za 339.000 smrti širom svijeta. Čak 66% osoba s invaliditetom u 2017. godini uzrokovanih kroničnim bolestima, bilo je posljedica tih bolesti.
“Zanimljivo je da pretilost nije bila na vrhu ljestvice, nego tek na šestom mjestu globalnih rizika”, rekao je Afshin.
Uzbekistan je imao najveći broj smrtnih slučajeva povezanih s prehranom, a slijede ga Afganistan, Maršalovi otoci, Papua Nova Gvineja i Vanuatu. Izrael je imao najmanji broj, a slijede ga Francuska, Španjolska, Japan i Andora, sićušna kneževina između Francuske i Španjolske.
Što se tiče najnižih stopa smrtnosti, Velika Britanija je zauzela 23. mjesto, iznad Irske (24.) i Švedske (25.), dok su Sjedinjene Države zauzele 43. mjesto, nakon Ruande i Nigerije (41. i 42.). Indija je zauzela 118. mjesto, a Kina 140. mjesto. Za Sjedinjene Države, Indiju, Brazil, Pakistan, Nigeriju, Rusiju, Egipat, Njemačku, Iran i Tursku, nedostatak cjelovitih žitarica bio je najveći čimbenik rizika. To ne znači da ljudi u tim zemljama ne jedu žitarice, nego da jedu obrađene žitarice, s malom hranjivom vrijednošću i potencijalom za visoke kalorijske vrijednosti.
Reynolds, koji je u publikaciji ‘Lancet’ objavio studiju o učinku cjelovitih žitarica upozorava da mnogi proizvodi koji se danas prodaju potrošačima kao “cjelovite žitarice’ to uopće nisu.
“Cjelovite žitarice uključene su u ultraprocesirane proizvode koji se mogu fino samljeti i u koje se dodaje natrij, šećeri i zasićene masti”, rekao je Reynolds. “Najveći čimbenik rizika za Kinu, Japan, Indoneziju i Tajland bila je količina natrija u prehrani. To je vjerojatno posljedica iznimno slanog rižinog octa, soje i raznih umaka koji se koriste pri spravljanju tradicionalne azijske hrane”, kaže Afshin.
Corinna Hawkes, ravnateljica Centra za politiku prehrane sa Sveučilišta u Londonu kaže da nije nužno da će u tim zemljama stanovništvo nastaviti unositi rizične namirnice i u budućnosti.
“Svatko tko proučava povijest hrane reći će vam da se navike s vremenom mijenjaju, ali da, to bi u ovom slučaju moralo uključiti i promjenu kulture prehrane” , kaže ona.
U Meksiku je nedostatak orašastih plodova i sjemenki bio najveći čimbenik rizika, a u njihovoj prehrani na drugom mjestu nedostajalo je povrća, cjelovitih žitarica i voća. I to je bila jedna od rijetkih zemalja u kojoj su nezdravi slatki napitci visoko rangirani – na 5. mjestu.
“To nije samo zbog tradicionalnom konzumiranju slatkih gaziranih pića, te domaćim napitku aguas frescas, nego i zato jer mnogi stanovnici Meksika imaju problema s dostupnosti pitke vode. Ako moraju kupovati čistu vodu za piće, onda će radije kupiti gazirane napitke”, kaže koautor studije Christian Razo.
Iako je Meksiko veliki proizvođač svježeg voća i povrća, ono se uglavnom izvozi u SAD i druge zemlje, pa ljudi u gradovima nemaju veliki izbor u trgovinama, kao ni mogućnost vlastitog uzgoja, a na tržnicama su ovi proizvodi skuplji, baš kao i orašasti plodovi i sjemenke.
Francesco Branca, direktor Odjela zdrave prehrane i razvoja pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji smatra da bi javnost morala postati svjesna veze između prehrane i zdravlja i tražiti od vlada svojih zemalja da počnu djelovati kako bi svima bile dostupne zdrave namirnice. “Uzimajući u obzir potrebu za hitnim djelovanjem, Glavna skupština UN-a proglasila je 2016.-2025. desetljećem djelovanja UN-a na poboljšanju kvalitete prehrane i traži od vlada da preuzmu takve obveze.”
“To će zahtijevati koordinirani napor između kreatora javnih politika, uzgajivača hrane, trgovaca i distributera, što će biti značajan podvig. Primjerice, povratak na cjelovite žitarice zahtijevat će potpunu promjenu u ekonomiji proizvodnje i distribucije hrane. Prerađivanje žitarica je vrlo profitabilno. Uzmite, na primjer, kukuruz. Možete ga preraditi u različite sastojke: stočnu hranu, rafinirano brašno i visoko fruktozni kukuruzni sirup, što su tri mogućnosti. Proizvođači generiraju višestruke tokove vrijednosti iz ovog procesa rafiniranja”, kaže Hawkes.
“Ako kažemo: ‘Ja proizvodim kukuruz da bih proizveo samo jedan proizvod’, onda moramo imati dijaloge s industrijom kako bismo pitali gdje su potrebna javna ulaganja i kako možemo promijeniti sustav, jer će to za njih biti velika, velika promjena. Ali Hawkes se nada. Kako kaže, kad je prije 20 godina dolazila na sastanke svjetskih kreatora prehrambene politike i govorila im o važnosti prehrane, gledali su ju u čudu i odmahivali rukom. “Danas kad im to kažem, shvaćaju me ozbiljno”, kaže Hawkes.
Ako bismo tražili definiciju zdravlja, mogli bismo je svesti na samo jednu riječ – sklad. Zdravlje je sklad, bolest je nesklad.
Dakle, sve što trebamo učiniti kako bismo ozdravili, jest dovesti organizam u stanje sklada.
Pritom ne smijemo ispustiti iz vida da iscjeljenje tijela nije jedino kojemu težimo.
Želimo li uistinu biti zdravi, moramo se također pozabaviti iscjeljenjem svoje emocionalne i mentalne razine.
A pri tome nam – na svim razinama – mogu znatno pomoći kućni ljubimci, poput pasa i mačaka.
Kućni ljubimci pozitivno djeluju na zdravlje svojih vlasnika
Brojnim istraživanjima provedenim diljem svijeta, ustanovljen je čudesan
iscjeljujući učinak kućnih ljubimaca na emocionalno, mentalno i fizičko
zdravlje njihovih vlasnika.
Između ostalog, utvrđeno je da vlasnici pasa i mačaka znatno manje
hodočaste k liječnicima, te općenito gutaju znatno manje količine
lijekova od osoba koje pate od istih bolesti, a nemaju kućne ljubimce.
Prije svega, osvrnimo se na stres, tog tihog ubojicu
koji polako ali sigurno narušava imunitet i čini nas podložnima brojnim
oboljenjima. No, osobe koje posjeduju kućne ljubimce, općenito su manje
podložne stresu i njegovim negativnim učincima.
Uzmemo li u obzir da blizina kućnog ljubimca znatno popravlja raspoloženje, čineći nas vedrijima i opuštenijima, to je nadasve logično.
Drugim riječima, ako nam pas ili mačka može pomoći riješiti probleme na emocionalnoj i mentalnoj razini, mogućnost tjelesnog oboljenja biti će znatno smanjena. Nije li to sjajna vijest? Naravno da jest.
Dobrobit suživota sa psima i mačkama u svakom slučaju je višestruka.
Zanimljivo je primijetiti kako su članovi obitelji koje imaju kućnog
ljubimca, općenito više povezani, te neusporedivo lakše i brže rješavaju
konflikte.
Usto, psi i mačke ispunjavaju našu potrebu za fizičkim dodirom i maženjem, što poglavito nedostaje starijim ili usamljenim ljudima.
Njihovo pozitivno djelovanje na ljude također je uočeno u domovima za starije i nemoćne, te u psihijatrijskim ustanovama.
Osim toga, opaženo je da se pacijenti, tijekom bolničkog liječenja ili po izlasku iz bolnice puno brže oporavljaju uz prisutnost životinja.
Tajna iscjeljujuće moći životinja
Tajna iscjeljenja uz pomoć pasa i mačaka djelomice se krije u njihovoj
sposobnosti poticanja naših pozitivnih emocija, što u konačnici ubrzava
ozdravljenje, no to, dakako, nije sve.
Naime, njihova prisutnost izuzetno povoljno djeluje na naš organizam.
Prema istraživanju australskog instituta Baker Medical Research,
provedenom na približno šest tisuća ispitanika, potvrđeno je da osobe
koje imaju kućne ljubimce u prosjeku imaju niži krvni tlak i nižu razinu kolesterola u krvi, pa su u skladu s tim manje izloženi riziku od infarkta.
Nadalje, ljudi koji su za kućnog ljubimca odabrali psa, primorani su se više kretati i boraviti na svježem zraku, što bez sumnje povoljno djeluje na zdravlje.
Također je zanimljivo napomenuti da pseća slina sadrži enzim lizozim, koji uništava većinu bakterija, pa rane brže zacjeljuju.
Što se mačaka tiče, čini se da frekvencija koju proizvode predenjem
potiče lučenje protuupalnih kemikalija u tijelu, što u konačnici suzbija
ili ublažava upalne procese.
Iste frekvencije također djeluju protiv svih vrsta bolova. Primjerice, ako mačka leži blizu glave osobe koja upravo trpi napadaj migrene, prema svjedočenju brojnih ispitanika, bol će vrlo brzo nestati.
Također je opaženo da mačke izuzetno rijetko obolijevaju od bolesti
kostiju i zglobova, te bolesti srca i dišnih putova. Očigledno je da su
sposobne same sebe iscijeliti – i to predenjem.
I ne samo sebe, jer ustanovljeno je i da se ljudi znatno brže
oporavljaju od kirurških zahvata na kostima i zglobovima, ako izvjesno
vrijeme tijekom dana provedu držeći mačku u krilu.
Što se, pak, tiče čudesnog djelovanja frekvencije mačjeg predenja na
organe za disanje, čini se da bi od njega najviše koristi mogli imati astmatičari.
Ovome dodajem i osobno svjedočenje, budući da već dugo bolujem od astme,
a zadnjih sedam godina, otkad imam mačku, značajno sam smanjila unos
lijekova.
Mačja terapija također može pomoći kod…
stresa
nesanice
reumatskih bolova
visokog krvnog tlaka
bolesti želuca, jetara i bubrega
Prednosti suživota sa psima i mačkama uistinu su brojne, no jedno je sigurno: bili zdravi ili bolesni, njihova prisutnost u domu, uvelike povećava kvalitetu našega života.
Stoga, ako još uvijek nemate kućnog ljubimca, što čekate?
Uz mozak, oči su jedan od najkompleksnijih organa u ljudskom tijelu. U samo jednom ljudskom oku nalazi se oko 107 milijuna stanica osjetljivih na svjetlost, koje u izuzetnoj suradnji i sinergiji dovode svjetlosni impuls do mozga gdje se generira slika. Read more
Djeca u dobi od šest do osamnaest godina, ne bi smjela biti izložena tehnologiji više od dva sata dnevno, a mlađa djeca još i manje od toga. To je preporuka Američke pedijatrijske akademije i Kanadskog društva pedijatara. Read more
Tko od nas nikada nije bio zaljubljen? Ne postoji osoba koja se nikada nije prepustila ovom uzvišenom osjećaju. Jeste li znali da ljubav također može biti i vrlo ljekovita? Read more
Unatoč napretku medicine, sve veći broj ljudi danas boluje i umire od srčanih bolesti poput ateroskleroze i srčanog udara. Ipak, usprkos poraznim statistikama, kod mnogih ljudi alarm još uvijek ne zvoni na uzbunu. Read more