Diljem Središnje Bosne obilježena ”Večer sjećanja” za žrtvu Grada Vukovara, Škabrnje i sve poginule hrvatske branitelje Domovinskog rata (FOTO)

Diljem Središnje Bosne, Mladež HDZ-a BiH obilježila je sinoć ”Večer sjećanja” za žrtvu Grada Vukovara, Škabrnje i sve poginule hrvatske branitelje Domovinskog rata.

Zajedničkom molitvom i paljenjem svijeća ispred spomenika poginulim hrvatskim braniteljima i ulicama koje nose ime Grada Vukovara i Škabrnje odana je posebna počast i zahvalnost svim žrtvama Domovinskog rata.

”Večer sjećanja” je poseban događaj, osobito za Hrvate Bosne i Hercegovine, jer u vrijeme žrtve Grada Vukovara i Škabrnje prije 30 godina krenula je i borba za opstojnost hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini osnivanjem Hrvatske zajednice Herceg-Bosne”, rekao je u izjavi za medije Dario Plavčić, predsjednik ŽO Mladeži HDZ-a BiH ŽSB.

Tradicionalnim obilježavanjem ”Večeri sjećanja” Mladež HDZ BiH odala je poseban pijetet svim hrvatskim braniteljima i žrtvama Domovinskog rata i skrušeno se prisjetila žrtava Grada heroja Vukovara i Škabrnje, ali i žrtava svih ostalih stratišta hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.

“Zajedništvo i snaga koje su tada pokazali hrvatski branitelji u obrani naših domova trebaju biti nit vodilja i na ponos svima nama koji se u ”Večeri sjećanja” prisjećamo”, ističu iz ŽO Mladeži HDZ-a BiH ŽSB.

Bugojno
Busovača
Fojnica
Jajce
Kiseljak
Kreševo
Novi Travnik
Travnik
Uskoplje
Vitez

(ŽO Mladeži HDZ BiH ŽSB)

Grgino polje je uz Vukovar i Škabrnju

Sinoć je na Spomen obilježju poginulim braniteljima i civilima Domovinskog rata u naselju Grgino polje kod Viteza obilježena noć sjećanja na Vukovar i Škabrnju.

Dan sjećanja na žrtve Vukovara – 30 godina od sloma herojske obrane grada

Vukovar obilježava 30 godina od sloma herojske obrane grada i agresije bivše JNA i srpskih paravojnih postrojba u kojoj je poginulo i nestalo 2717 hrvatskih branitelja i civila, a grad je gotovo sravnjen sa zemljom.

Grad na Dunavu bio je pod opsadom 87 dana, a bitka za Vukovar završila je 18. studenoga 1991. njegovom okupacijom koja je potrajala sve do 15. siječnja 1998. i mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja nakon koje su se Vukovarci konačno vratili svojim domovima koje je prije toga trebalo obnoviti.

Iako su borbe i sukobi u Vukovaru i njegovoj okolici počeli prije, kao datum početka bitke obično se navodi 25. kolovoza 1991., kada su bivša JNA i srpske paravojne postrojbe krenule u opći tenkovsko-pješački napad s namjerom da taj grad zauzmu najduže za tjedan dana. No, hrvatski su branitelji, iako brojčano i po oružju deseterostruko slabiji, uspjeli izdržati gotovo tri mjeseca. Stanovnici su bili bez struje i uredne opskrbe vodom i hranom dok je na grad svakodnevno padalo na stotine projektila uz tenkovske i zračne napade.

Vukovarska bolnica pretrpjela je velika oštećenja iako je na njezinu krovu bio znak Međunarodnoga crvenog križa, a pomoć ranjenicima pružana je u podrumu, gdje su u nemogućim uvjetima izvođene operacije i ostali složeni medicinski zahvati.

U opkoljeni grad 19. listopada 1991. uspio je ući humanitarni konvoj Liječnika bez granica, koji je spasio stotinjak ranjenih branitelja iz bolnice. Vukovar je branilo oko 1800 branitelja, među kojima su bili mnogi dragovoljci iz svih krajeva Hrvatske, a na suprotnoj je strani bilo oko 30.000 neprijateljskih vojnika, potpomognutih s više od 600 tenkova, stotinama minobacača i topova te ratnim zrakoplovstvom. Herojski otpor slomljen je 18. studenoga 1991.

Dio branitelja pokušao se u probojima izvući iz grada. Oni koji su ostali odvedeni su u srpske koncentracijske logore, a mnogi su i ubijeni. Iz vukovarske bolnice jugoslavenska vojska izvela je 19. studenoga ranjenike, branitelje i civile, koji su pobijeni u noći s 20. na 21. studenoga na poljoprivrednom dobru Ovčari, nedaleko od Vukovara.

Iz masovne grobnice na Ovčari ekshumirano je 200 žrtava od kojih je najmlađa imala 16 godina, a najstarija 84 godine. Iz grada je prognano oko 22.000 Hrvata i ostalih nesrba, a još se traga za 386 osoba kojima se gubi svaki trag upravo u ratnom Vukovaru 1991. godine.

Hrvatski sabor donio je 29. listopada 1999. odluku o proglašenju Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine kako bi se dostojanstveno i primjereno odala počast svim sudionicima obrane toga grada – simbola hrvatske slobode. Odlukom Vlade iz 2019. godine 18. studenoga proglašen je blagdanom i neradnim danom te se obilježava kao Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.

(www.vecernji.ba)

Preporuke za Kolonu sjećanja: Nisu potrebne COVID potvrde, poziva se na pridržavanje razmaka i drugih mjera

Grad Vukovar će duž trase kojom će se kretati Kolona sjećanja osigurati punktove s jednokratnim maskama i dezinfekcijskim sredstvima.

Poslije ovotjednog sastanka u Zagrebu, na kojem je bilo riječi o mjerama koje će važiti za kolonu sjećanja u Vukovaru 18. studenoga, priopćenjem za javnost oglasio se Grad Vukovar odakle navode kako unatoč svemu očekuju veliki broj posjetitelja. Napominju i kako je Odluka o načinu obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine donesena temeljem posebnih preporuka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. – Za sudjelovanje u koloni sjećanja nije potrebna COVID potvrda, no nužno je pridržavati se svih propisanih epidemioloških mjera. Sudionici su obvezni nositi maske za lice, pridržavati se razmaka te se preporučuje pojačana dezinfekcija ruku, stoga će Grad Vukovar duž trase kojom će se kretati Kolona sjećanja osigurati punktove s jednokratnim maskama i dezinfekcijskim sredstvima, dok će covid-redari provjeravati drže li se sudionici svih epidemioloških mjera, navode iz Grada Vukovara.

Dodaju i kako niti ove godine nema organiziranih dolazaka, smještaja niti prehrane. Unatoč prijedlozima da se rad ugostiteljskih objekata zabrani u potpunosti, na prijedlog Grada Vukovara rad ugostiteljskih objekata na području Vukovarsko-srijemske županije te dijelovima Osječko-baranjske županije i Brodsko-posavske županije koji graniče s Vukovarsko-srijemskom županijom, ograničit će se do 21 sat, uz pridržavanje općih epidemioloških mjera.

Program paljenja svijeća i molitva 17. studenoga te program „Vukovar – mjesto posebnog domovinskog pijeteta“ 18. studenoga ni ove godine neće se održati u krugu same bolnice, već u Županijskoj ulici ispred Nacionalne memorijalne bolnice Vukovar. – Ističemo kako je i za vrijeme Svete mise na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata nužno pridržavati se svih propisanih mjera, održavati razmak te nositi zaštitnu masku. Budući da program obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara uključuje i obilježavanja koja se održavaju 19. i 20. studenoga, njihova organizacija također će se prilagoditi ovim preporukama. Sve sudionike pozivamo na odgovorno ponašanje te vjerujemo kako će i ovogodišnje obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, obzirom na sve trenutne okolnosti, proći dostojanstveno, mirno te primjereno, izvijestili su iz Grada Vukovara.

(www.vecernji.hr)

Večer sjećanja za žrtve Vukovara i utemeljenje Herceg-Bosne u Vitezu

OO HDZ BiH Vitez uputio je poziv svim sugrađanima da i ove godine, sa svijećom u ruci, na prikladan i dostojanstven način obilježimo Večer sjećanja na pad grada Vukovara i utemeljenje HZ Herceg- Bosne.

Okupljanje i paljenje svijeća bit će u Vukovarskoj ulici u Vitezu, večeras, 18. studenoga, s početkom od 18:00.

Sjećanje na žrtvu Vukovara i u Vitezu

Vukovar obilježava 29 godina od pada u ruke srpskog agresora nakon najkrvavije bitke Domovinskog rata i tromjesečne opsade u kojoj su poginula 1624 hrvatska branitelja i civila, a grad je gotovo sravnjen sa zemljom.

Nakon Drugog svjetskog rata nijedan veći europski grad nije bio izvrgnut tolikom uništavanju, s izravnom materijalnom štetom procijenjenom na 9,5 milijardi kuna.

Grad je pod opsadom bio 87 dana, a bitka za Vukovar završila je 18. studenoga 1991. okupacijom grada koja je potrajala sve do 15. siječnja 1998. i mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja.

Okupacija je značila protjerivanje većine nesrpskoga stanovništva iz grada i okolnih naselja, a ratni zločin počinjen je nad ranjenicima i osobljem vukovarske bolnice na Ovčari.

Prema podacima vukovarske bolnice, ranjeno je 1219 branitelja i civila. U srpske koncentracijske logore odvedeno je oko 7000 zarobljenika, a iz grada je prognano oko 22.000 Hrvata i ostalih nesrba. Stotine djece ostalo je bez roditelja, a još danas 300-tinjak Vukovaraca nalazi se na popisu nestalih.

Iako su borbe i sukobi u Vukovaru i okolici započeli ranije, kao datum početka bitke obično se navodi 25. kolovoza 1991. kada su bivša Jugoslavenska vojska i srpske paravojne postrojbe krenule u opći tenkovsko-pješački napad na grad.

Život u opkoljenom i razrušenom Vukovaru bio je iznimno težak, nije bilo struje niti uredne opskrbe vodom i hranom. Većina civilnog stanovništva tjednima je bila u podrumima i skrovištima. Gradska bolnica bila je teško oštećena i radilo se u nenormalnim uvjetima, svi njeni katovi morali su biti napušteni i funkcionirala je u podrumu, s hodnicima prepunima kreveta.

Konvoji Crvenog križa i Liječnici bez granica probijali su se do grada kako bi evakuirali ranjenike i dopremili humanitarnu pomoć.

Napad na Vukovar doživio je kulminaciju u studenom kada je bilo na desetke zračnih napada, a u pojedinim danima padalo je i do 11.000 granata, bombi i raketa na grad.

Potpuno razrušen i opkoljen Vukovar okupiran je 18. studenoga 1991. godine, iako je otpor branitelja mjestimično trajao do 22. studenoga.

U znak sjećanja na žrtve Vukovara, skupina planinara iz Viteza i Busovače pješice je krenula prema Gradu – heroju, a već prema tradiciji Vitežani će se sutra u večernjim satima sjetiti stradanja Vukovara i njegovih stanovnika paljenjem svijeća u Vukovarskoj ulici u Vitezu, te večeras paljenjem svijeća na Zdencu pravde, ispred Ljekarne Katava u Vitezu.

SIMBOL OBRANE VUKOVARA: Obnovljen vukovarski Vodotoranj, večeras svečano otvaranje

Nakon troipolgodišnje obnove vukovarski Vodotoranj, jedan od najprepoznatljivijih simbola obrane Vukovara u Domovinskom ratu 1991. godine, večeras će biti svečano otvoren prigodnim koncertom, ali bez nazočnosti javnosti.

“Nažalost, epidemija koronavirusa primorala nas je da i ovaj događaj prilagodimo epidemiološkim mjerama. Smatramo kako je zdravlje građana na prvome mjestu te nismo ni na koji način željeli da ovakva radosna prigoda ima neželjene posljedice širenja koronavirusa”, pojašnjavaju iz Grada Vukovara razloge zašto će svečanost otvorenja Vodotornja proći bez mogućnosti da i građani budu nazočni tom događaju.

Oni koji budu zainteresirani da ipak pogledaju pripremljeni program, moći će to učiniti online te program pratiti preko službenih internetskih stranica Grada Vukovara (www.vukovar.hr) i tvrtke Vukovarski vodotoranj – simbol hrvatskog zajedništva d.o.o. (www.vukovarskivodotoranj.hr), kao i putem službenih Facebook stranica Grada Vukovara, gradonačelnika Ivana Penave, zamjenika gradonačelnika Marijana Pavličeka i zamjenice Ivane Mujkić te Vukovarskog vodotornja – simbola hrvatskog zajedništva ili na nekoj od lokalnih televizija.

Radovi na obnovi Vodotornja, izgrađenog još 1968. godine i visokog 50 metara, započeli su u svibnju 2017. godine, a bilo je predviđeno da završe do kraja 2018. uz predviđenu procjenu troškova od oko 20 milijuna kuna i zapošljavanje 15-ak osoba koje će raditi na održavanju Vodotornja te na njegovom predstavljanju posjetiteljima. Zbog stanja operative i grešaka na projektu, kako je na jednoj od konferencija za novinare detektirao razloge kašnjenja u dinamici radova gradonačelnik Vukovara Ivan Penava, obnova se odužila sve do jeseni 2020. godine.

Priča o obnovi Vodotornja započinje još 1997. godine

Inače, prvi put u središte pozornosti hrvatske javnosti priča o obnovi vukovarskog Vodotornja došla je nakon inicijative pokojnog predsjednika Franje Tuđmana iz 1997. godine, sukladno kojoj je prihvaćeno da svaka županija obnovi jedan javni objekt komunalne ili socijalne infrastrukture u Vukovaru. Obnovu Vodotornja na sebe je preuzela Zadarska županija uplativši za tu namjenu 1998. tadašnjem ministarstvu obnove tri milijuna kuna, iako su planovi tadašnje gradske vlasti predviđali da se ne ide u obnovu Vodotornja nego da ga se konzervira i ostavi kao podsjetnik na strahote razaranja grada na Dunavu 1991. godine.

Obnovom Vodotornja namjeravala se pozabaviti vlada premijera Zorana Milanovića te je ta građevina iz vlasništva grada Vukovara prešla pod nadležnost Ministarstva branitelja, odnosno Javne ustave Memorijalni centar Domovinskoga rata Vukovar. Međutim, promjenom državne vlasti i inicijativom gradonačelnika Ivana Penave Vodotoranj je izdvojen iz Memorijalnog centra i došao je ponovno pod upravu gradskih vlasti koje su 2017. pokrenule njegovu obnovu.

Određenu začuđenost među Vukovarcima pobudili su i nedavni natječaji za zapošljavanje u osnovanoj tvrtki “Vukovarski vodotoranj-simbol hrvatskog zajedništva”, koja će upravljati Vodotornjem i memorijalnim područjem, a prema čijim odredbama za voditelja poslova financijskih, analitičkih i računovodstvenih poslova te za vodiča i organizatora posjeta nije traženo nikakvo radno iskustvo, dovoljna je srednja stručna sprema, a za vodiče ni poznavanje stranog jezika nije bilo obvezno. Zaposleno je 27 osoba.

U sklopu Vodotornja memorijalna soba, staza i vidikovac

Obnova Vodotornja je na kraju koštala 46 milijuna kuna od kojih je kroz donacije prikupljeno 39 milijuna kuna. Posjet obnovljenom i preuređenom Vodotornju oko kojega se nalazi memorijalno područje započinje memorijalnim stubama kojima se penje do memorijalne sobe, iz koje se memorijalnom stazom uspinje do vidikovca, a sama staza simbolizira teški uspon Republike Hrvatske u borbi za slobodu i neovisnost. Na vidikovcu pokraj jarbola s hrvatskim državnim stijegom postavljene su stope pokojnih vukovarskih branitelja s Mitnice Ivana Ivanike i Hrvoja Đalte, koji su podizali zastavu na Vodotornju svaki put kada bi ona za vrijeme napada na Vukovar bila srušena.

Na Vodotornju se nalazi čak 640 vidljivih ratnih rana, ali unatoč silini napada i svakodnevnog granatiranja srpskih i JNA snaga, vukovarski Vodotoranj “odbio se srušiti”. Projekt obnove izradili su arhitekti zagrebačke “Radionice arhitekture”, a u akciju prikupljanja donatorskih sredstava za obnovu uključilo se više od 7000 Hrvata iz iseljeništva, građani Hrvatske te brojni hrvatski gradovi, općine, županije i tvrtke. Na sjednici u Vukovaru 2016. godine hrvatska vlada osigurala je za obnovu Vodotornja 18,5 milijuna kuna.

Građani će Vodotoranj moći posjetiti u subotu, 31. listopada, kada će vukovarski Vodotoranj otvoriti svoja vrata za sve posjetitelje uz pridržavanje propisanih epidemioloških mjera, prenosi Hina.

(Dnevnik.ba)

“Večer sjećanja” na žrtvu Vukovara i sve poginule hrvatske branitelje u Domovinskom ratu

Diljem Središnje Bosne, Mladež HDZ-a BiH obilježila je ”Večer sjećanja” na žrtvu Grada Vukovara i sve poginule hrvatske branitelje u Domovinskom ratu.

Zajedničkom molitvom i paljenjem svijeća ispred spomenika poginulim hrvatskim braniteljima i u ulicama, koje nose ime Grada Vukovara, odana je posebna počast i zahvalnost svim žrtvama Domovinskog rata.

”Večer sjećanja” je poseban događaj, osobito za Hrvate Bosne i Hercegovine, jer u vrijeme žrtve Grada Vukovara, prije 28 godina, krenula je i borba za opstojnost hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini osnivanjem Hrvatske zajednice Herceg-Bosne”, kazao je u izjavi za medije predsjednik ŽO Mladeži HDZ-a BiH ŽSB Dario Plavčić.

Tradicionalnim obilježavanjem ”Večeri sjećanja” Mladež HDZ BiH odala je poseban pijetet svim hrvatskim braniteljima i žrtvama Domovinskog rata i prisjetila se žrtava Grada heroja Vukovara i Škabrnje, ali i žrtava svih ostalih stratišta hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.

“Zajedništvo i snaga koje su tada pokazali hrvatski branitelji u obrani naših domova trebaju biti nit vodilja i na ponos svima nama koji se u ”Večeri sjećanja” prisjećamo”, ističu iz ŽO Mladeži HDZ-a BiH ŽSB.

(Ured za informiranje)